|
MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU
PREDMET BR. IT-01-46-I
TUŽITELJ MEĐUNARODNOG SUDA
OPTUŽNICA
Rahima ADEMIJA za ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI i KRŠENJA ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, kako se navodi dalje u tekstu: OPTUŽENI Rahim ADEMI 1. Rahim ADEMI je rođen u Karaču, općina Vučitrn, Kosovo, 30. siječnja 1954. godine. Diplomirao je na Vojnoj akademiji Jugoslavenske narodne armije (JNA) 1976. godine. 2. Rahim ADEMI je od 1991. godine službovao u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) u Hrvatskoj. 3. Dana 5. prosinca 1992. godine, imenovan je načelnikom stožera Zbornog područja Gospić (Lika), pod zapovjedništvom brigadira Izidora ČEŠNAJA. 4. Godine 1993., brigadir ČEŠNAJ je bio zapovjednik Zbornog područja Gospić. U travnju ili svibnju 1993. godine, pošto je brigadiru ČEŠNAJU odobreno bolovanje, Rahim ADEMI je imenovan vršiocem dužnosti zapovjednika, te je tu zapovjedničku dužnost obnašao tokom cijele vojne operacije Medački džep, koja je trajala od 9. rujna 1993. do otprilike 17. rujna 1993. 5. Dana 23. rujna 1995. godine, Rahim ADEMI je promaknut u čin general-bojnika. Na svoju sadašnju dužnost pomoćnika glavnog inspektora Inspektorata HV, postavljen je 11. veljače 1999. godine. INDIVIDUALNA KRIVIČNA ODGOVORNOST 6. Rahim ADEMI je u svo vrijeme na koje se odnosi ova optužnica bio na položaju vršioca dužnosti zapovjednika Zbornog područja Gospić, u činu brigadira. Kao vršilac dužnosti zapovjednika, Rahim ADEMI je bio na položaju pretpostavljenog časnika HV u tom području i raspolagao ovlastima da hrvatskim snagama pod svojom operativnom kontrolom izdaje zapovijedi i daje dopunske upute kojima će osigurati da se takve zapovijedi i izvršavaju. Njegova je odgovornost bila da planira, upravlja i nadzire aktivnosti svih podređenih formacija unutar Zbornog područja Gospić. 7. Rahim ADEMI je, zahvaljujući svojem visokom položaju brigadira u HV i vršioca dužnosti zapovjednika Zbornog područja Gospić, odigrao središnju ulogu u razradi, planiranju, zapovijedanju i/ili izvođenju hrvatske vojne operacije u Medačkom džepu, koja je rezultirala počinjenjem teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući progon i ubijanje srpskih civila i vojnika koji su se predali, te pljačku i uništavanje zgrada i imovine srpskih civila u Medačkom džepu, kako je opisano u ovoj optužnici. 8. Rahim ADEMI je, zahvaljujući svojem visokom položaju, imao moć, vlast i odgovornost da spriječi ili kazni teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena u toku hrvatske vojne operacije u Medačkom džepu. U svakom je trenutku ne samo bilo razloga da on zna da razne podređene osobe pod njegovom operativnom kontrolom sudjeluju u progonu i ubijanju srpskih civila i vojnika koji su se predali, te u pljački i uništavanju zgrada i imovine srpskih civila u Medačkom džepu, nego je on stvarno i znao za takva djela, budući da su ga o tome obavijestili predstavnici međunarodnih organizacija i drugi. Rahim ADEMI je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da takva djela spriječi ili da kazni njihove počinitelje. OPĆI NAVODI 9. U svo vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, u regiji Krajina u Republici Hrvatskoj postojalo je stanje oružanog sukoba, kako se opisuje u ovoj optužnici. 10. U svo vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, optuženi Rahim ADEMI bio je dužan pridržavati se zakona i običaja koji reguliraju vođenje rata, uključujući zajednički članak 3 Ženevskih konvencija iz 1949. 11. Djela odnosno propusti za koje se tereti, a koji sačinjavaju zločine protiv čovječnosti kažnjive po članku 5 Statuta Međunarodnog suda, bili su dio rasprostranjenog ili sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva, u ovom slučaju civilnog stanovništva Medačkog džepa. 12. U ovoj optužnici pojam "hrvatske snage" znači i obuhvaća oružane snage Republike Hrvatske, uključujući HV i sve postrojbe MUP-a, uključujući specijalnu policiju. 13. Rahim ADEMI je individualno odgovoran za krivična djela za koja se tereti u ovoj optužnici po članku 7(1) Statuta Međunarodnog suda. Individualna krivična odgovornost uključuje planiranje, poticanje, nalaganje, počinjenje te pomaganje i podržavanje, na drugi način, pri planiranju, pripremi ili izvršenju bilo kojeg od djela ili propusta navedenih u ovoj optužnici. 14. Rahim ADEMI je također, ili alternativno, kao nadređeni krivično odgovoran za djela svojih podređenih sukladno članku 7(3) Statuta Međunarodnog suda. Nadređeni je krivično odgovoran za djela svojih podređenih ako je znao, ili je bilo razloga da zna, da se njegovi podređeni spremaju počiniti takva djela ili su ih već počinili, a nadređeni je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi takva djela ili kazni njihove počinitelje. 15. Opći navodi sadržani u paragrafima 9 do 14 ponovno su navedeni i inkorporirani u svakoj točki optužnice na koju se odnose, kako slijedi. OPTUŽBE TOČKA 1 16. Prije i za vrijeme hrvatske vojne operacije u Medačkom džepu, od 9. rujna 1993. do otprilike 17. rujna 1993., Rahim ADEMI je, djelujući sam i/ili u dogovoru s drugima, planirao, poticao, nalagao, počinjao ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje progona srpskih civila u Medačkom džepu na rasnoj, političkoj ili vjerskoj osnovi. 17. Zločin progona počinjen je na sljedeći način:
18. Alternativno, Rahim ADEMI je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podređene, čine djela opisana u paragrafu 17, ili su ih već počinile. Rahim ADEMI je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi počinjenje takvih djela ili kazni njihove počinitelje. Tim djelima i propustima Rahim ADEMI je počinio: Točka 1: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, odnosno progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, kažnjiv prema članku 5(h) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. TOČKE 2 i 3 19. Rahim ADEMI je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podređene, u razdoblju između 9. rujna 1993. i otprilike 17. rujna 1993. čine protupravno ubijanje srpskih civila koji su živjeli u Medačkom džepu i srpskih vojnika koji su bili zarobljeni i/ili ranjeni, ili su to već učinile. Rahim ADEMI je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi počinjenje takvih djela ili kazni njihove počinitelje. Tim djelima i propustima, Rahim ADEMI je počinio: Točka 2: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, odnosno ubojstvo, kažnjiv po članku 5(a) u vezi s člankom 7(3) Statuta Međunarodnog suda. Točka 3: KRŠENJE ZAKONA ILI OBIČAJA RATOVANJA, odnosno ubojstvo, priznato zajedničkim člankom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949., kažnjivo po članku 3 u vezi s člankom 7(3) Statuta Međunarodnog suda. TOČKA 4 20. Između 9. rujna 1993. i otprilike 17. rujna 1993. opljačkana je imovina srpskih civila koji su živjeli u Medačkom džepu. Rahim ADEMI je, djelujući sam i/ili u dogovoru s drugima, planirao, poticao, nalagao, počinjao ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje pljačke imovine srpskih civila iz Medačkog džepa. 21. Alternativno, Rahim ADEMI je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podređene, čine djela opisana u paragrafu 20, ili su ih već počinile. Rahim ADEMI je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi počinjenje takvih djela ili kazni njihove počinitelje. Tim djelima i propustima, Rahim ADEMI je počinio: Točka 4: KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, odnosno pljačkanje javne ili privatne imovine, kažnjivo po članku 3(e) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. TOČKA 5 22. Između 9. rujna 1993. i otprilike 17. rujna 1993. uništena je većina srpskih sela u Medačkom džepu. Rahim ADEMI je, djelujući sam i/ili u dogovoru s drugima, planirao, poticao, nalagao, počinjao ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje uništavanja imovine srpskih civila iz Medačkog džepa. 23. Alternativno, Rahim ADEMI je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podređene, čine djela opisana u paragrafu 22, ili su ih već počinile. Rahim ADEMI je propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi počinjenje takvih djela ili kazni njihove počinitelje. Tim djelima i propustima, Rahim ADEMI je počinio: Točka 5: Bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela, KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, kažnjivo po članku 3(b) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda. DOPUNSKE ČINJENICE 24. Područje koje se u daljnjem tekstu naziva Medački džep prostire se otprilike četiri ili pet kilometara u širinu i pet ili šest kilometara u dužinu, a obuhvaća mjesta Divoselo, Čitluk i dio Počitelja, te brojne male zaseoke. Ono se nalazilo u sklopu samoproglašene Republike Srpske Krajine (u daljnjem tekstu: RSK), južno od grada Gospića u Republici Hrvatskoj. Bilo je to ruralno područje, gdje se šume izmjenjuju s poljima. Prije napada je u tom području živjelo oko 400 civila Srba. 25. Nakon višestranačkih izbora održanih u Hrvatskoj 1990. godine, Hrvatska je dana 25. lipnja 1991. proglasila nezavisnost. Nešto prije toga je između hrvatskih Srba i hrvatskih snaga izbio oružani sukob. U rujnu 1991. godine hrvatska Vlada je izjavila da hrvatski Srbi i JNA kontroliraju približno jednu trećinu teritorija Hrvatske. 26. Dana 19. prosinca 1991. godine, Skupština Srpske autonomne oblasti Krajina, zajedno sa Srbima iz drugih područja Hrvatske, službeno je proglasila nezavisnost od Hrvatske i formirala RSK, koja je imala vlastitu vojsku, Srpsku vojsku Krajine (SVK). 27. U veljači 1992. godine, u skladu s Vanceovim planom, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda formiralo je na temelju svojih ovlasti Zaštitne snage Ujedinjenih naroda (u daljnjem tekstu: UNPROFOR) koje će biti razmještene u područjima pod zaštitom Ujedinjenih naroda (u daljnjem tekstu: UNPA) u Hrvatskoj. UNPA područja bila su ona područja u Hrvatskoj u kojima su Srbi bili većina ili značajna manjina stanovništva i u kojima su napetosti između dvije zajednice u nedavnoj prošlosti već dovele do oružanog sukoba. Postojala su četiri takva UNPA područja, a bila su poznata pod nazivima Sektor sjever, Sektor jug, Sektor istok i Sektor zapad. Područja u rukama Srba i sporna područja u Hrvatskoj, koja su ostala izvan područja UNPA, općenito su bila poznata kao ružičaste zone. Medački džep je bio u jednoj takvoj ružičastoj zoni", uz Sektor jug. 28. Godine 1992. i 1993. hrvatske snage su povele nekoliko vojnih operacija protiv RSK. Hrvatske snage su tim operacijama krenule u područja UNPA ili susjednih ružičastih zona na Miljevačkom platou u lipnju 1992., u predjelu Masleničkog mosta u sjevernoj Dalmaciji u siječnju 1993. i u Medačkom džepu u rujnu 1993.
29. Hrvatski napad na Medački džep započeo je granatiranjem tog područja u ranim jutarnjim satima 9. rujna 1993. Oko 06:00 sati, hrvatske snage, u čijem su sastavu bile postrojbe HV iz Operativne zone Gospić, uključujući 9. gardijsku brigadu i 118. domobransku pukovniju, te specijalne policijske postrojbe MUP-a, ušle su u Medački džep. Nakon borbi koje su trajale oko dva dana, uspostavile su kontrolu nad Divoselom, Čitlukom i dijelom Počitelja, i tada je hrvatska stana zaustavila napredovanje. 30. U to vrijeme je vršitelj dužnosti zapovjednika Zbornog područja Gospić bio brigadir Rahim ADEMI. 31. Nakon intervencije predstavnika međunarodne zajednice, ubrzo poslije napada započeli su pregovori na političkoj i vojnoj razini između hrvatskih vlasti i vlasti RSK, u cilju obustave neprijateljstava i hrvatskog povlačenja iz područja koja su osvojili tokom operacije. 32. Rezultat pregovora bio je sporazum koji su 15. rujna 1993. godine potpisali general Mile Novaković, sa srpske strane, i general-bojnik Petar Stipetić s hrvatske strane. 33. Prema odredbama tog sporazuma, prekid vatre trebao je nastupiti u 12:00 sati na dan 15. rujna 1993., a hrvatske su snage trebale "napustiti područje na koje su ušle 9. rujna 1993. i prepustiti kontrolu nad Medačkim džepom UNPROFOR-u. Hrvatsko povlačenje iz Medačkog džepa dovršeno je u 18:00 sati 17. rujna 1993. 34. Tokom hrvatske vojne operacije u Medačkom džepu najmanje je 38 tamošnjih civila Srba protupravno lišeno života, a drugi su pretrpjeli teške ozljede. Mnogi ubijeni i ranjeni civili bili su žene i starije osobe. Hrvatske snage su osim toga ubile i najmanje dva srpska vojnika koji su bili zarobljeni i/ili ranjeni. Podaci o nekima od poginulih o 21 civilu i 2 vojnika sadržani su u dodatku optužnici. 35. Otprilike 164 kuće i 148 staja i gospodarskih zgrada, što čini većinu objekata u selima Medačkog džepa, uništeno je, uglavnom paljenjem i eksplozivom, nakon što su hrvatske snage ostvarile efektivnu kontrolu. Znatnim dijelom to se uništavanje dogodilo nakon prekida vatre 15. rujna 1993., a prije potpunog hrvatskog povlačenja u 18:00 sati 17. rujna 1993. 36. Tokom tog razdoblja hrvatske su snage, ili osobe u civilnoj odjeći a pod nadzorom hrvatskih snaga, pljačkale imovinu srpskih civila, sve što je imalo neku vrijednost. To je uključivalo osobnu imovinu, kućanske predmete, namještaj, kućne potrepštine, domaće životinje, poljoprivredne strojeve i drugu opremu. 37. Imovina u vlasništvu srpskih civila koja nije postala predmetom pljačke, kako je gore opisano, paljena je ili uništavana na drugi način. Kućanski predmeti i namještaj su uništavani, poljoprivredni strojevi izrešetani mecima, domaće životinje ubijene, a bunari zagađeni. 38. Posljedica tih rasprostranjenih i sistematskih protupravnih djela činjenih tokom hrvatske vojne operacije jest ta da je Medački džep postao potpuno nepogodan za stanovanje. Sela u Medačkom džepu potpuno su razorena, čime su srpskom civilnom stanovništvu oduzeti dom i sredstva za život. /potpis i pečat na originalu/ Dana 21. svibnja 2001. MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU PREDMET BR: IT-01-46-I DODATAK UZ OPTUŽNICU Točke 2 i 3 CIVILI:
VOJNICI:
|