MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

PREDMET BR.

TUŽITELJICA
protiv
Mirka NORCA

OPTUŽNICA

Tužiteljica Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u skladu sa svojim ovlastima iz članka 18 Statuta Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (dalje u tekstu: Statut Međunarodnog suda), optužuje:

MIRKA NORCA

za ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI i KRŠENJA ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, kako se navodi dalje u tekstu:

OPTUŽENI

MIRKO NORAC

  1. Mirko NORAC je rođen 19. rujna 1967. u Otoku, općina Sinj, u Republici Hrvatskoj.

  2. U kolovozu 1990. Mirko NORAC stupio je u službu Ministarstva unutarnjih poslova (dalje u tekstu: MUP). U rujnu iste godine postao je pripadnik Antiterorističke postrojbe Lučko.

  3. Dana 12. ili 13. rujna 1991. Mirko NORAC imenovan je zapovjednikom 118. brigade Hrvatske vojske (dalje u tekstu: HV).

  4. U studenom 1992. Mirko NORAC imenovan je zapovjednikom 6. gardijske brigade HV-a. Godine 1993. 6. gardijska brigada preimenovana je u 9. motoriziranu gardijsku brigadu. Na položaju zapovjednika 9. motorizirane gardijske brigade bio je i u vrijeme hrvatske vojne operacije u Medačkom džepu (dalje u tekstu: operacija "Medački džep").

  5. Tokom operacije "Medački džep" imenovan je zapovjednikom Sektora 1, borbene grupe osnovane za svrhe vođenja te operacije.

  6. Godine 1994. Mirko NORAC promaknut je u čin brigadira i imenovan zapovjednikom Operativne zone (Zbornog područja) Gospić. Taj je čin imao i na tom položaju ostao do 25. rujna 1995., kad ga je predsjednik Franjo Tuđman promaknuo u čin general-bojnika. Dana 15. ožujka 1996. Mirko NORAC imenovan je zapovjednikom Zbornog područja Knin. Dana 29. rujna 2000. Mirko NORAC otpušten je iz HV-a.

  7. INDIVIDUALNA KRIVIČNA ODGOVORNOST I
    ODGOVORNOST NADREĐENOG

  8. Mirko NORAC je individualno odgovoran za zločine za koje ga tereti ova optužnica, temeljem članka 7(1) Statuta Međunarodnog suda. Individualna krivična odgovornost obuhvaća planiranje, poticanje, naređivanje ili pomaganje i podržavanje na drugi način u planiranju, pripremi ili izvršenju bilo kojeg od krivičnih djela navedenih u Optužnici.

  9. Mirko NORAC je, po osnovi svojeg visokog čina pukovnika u HV-u i položaja zapovjednika 9. motorizirane gardijske brigade HV-a i Sektora 1, od 9. do 17. rujna 1993. odigrao središnju ulogu u razradi, planiranju, zapovijedanju i/ili izvođenju operacije "Medački džep", tokom koje su počinjena teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i zločini protiv čovječnosti, na način kako se navodi u ovoj optužnici.

  10. Mirko NORAC je sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica bio na položaju zapovjednika 9. motorizirane gardijske brigade HV-a, u činu pukovnika. Deveta motorizirana gardijska brigada HV-a bila je jedna od postrojbi iz sastava Sektora 1 Operativne zone Gospić i glavna postrojba HV-a koja je sudjelovala u operaciji "Medački džep". Kao zapovjednik Sektora 1, Mirko NORAC je bio ovlašten da izdaje zapovijedi, te ih je zaista i izdavao. Njegove dužnosti obuhvaćale su planiranje, razmještanje, rukovođenje, izvršavanje i nadzor aktivnosti svih podjedinica i podređenih formacija iz sastava Sektora 1. Sastav Sektora 1 činile su 9. motorizirana gardijska brigada, Domobranska bojna Gospić, Domobranska bojna Lovinac, postrojbe 111. brigade i postrojbe specijalnih snaga MUP-a.

  11. Mirko NORAC je također, ili alternativno, u svojstvu nadređenog krivično odgovoran za djela svojih podređenih, temeljem članka 7(3) Statuta Međunarodnog suda. Nadređeni je krivično odgovoran za djela svojih podređenih ako je znao ili je bilo razloga da zna da se njegovi podređeni spremaju počiniti takva djela ili su ih već počinili, a nadređeni nije poduzeo nužne i razumne mjere da spriječi činjenje tih djela ili kazni njihove počinitelje.

  12. Mirko NORAC je, po osnovi svojeg visokog čina pukovnika u HV-u i položaja zapovjednika 9. motorizirane gardijske brigade HV-a i Sektora 1, imao moć, vlast i dužnost da spriječi ili kazni teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena tokom operacije "Medački džep".

  13. Mirko NORAC nije samo imao razloga da zna da su, tokom operacije "Medački džep", razne podređene osobe pod njegovom operativnom kontrolom odgovorne za progon i lišavanje života srpskih civila i vojnika koji su se predali te za pljačku i uništavanje zgrada i imovine, nego je za ta djela zaista i znao. Mirko NORAC nije poduzeo nužne i razumne mjere da spriječi činjenje tih djela ili kazni njihove počinitelje.

  14. OPĆI NAVODI

  15. Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica u regiji Krajina u Republici Hrvatskoj na teritoriju bivše Jugoslavije postojalo je stanje oružanog sukoba.

  16. Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica optuženi Mirko NORAC bio je dužan pridržavati se zakona i običaja koji uređuju vođenje rata, uključujući zajednički članak 3 Ženevskih konvencija iz 1949. godine.

  17. Djela, odnosno propusti za koje se tereti ovdje optuženi, koji predstavljaju zločine protiv čovječnosti, krivična su djela kažnjiva po članku 5 Statuta Međunarodnog suda, a bili su dio rasprostanjenog i sistematskog napada na civilno stanovništvo, konkretno, na srpsko stanovništvo Medačkog džepa.

  18. Kad god se u ovoj optužnici spominju "hrvatske snage", taj izraz označava i obuhvaća oružane snage Republike Hrvatske, tj. HV i sve postrojbe MUP-a koje su sudjelovale u operaciji "Medački džep".

  19. Svakim korištenjem izraza "operacija Medački džep" označava se i obuhvaća sveukupno djelovanje hrvatskih snaga na području Medačkog džepa i u njegovoj neposrednoj okolici, opisano u paragrafu 27 niže u tekstu.

  20. Opći navodi sadržani u paragrafima od 13 do 17 ponovno su navedeni i sadržani u svakoj odnosnoj optužbi, kako slijedi.

  21. OPTUŽBE

    TOČKA 1
    (PROGONI)

  22. Prije i tokom hrvatske vojne operacije u Medačkom džepu, od 9. rujna do 17. rujna 1993., ili do otprilike tog datuma, Mirko NORAC je, djelujući sam i/ili u dogovoru s drugima, uključujući Janka BOBETKA i Rahima ADEMIJA, planirao, poticao, naređivao, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje progona srpskih civila u Medačkom džepu na rasnoj, političkoj ili vjerskoj osnovi. U pogledu odgovornosti optuženog, po članku 7(1) Statuta, za kažnjivo ponašanje koje konstituira krivično djelo progona, ona je, između ostalog, zasnovana na dokazima da je on u predmetno vrijeme bio nazočan na područjima gdje se takvo ponašanje dogodilo, da je stoga znao za to ponašanje, na koracima koje je poduzeo da svojim podređenima ograniči pristup na to područje, te na zaključku koji se iz toga može izvesti da se to ponašanje nije moglo dogoditi na tako rasprostranjen i sistematski način da nije bilo posljedica njegovih zapovijedi.

  23. Zločin progona počinjen je na sljedeće načine:

    a) protupravnim lišavanjem života srpskih civila i zarobljenih i/ili ranjenih vojnika iz Medačkog džepa. U Prvom prilogu ove optužnice kao primjeri se navode podaci o nekim od osoba lišenih života;

    b) okrutnim i nečovječnim postupanjem sa srpskim civilima i zarobljenim i/ili ranjenim vojnicima iz Medačkog džepa, kojima su, između ostalog, nanijete teške tjelesne ozljede vatrenim oružjem, rezanjem prstiju, teškim premlaćivanjem kundacima, nanošenjem opekotina cigaretama, skakanjem po tijelima, na način da su tijela vezivali za automobile i vukli ih cestom, sakatili ih i na druge načine zlostavljali. U Drugom prilogu ove optužnice kao primjer se navode pojedinosti nekih od tih radnji okrutnog i nečovječnog postupanja;

    c) teroriziranjem civilnog stanovništva Medačkog džepa koje je većinom bilo srpske nacionalnosti, između ostalog, sakaćenjem i oskrvnućem leša Boje PJEVAĆ, javnim lišavanjem života Boje VUJNOVIĆ koju su živu zapalili uz izrugivanje, iskazivanjem namjere da se pobiju svi civili, pisanjem rasističkih natpisa po zgradama, ostavljanjem zlokobnih i prijetećih poruka na jednoj uništenoj zgradi, tako da je civilno stanovništvo moralo napustiti svoje domove i imovinu i zauvijek otići s tog područja;

    d) uništavanjem osobne imovine srpskih civila u Medačkom džepu na način da su 9. rujna 1993. ili nakon tog datuma hrvatske snage na tom području sistematski uništile oko 164 kuće i 148 drugih zgrada (i njihov sadržaj) eksplozivom i podmetanjem požara, kao i na druge načine opisane u paragrafima 38 i 40 ove optužnice. To uništavanje se nastavilo nesmanjenom žestinom i nakon što je 15. rujna stupila na snagu obustava vatre i trajalo je do konačnog povlačenja hrvatskih snaga 17. rujna 1993. godine. U Trećem prilogu ove optužnice kao primjer se navode neka sela, zaselci ili područja u kojima su izvršene radnje pljačkanja imovine.

    e) sistematskim pljačkanjem imovine srpskih civila za vrijeme i nakon vojne operacije u Medačkom džepu od strane elemenata hrvatskih snaga u sprezi s hrvatskim civilima koji su protupravno otuđivali osobnu imovinu kao što su električni uređaji i namještaj iz zgrada koje su već bile uništene ili ih se namjeravalo uništiti, odvodili stoku i odvozili poljoprivredne strojeve, demontirali zgrade i kamionima odvozili njihove dijelove, kao i na načine opisane u daljnjem tekstu. U Trećem prilogu ove optužnice kao primjer se navode neka sela, zaselci i područja gdje su izvršene radnje pljačkanja imovine.

  24. Alternativno, Mirko NORAC je znao ili je bilo razloga da zna da hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom, rukovodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podređene, čine radnje opisane u paragrafu 20 gore u tekstu, ili su ih već počinile. Mirko NORAC nije poduzeo nužne i razumne mjere da spriječi činjenje tih djela ili kazni njihove počinitelje.

  25. Tim djelima i propustima Mirko NORAC je počinio:

    Točka 1: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, odnosno progon na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, kažnjiv po članku 5(h) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    TOČKE 2 I 3
    (UBOJSTVO)

  26. Između 9. rujna i 17. rujna 1993. ili otprilike tog datuma Mirko NORAC je znao ili je bilo razloga da zna da hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom, rukovodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu podređene, provode protupravna lišavanja života srpskog civilnog stanovništva Medačkog džepa te zarobljenih i/ili ranjenih srpskih vojnika, ili da su to već učinile. Mirko NORAC nije poduzeo nužne i razumne mjere da spriječi činjenje tih djela ili kazni njihove počinitelje. Pojedinosti o nekim od ubijenih civila i vojnika hors de combat sadržani su u Prvom prilogu ove optužnice.

  27. Tim djelima i propustima Mirko NORAC je počinio:

    Točka 2: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, odnosno ubojstvo, kažnjivo po članku 5(a) u vezi s člankom 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    Točka 3: KRŠENJE ZAKONA ILI OBIČAJA RATOVANJA, odnosno ubojstvo, priznato zajedničkim člankom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949., kažnjivo po članku 3 u vezi s člankom 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    TOČKA 4
    (PLJAČKANJE IMOVINE)

  28. Od 9. rujna do 17. rujna 1993. ili do otprilike tog datuma, pljačkana je imovina srpskog civilnog stanovništva Medačkog džepa. Mirko NORAC je, djelujući sam i/ili u dogovoru s drugima, uključujući Janka BOBETKA i Rahima ADEMIJA, planirao, poticao, naredio, počinio ili na druge načine pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje pljačke imovine srpskih civila iz Medačkog džepa. U Trećem prilogu ove optužnice kao primjer se navode neka sela, zaselci ili područja gdje su izvršene radnje pljačkanja imovine.

  29. Alternativno, Mirko NORAC je znao ili je bilo razloga da zna da hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom, rukovodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu podređene, čine djela opisane u paragrafu 23 gore u tekstu ili da su ih već počinile. Mirko NORAC nije poduzeo nužne i razumne mjere da spriječi činjenje tih djela ili da kazni njihove počinitelje.

  30. Tim djelima i propustima Mirko NORAC je počinio:

    Točka 4: KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, odnosno pljačkanje javne ili privatne imovine, kažnjivo po članku 3(e) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    TOČKA 5
    (BEZOBZIRNO RAZARANJE GRADOVA, NASELJA ILI SELA)

  31. Od 9. rujna 1993. do 17. rujna 1993. ili do otprilike tog datuma, razorena je većina srpskih sela u Medačkom džepu. Mirko NORAC je, djelujući sam i/ili u dogovoru s drugima, uključujući Janka BOBETKA i Rahima ADEMIJA, planirao, poticao, naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje razaranja imovine srpskih civila iz Medačkog džepa. U Trećem prilogu ove optužnice kao primjer se navode neka sela, zaselci ili područja gdje su izvršene radnje bezobzirnog razaranja.

  32. Alternativno, Mirko NORAC je znao ili je bilo razloga da zna da hrvatske snage pod njegovim zapovjedništvom, rukovodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podređene, čine djela opisana u paragrafu 25 gore u tekstu, ili su ih već počinile. Mirko NORAC nije poduzeo nužne i razumne mjere da spriječi činjenje takvih djela ili da kazni njihove počinitelje.

  33. Tim djelima i propustima Mirko NORAC je počinio:

    Točka 5: KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, odnosno bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela, kažnjivo po članku 3(b) u vezi s člancima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    DOPUNSKE ČINJENICE

  34. Medački džep bio je širok oko četiri do pet kilometara i dug pet do šest kilometara, a obuhvaćao je mjesta Divoselo, Čitluk, dio Počitelja te brojne male zaselke. Nalazio se unutar samoproglašene Republike Srpske Krajine (dalje u tekstu: Republika Srpska Krajina ili RSK), južno od grada Gospića u Republici Hrvatskoj. To je bilo prvenstveno ruralno područje gdje se šume izmjenjuju s poljima. Prije napada na tom području je živjelo oko 400 civila Srba.

  35. Nakon višestranačkih izbora održanih u Hrvatskoj 1990. godine Hrvatska je 25. lipnja 1991. proglasila svoju nezavisnost. Nekoliko mjeseci prije toga između hrvatskih Srba i hrvatskih snaga izbio je oružani sukob. U rujnu 1991. godine Vlada Hrvatske je izjavila da hrvatski Srbi i JNA kontroliraju otprilike jednu trećinu teritorija Hrvatske.

  36. Dana 19. prosinca 1991. godine Skupština Srpske autonomne oblasti Krajina, zajedno sa Srbima iz drugih dijelova Hrvatske, proglasila je nezavisnost od Hrvatske i ustanovila RSK te vlastitu vojsku, Srpsku vojsku Krajine (dalje u tekstu: Srpska vojska Krajina ili SVK).

  37. U veljači 1992. godine, u skladu s Vanceovim planom, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda osnovalo je na temelju svojih ovlasti Zaštitne snage Ujedinjenih naroda (dalje u tekstu: UNPROFOR), koje su se potom trebale razmjestiti u zone pod zaštitom Ujedinjenih naroda (dalje u tekstu: UNPA-zone) u Hrvatskoj. UNPA-zone su bila područja u Hrvatskoj u kojima su Srbi bili većina ili značajna manjina stanovništva i u kojima su napetosti između dvije nacionalne zajednice u skorašnjoj prošlosti već dovele do oružanog sukoba. Postojale su četiri UNPA-zone: Sektor sjever, Sektor jug, Sektor istok i Sektor zapad. Područja pod kontrolom Srba i sporna područja u Hrvatskoj izvan UNPA-zona općenito su nazivana "ružičastim zonama". Medački džep se nalazio u jednoj takvoj "ružičastoj zoni", u blizini Sektora jug.

  38. Godine 1992. i 1993. hrvatske snage su izvele nekoliko vojnih operacija protiv RSK-a. Takve operacije na UNPA zone ili susjedne "ružičaste zone" pokrenute su u lipnju 1992. na Miljevačkom platou, u siječnju 1993. na području Masleničkog mosta u sjevernoj Dalmaciji, te u rujnu 1993. u Medačkom džepu.

  39. Hrvatski napad na Medački džep započeo je granatiranjem tog područja u ranim jutarnjim satima 9. rujna 1993. godine. Oko 06:00 sati hrvatske snage, sačinjene od postrojbi HV-a iz Operativne zone Gospić, uključujući 9. gardijsku brigadu i 111. brigadu, Domobransku bojnu Gospić, Domobransku bojnu Lovinac te postrojbe specijalnih snaga MUP-a, ušle su u Medački džep. Nakon borbi koje su trajale oko dva dana, uspostavile su kontrolu nad Divoselom, Čitlukom i dijelom Počitelja, nakon čega je hrvatska strana zaustavila napredovanje.

  40. U to vrijeme, general zbora Janko BOBETKO bio je načelnik Glavnog stožera HV-a, a brigadir Rahim ADEMI bio je vršitelj dužnosti zapovjednika Operativne zone Gospić. Pukovnik Mirko NORAC bio je zapovjednik 9. gardijske brigade.

  41. Ubrzo nakon napada, na intervenciju predstavnika međunarodne zajednice, započeli su pregovori na političkoj i vojnoj razini između hrvatskih vlasti i vlasti RSK-a, cilj kojih je bio da se postigne prekid neprijateljstava i povlačenje hrvatskih snaga s područja zauzetih tokom operacije.

  42. Na tim pregovorima postignut je sporazum koji su 15. rujna 1993. godine potpisali general Mile Novaković, u ime srpske strane, i general-bojnik Petar Stipetić u ime hrvatske strane. Potonji je potpisao sporazum prema zapovijedi Janka Bobetka.

  43. Prema odredbama tog sporazuma, prekid vatre trebao je nastupiti 15. rujna 1993. u 12:00 sati, a hrvatske snage su trebale napustiti teritorij na koji su ušle 9. rujna 1993. i kontrolu nad Medačkim džepom prepustiti UNPROFOR-u. Hrvatsko povlačenje iz Medačkog džepa završeno je 17. rujna 1993. u 18:00 sati.

  44. Tokom hrvatske vojne operacije u Medačkom džepu je protupravno lišeno života najmanje 29 tamošnjih srpskih civila, a drugi su pretrpjeli teške ozljede. Mnogi od ubijenih i ranjenih civila bili su žene i starije osobe. Hrvatske snage su pored toga ubile i najmanje pet zarobljenih i/ili ranjenih srpskih vojnika. U Prvom prilogu ovoj optužnici navode se podaci o ubijenim civilima i vojnicima hors de combat.

  45. Nakon što su hrvatske snage ostvarile efektivnu kontrolu, uništene su, uglavnom paljenjem i eksplozivom, oko 164 kuće i 148 staja i gospodarskih zgrada, što čini glavninu građevinskih objekata u selima Medačkog džepa. Znatan dio tog razaranja dogodio se u razdoblju između obustave vatre 15. rujna 1993. i potpunog hrvatskog povlačenja 17. rujna 1993. u 18:00 sati.

  46. Između 9. i 17. rujna 1993. hrvatske snage ili osobe u civilnoj odjeći pod nadzorom hrvatskih snaga pljačkale su imovinu srpskih civila, sve što je imalo ikakvu vrijednost. To je obuhvaćalo osobnu imovinu, kućanske aparate, namještaj, građevnu i sanitarnu opremu, domaće životinje, poljoprivredne strojeve i drugu opremu.

  47. Imovina u vlasništvu srpskih civila koja nije opljačkana na gore opisani način, spaljena je ili uništena na druge načine. Kućanski aparati i namještaj su uništeni, poljoprivredni strojevi su oštećeni ili uništeni mecima, domaće životinje su pobijene, a bunari zagađeni.

  48. Učinkom tih rasprostranjenih i sistematskih protupravnih djela tokom hrvatske vojne operacije Medački džep je postao potpuno nepogodan za život. Sela u Medačkom džepu potpuno su uništena, čime su srpskom civilnom stanovništvu oduzeti dom i sredstva za život.

/potpis i pečat na originalu/
Carla del Ponte,
tužiteljica
Dana 29. travnja 2004.
U Den Haagu,
Nizozemska