Datum: 4.09.2013.
Vrijeme: 12:30 sati
Sekretarijat i Sudska vijeća:
Magdalena Spalińska, glasnogovornica Sekretarijata i Sudskih vijeća, dala je sljedeću izjavu:
Dobar dan,
Prvo ću se osvrnuti na niz odluka donesenih prošle sedmice.
Potpredsjednik Međunarodnog suda, sudija Agius, kojeg je predsjednik Meron imenovao da razmotri Šešeljev zahtjev kojim traži izuzeće sudije Frederika Harhoffa, juče je izdao nalog kojim se odlaže imenovanje novog sudije u sudsko vijeće u postupku protiv Šešelja. Od preostalih sudija Vijeća koje rješava u tom predmetu zatražio je da se konsultuju s optuženim po pitanju da li da se ponovi pretres ili da se nastavi s postupkom, i da odluče, ukoliko se Šešelj ne saglasi sa nastavkom postupka, da li da i pored toga nastave postupak uz učešće sudije koji će zamijeniti izuzetog sudiju. Sudija Agius je izdao ovu odluku nakon što je posebno imenovana komisija u prošlu srijedu konstatovala da je sudija Frederik Harhoff pokazao neprihvatljiv utisak pristrasnosti u korist donošenja osuđujućih presuda u privatnom pismu poslanom 6. juna 2013. Sudija Harhoff je tom odlukom izuzet iz postupka u predmetu Vojislava Šešelja.
Preostale sudije Pretresnog vijeća, predsjedavajući sudija Antonetii i sudija Lattanzi, juče su podnijeli zahtjev za hitno pojašnjenje u kom traže od posebno imenovane komisije da pojasni da li je prilikom razmatranja uzela u obzir izvještaj predsjedavajućeg sudije Antonettija. Taj izvještaj je objelodanjen danas.
Sudija Harhoff je takođe juče podnio zahtjev kojim od te komisije traži da objasni zašto izvještaj predsjedavajućeg sudije Antonettija i njegov memorandum nisu uzeti u razmatranje prilikom donošenja odluke o njegovom izuzeću iz postupka u ovom predmetu. Osim toga, tužilaštvo je uputilo zahtjev potpredsjedniku kojim traži da se odluka komisije preispita i da se, u međuvremenu, odgodi izvršenje potpredsjednikove odluke.
U postupku protiv Radovana Karadžića, Vijeće je prošle srijede odbacilo zahtjev optuženog, podnesen 1. jula 2013. godine, za odbacivanje optužnice protiv njega. U svom zahtjevu, Karadžić je zatražio odbacivanje na temelju tvrdnje da Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija nije imao ovlaštenje da osnuje Mehanizam za međunarodne krivične sudove i da, u skladu s tim, ne postoji pravno tijelo kojem bi se on mogao žaliti u slučaju da bude osuđen. Pretresno vijeće je konstatovalo da će Karadžić 'imati pravo da uloži žalbu na presudu (...) pred zakonito konstitutisanim sudom' i da prema tome 'pravo optuženog na pravično suđenje nije trenutno narušeno.'
Takođe u prošlu srijedu, izdata je javna redigovana verzija odluke predsjednika Merona od 25. jula 2013. godine, kojom je predsjednik djelimično odobrio zahtjev Slobodana Praljka za preispitivanje odluke sekretara o nadoknadi troškova odbrane. Predsjednik Meron je konstatovao da je Odluka sekretara o novčanim sredstvima razumna i da je donesena u skladu s primjenjivim pravnim odredbama. Predsjednik je takođe zatražio od sekretara da uputi molbu nadležnom sudskom vijeću, koje zatim može izdati nalog za povrat troškova plaćanja branioca.
Sada ću se osvrnuti na dvije odluke o prijevremenom puštanju na slobodu. Prošlog četvrtka, izdata je javna redigovana verzija predsjednikove odluke od 10. jula kojom je predsjednik odobrio prijevremeno puštanje na slobodu Dragoljuba Ojdanića iz Pritvorske jedinice Ujedinjenih nacija gdje je izdržavao 15-godišnju kaznu zatvora. Iako je zaključio da težina zločina za koje je Ojdanić osuđen ne ide u prilog njegovom prijevremenom puštanju na slobodu, predsjednik je odobrio zahtjev na osnovu toga što je optuženi izdržao dvije trećine kazne, prihvatio osuđujuću presudu, i pokazao dobro i produktivno vladanje tokom vremena provedenog u pritvoru.
Ojdanić, bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, proglašen je krivim 26. februara 2009. godine po dvije tačke optužnice za pomaganje i podržavanje prisilnog premještanja i deportacije, te drugih nečovječnih djela kao zločina protiv čovječnosti počinjenih nad albanskim stanovništvom na Kosovu.
Krajem prošle sedmice, Momčilu Krajišniku je odobreno prijevremeno puštanje na slobodu iz zatvora u Velikoj Britaniji nakon odluke predsjednika od 2. jula 2013. godine. Prilikom donošenja odluke, iako je smatrao da težina zločina za koje je Krajišnik osuđen ne ide u prilog njegovom prijevremenom puštanju na slobodu, predsjednik je odobrio molbu optuženog na osnovu njegovog dobrog vladanja u zatvoru, pokazivanja izvjesne rehabilitacije, i činjenice da je do 3. avgusta 2013. godine bio odslužio dvije trećine kazne.
Međunarodni sud je 27. septembra 2006. godine osudio Krajišnika, bivšeg člana vođstva bosanskih Srba, na 27 godina zatvora za deportacije, prisilno premještanje i progon nesrpskih civila tokom sukoba u Bosni i Hercegovini. Kazna je odlukom Žalbenog vijeća od 17. marta 2009. smanjena na 20 godina.
Sada ću se osvrnuti na dvije statusne konferencije koje su zakazane za danas. U postupku protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina održaće se statusa konferencija u 15:00 sati u sudnici I. U 15:30 sati, u sudnici III, održaće se statusna konferencija u predmetu Nikola Šainović i drugi.
Postupak na suđenju Ratku Mladiću zakazan je za ovu i sljedeću sedmicu. Danas svjedoči vojni vještak Richard Butler. On je 137. svjedok tužilaštva.
Na suđenju Goranu Hadžiću, koje će se takođe nastaviti ove i sljedeće sedmice, trenutno svjedoči svjedok Aleksandar Vasiljević, bivši oficir Vojske Jugoslavije. On je 72. svjedok tužilaštva.
Tužilaštvo:
Ljiljana Piteša, viši referent za informisanje Tužilaštva, nije dala nikakvu izjavu.
Pitanja:
Na pitanje šta će dalje uslijediti u predmetu Šešelj, Spalińska je odgovorila da su juče i danas podneseni brojni podnesci koji su sada pred potpredsjednikom Međunarodnog suda, sudijom Agiusom. Spalińska je dodala da potpredsjednik trenutno razmatra te podneske i da će u dogledno vrijeme preduzeti odgovarajuće korake.
Na pitanje da li će Šešelj imati priliku da se izjasni pri donošenju odluke o tome da li će se suđenje nastaviti ili ne, Spalińska je odgovorila da je to jedno od pravila sadržanih u Pravilniku o postupku i dokazima Međunarodnog suda koje se mora poštovati i da, u skladu s tim, Šešelj ima pravo da ga se konsultuje.
Jedan od novinara je pitao da li prilikom diskusije o nastavku suđenja sudije razgovaraju o početku suđenja iznova ili o imenovanju novog sudije, nakon čega bi se nastavilo s postupkom vijećanja uz, ako to bude moguće, pridržavanje zakazanog datuma izricanja presude. Spalińska je istakla da je u jednom od najnovijih podnesaka navedeno da bi to značilo ponavljanje predmeta ili nastavak postupka.
Jedan novinar je zatim upitao da li bi u slučaju da Šešelj na to ne pristane i odbije saradnju s Međunarodnim sudom, Sud obustavio postupak u predmetu, naročito zbog činjenice da je optuženi u pritvoru 10 godina, i pustio ga na slobodu. Spalińska je odgovorila da ne želi da spekuliše o tome i da je sada važno konsultovati Pravilnik i sačekati da potpredsjednik i Pretresno vijeće učine ono što moraju u ovom trenutku.
Upitana da li Pravilnik, u formi u kojoj je sada, predviđa situaciju koja je nastala u ovom predmetu, Spalińska je rekla da je potpredsjednik u svojoj odluci konstatovao da Pravilnik ne predviđa ovakvu konkretnu situaciju i da se stoga prilikom donošenja odluka i razmatranja treba voditi pravilima i najboljim interesima pravde, te da je to ono što se upravo dešava.
Upitana koje pravilo Pravilnika navodi da optuženi mora biti konsultovan, Spalińska je odgovorila da vjeruje da je u pitanju pravilo 15bis, ali da se novinar može s njom detaljno konsultovati naknadno.
Na pitanje da li se pravilo 15bis zapravo odnosi na odsustvo sudije, Spalińska je odgovorila da je sve jasno navedeno u odluci potpredsjednika u kojoj se on poziva na ta pravila.
Jedan novinar je istakao da se u podnesku sudije Antonettija i sudije Latanzzi navodi da ovo dvoje sudija ne dijele mišljenje potpredsjednika o pravilu i onome što se navodi u pravilu 15bis. Spalińska je rekla da, kao što je potpredsjednik i sam naveo u svojoj odluci, Pravilnik ne navodi proceduru koju treba koristiti u situaciji kao što je konkretno ova u kojoj se sad nalazimo.