MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

TUŽILAC
MEĐUNARODNOG SUDA
PROTIV
Milana BABIĆA



OPTUŽNICA

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u skladu sa svojim ovlašćenjima iz člana 18 Statuta Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (u daljem tekstu: Statut Međunarodnog suda), optužuje:

Milana BABIĆA

za ZLOČINE PROTIV ČOVEČNOSTI i KRŠENJA ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, kako sledi:

OPTUŽENI

  1. Milan BABIĆ, sin Bože, rođen je 26. februara 1956. u Kukaru, opština Sinj, u Hrvatskoj. Po zanimanju je zubar. Godine 1989. preuzeo je dužnost jednog od vršilaca dužnosti direktora Doma zdravlja u Kninu.

  2. Milan BABIĆ, ranije član Saveza komunista Hrvatske, bio je istaknuta politička ličnost u Srpskoj demokratskoj stranci (dalje u tekstu: SDS) u Hrvatskoj od trenutka njenog osnivanja u februaru 1990. i bio je na visokom položaju u opštinskom odboru SDS-a u Kninu. Posle smrti Jovana RAŠKOVIĆA 1992. godine, Milan BABIĆ je preuzeo dužnost predsednika SDS-a i na toj funkciji je ostao do 1995. godine.

  3. Od 1990. do aprila 1994, Milan BABIĆ je bio na položaju predsednika Skupštine opštine Knin. Od 31. jula 1990. pa nadalje, bio je predsednik Srpskog nacionalnog veća (dalje u tekstu: SNV). Dana 30. aprila 1991, Milan BABIĆ je izabran za predsednika Izvršnog veća takozvane “Srpske autonomne oblasti (dalje u tekstu: SAO) Krajina”. Posle toga, 29. maja 1991, postao je premijer /predsednik vlade samoproglašene SAO Krajine. Dana 19. decembra 1991, SAO
    Krajina se proglasila Republikom Srpskom Krajinom (dalje u tekstu: RSK) sa Milanom BABIĆEM na položaju predsednika. Milan BABIĆ je na tom položaju ostao do 15. februara 1992. Milan BABIĆ je u aprilu 1994. postao ministar inostranih poslova u Vladi RSK-a. U julu 1995. izabran je za predsednika vlade RSK-a, ali na tom položaju je ostao samo do početka avgusta 1995, kada je tokom hrvatske ofanzive poznate pod nazivom operacija "Oluja" celokupno rukovodstvo RSK-a, uključujući i Milana BABIĆA, pobeglo iz RSK.

    INDIVIDUALNA KRIVIČNA ODGOVORNOST

    Član 7(1) Statuta Međunarodnog suda

  4. Milan BABIĆ snosi individualnu krivičnu odgovornost za zločine navedene u članovima 3 i 5 Statuta Međunarodnog suda i opisane u ovoj optužnici. Optuženi je počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje tih zločina. Kad koristi u ovoj optužnici reč “počiniti”, tužilac nema nameru da sugeriše da je optuženi fizički počinio bilo koji od zločina za koje se lično tereti. Reč “počiniti” se u ovoj optužnici odnosi na učestvovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu u svojstvu saizvršioca ili pomagača i podržavaoca.

  5. Milan BABIĆ je bio učesnik udruženog zločinačkog poduhvata koji je započeo najkasnije 1. avgusta 1991. i trajao najmanje do juna 1992. Svrha ovog udruženog zločinačkog poduhvata bila je da se veći deo hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva prisilno i trajno ukloni približno s jedne trećine teritorije Republike Hrvatske (u daljem tekstu: Hrvatska), kako bi ta teritorija postala deo nove države pod srpskom dominacijom, činjenjem zločina kojim se krše odredbe članova 3 i 5 Statuta Međunarodnog suda. Ta područja su obuhvatala oblasti koje su srpske vlasti nazivale "SAO Krajina", "SAO Zapadna Slavonija", "SAO Slavonija, Baranja i zapadni Srem" (od 19. decembra 1991. "SAO Krajina" je dobila naziv RSK; dana 26. februara 1992. "SAO Zapadna Slavonija" i "SAO Slavonija, Baranja i zapadni Srem" ušle su u RSK), kao i "Dubrovačku republiku".

  6. Zločini navedeni u ovoj optužnici bili su u okviru cilja udruženog zločinačkog poduhvata, a Milan BABIĆ je posedovao stanje svesti koje je neophodno za izvršenje svakog od tih zločina. Alternativno, zločini navedeni u tačkama od 1 do 5 bili su prirodne i predvidive posledice izvršenja cilja udruženog zločinačkog poduhvata, a Milan BABIĆ je bio svestan toga da su takvi zločini verovatni ishod izvršenja udruženog zločinačkog poduhvata.

  7. U tom udruženom zločinačkom poduhvatu, u raznim periodima njegovog postojanja, učestvovalo je više osoba. Svaki učesnik ili saizvršilac udruženog zločinačkog poduhvata odigrao je svoju ulogu ili više uloga koje su značajno doprinosile ukupnom cilju poduhvata. Među pojedincima koji su učestvovali u ovom udruženom zločinačkom poduhvatu bili su Slobodan MILOŠEVIĆ; Milan MARTIĆ; Goran HADŽIĆ; Jovica STANIŠIĆ; Franko SIMATOVIĆ zvani "Frenki"; Vojislav ŠEŠELJ; general Blagoje ADŽIĆ; general Ratko MLADIĆ i drugi poznati i nepoznati pripadnici Jugoslovenske narodne armije (u daljem tekstu: JNA); srpska Teritorijalna odbrana (u daljem tekstu: TO) iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore; lokalne policijske snage i policijske snage Srbije (u daljem tekstu: snage MUP-a), uključujući Državnu bezbednost (u daljem tekstu: DB) Republike Srbije i srpske policijske snage SAO Krajine i RSK-a koje su se nazivale "Martićeva policija", "Martićevci", "policija SAO Krajine" ili "milicija SAO Krajine" (u daljem tekstu: Martićeva policija). Milan BABIĆ je učestvovao u tom udruženom zločinačkom poduhvatu barem do februara 1992.

  8. Milan BABIĆ, delujući kao pojedinac ili u dogovoru s drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, učestvovao je u udruženom zločinačkom poduhvatu na sledeći način:

    1. U svojstvu predsednika SNV-a, a posle i predsednika vlade/premijera SAO Krajine i RSK, on je formulisao, promovisao, učestvovao i/ili podsticao razvoj i sprovođenje zvanične politike SDS-a i SAO Krajine/RSK čija je namera bila ostvarenje cilja udruženog zločinačkog poduhvata. Tokom cele 1991. godine, Milan BABIĆ je prisustvovao sastancima sa rukovodstvom Srbije, SFRJ i bosanskih Srba na kojima je definisana ta politika udruženog zločinačkog poduhvata i izlagao je njegove stavove na pregovorima na međunarodnom nivou.

    2. Odigrao je značajnu ulogu u osnivanju, podršci i radu organa vlade koji su upravljali SAO Krajinom/RSK-om, a koji su u saradnji sa vojskom i policijom sprovodili cilj udruženog zločinačkog poduhvata i učestvovali u izvršenju zločina koji se navode u ovoj optužnici.

    3. Učestvovao je i doprineo stvaranju, organizovanju, regrutovanju i rukovođenju snagama Teritorijalne odbrane (TO) SAO Krajine, a posle i RSK, koje su učestvovale u zločinima koji se navode u ovoj optužnici. Barem od 1. juna 1991, pa do 15. februara 1992, uključujući i taj datum, Milan BABIĆ je bio de jure komandant snaga TO-a. Dana 8. avgusta 1991. postavio je Milana MARTIĆA za zamenika komandanta TO-a.

    4. Za vreme mandata Milana BABIĆA na položaju premijera/predsednika vlade, Milan MARTIĆ je imenovan na sledeće funkcije u SAO Krajini: dana 4. januara 1991. postavljen je za sekretara za unutrašnje poslove; dana 29. maja 1991. postavljen je za ministra odbrane; dana 27. juna 1991. ponovo je postavljen za ministra za unutrašnje poslove. Milan BABIĆ je sarađivao sa Milanom MARTIĆEM, što je dovelo do MARTIĆEVE komande i kontrole nad “Martićevom policijom” koja je učestvovala u počinjenju zločina.

    5. Učestvovao je u pružanju finansijske, materijalne, logističke i političke podrške koja je bila neophodna za vojno zauzimanje teritorija u SAO Krajini, te posle toga za prisilno uklanjanje hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva od strane snaga TO-a koje su delovale u saradnji sa JNA i “Martićevom policijom.”

    6. Na javnim manifestacijama i u medijima je držao huškačke govore na nacionalnoj osnovi koji su stvorili atmosferu straha i mržnje među Srbima koji su živeli u Hrvatskoj, i to s ciljem da zadobije njihovu podršku i učešće u ispunjenju cilja udruženog zločinačkog poduhvata.

    7. Tražio je pomoć od JNA ili je omogućio učešće snaga JNA u ostvarenju cilja udruženog zločinačkog poduhvata.

    8. Podsticao je i pomagao nabavku oružja i njegovu podelu Srbima u Hrvatskoj s ciljem ostvarenja cilja udruženog zločinačkog poduhvata.

  9. Milan BABIĆ je svesno i hotimično učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, imajući istu nameru kao i drugi učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, ili znajući za namere drugih učesnika udruženog zločinačkog poduhvata, ili svestan predvidivih posledica njihovih radnji. Po tom osnovu snosi individualnu krivičnu odgovornost za ove zločine po članu 7 (1) Statuta Međunarodnog suda, a po istom članu snosi i odgovornost za to što je na neki drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje ovih zločina.

    OPŠTI NAVODI

  10. Za sve vreme na koje se odnosi ova optužnica u Hrvatskoj je postojalo stanje oružanog sukoba.

  11. Sva dela i propusti koji se terete kao zločini protiv čovečnosti bili su deo rasprostranjenog i sistematskog napada uperenog protiv hrvatskog i drugog nesrpskog civilnog stanovništva u velikim delovima Hrvatske.

  12. Za sve vreme na koje se odnosi ova optužnica Milan BABIĆ je bio dužan da se pridržava zakona i običaja koji regulišu vođenje oružanih sukoba.

    OPTUŽBE

    TAČKE 1 do 5

  13. Od 1. avgusta 1991. godine ili približno od tog datuma do najmanje 15. februara 1992. godine, Milan BABIĆ, delujući kao pojedinac ili u dogovoru sa drugim poznatim i nepoznatim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, počinio je ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje progona hrvatskog i drugog nesrpskog civilnog stanovništva u SAO Krajini/RSK-u.

  14. Tokom celog tog perioda, srpske snage, koje su sačinjavale jedinice JNA, lokalnog srpskog TO-a i jedinice TO-a iz Srbije i Crne Gore, lokalne policijske jedinice i policijske jedinice MUP-a Srbije, uključujući i Martićevu policiju, te paravojne jedinice, napadale su i preuzimale vlast u gradovima, selima i naseljima u SAO Krajini/RSK-u. Nakon preuzimanja vlasti, srpske snage, u saradnji sa lokalnim srpskim vlastima, uspostavljale su režim progona smišljen da bi se hrvatsko i drugo nesrpsko civilno stanovništvo isteralo sa tih područja.

  15. Ovi progoni bili su zasnovani na političkoj, rasnoj ili verskoj osnovi i obuhvatali su sledeće:

    1. Istrebljenje ili ubistvo više stotina hrvatskih i drugih nesrpskih civila, uključujući žene i starije osobe, u Dubici, Cerovljanima, Baćinu, Saborskom, Poljanku, Lipovači i okolnim zaseocima, Škabrnji, Nadinu i Bruškoj u Hrvatskoj. Sledi opis tih incidenata:

      1. Otprilike od 7. oktobra 1991. godine, srpske snage, koje su sačinjavali pripadnici JNA, lokalnog srpskog TO-a i "Martićeve policije", kontrolisale su područje Hrvatske Kostajnice. Većina hrvatskih civila pobegla je iz svojih kuća za vreme prvog napada u septembru 1991. Ostalo je oko 120 hrvatskih civila, uglavnom žena, starih i nemoćnih osoba. Ujutro 20. oktobra 1991. godine, pripadnici srpskih snaga uhvatili su pedeset tri civila u Dubici i zatočili ih u seoskom vatrogasnom domu. Desetoro je ubrzo pušteno na slobodu zato što su bili Srbi ili su imali veze sa Srbima. Dana 21. oktobra 1991. godine, pripadnici srpskih snaga odveli su preostala zatočena četrdeset tri Hrvata na jedno mesto u blizini sela Baćin. Pored njih, na to isto mesto su srpske snage dovele najmanje trinaest nesrpskih civila iz Baćina i Cerovljana. Tu su ubili svih pedeset šest žrtava. Otprilike u isto vreme, srpske snage su na jedno nepoznato mesto odvele još trideset civila iz sela Baćin i još dvadeset četiri civila iz sela Dubica i Cerovljani, i tamo ih ubile.

      2. Od početka avgusta 1991. do 12. novembra 1991. godine, pripadnici srpskih snaga, posebno JNA, TO-a i "Martićeve policije", napali su hrvatska sela Saborsko, Poljanak i Lipovača i ubili sve preostale nesrpske stanovnike koje su tamo zatekli. Dana 28. oktobra 1991. godine, jedinice TO-a ušle su u Lipovaču i ubile sedam civila. Dana 7. novembra 1991. godine, jedinice JNA i TO-a, a posebno specijalna jedinica JNA iz Niša, ušle su u zaselak Vukovići u blizini Poljanka i pogubile deset civila. Dana 12. novembra 1991. godine, pripadnici JNA, TO-a i "Martićeve policije" ušli su u selo Saborsko, gde su ubili dvadeset devet hrvatskih civila.

      3. U novembru 1991. godine, snage koje su sačinjavale jedinice JNA, TO-a i "Martićeva policija", napale su selo Škabrnja u blizini Zadra. Dana 18. novembra 1991. godine, srpske snage su ušle u Škabrnju. Idući od kuće do kuće, ubile su trideset osam nesrpskih civila u njihovim domovima i na ulicama. Pored toga, kada su srpske snage sledećeg dana napale susedno selo Nadin, ubile su sedam nesrpskih civila. Između 18. novembra i februara 1992. godine, živote su izgubili svi preostali hrvatski civili u Škabrnji, uključujući dvadeset šest preostalih starih i nemoćnih hrvatskih civila.

      4. Dana 21. decembra 1991. godine, pripadnici "Martićeve policije" i druge srpske snage ušli su u selo Bruška i zaselak Marinović i ubili deset osoba, među kojima devet hrvatskih civila.

      Imena svih žrtava navedena su u Prilogu 1.

    2. Dugotrajno i rutinsko zatvaranje i zatočenje više stotina hrvatskih i drugih nesrpskih civila u nehumanim uslovima u staroj bolnici i kasarni JNA u Kninu, kao što je navedeno dalje u tekstu, koje su korišćene kao objekti za zatočenje i kojima su upravljali pripadnici "Martićeve policije" odnosno JNA, u saradnji sa lokalnim srpskim vlastima i drugim srpskim snagama, uključujući službenike Državne bezbednosti Srbije.

      1. Stara bolnica u Kninu kojom je upravljala "Martićeva policija", oko sto dvadeset zatočenika, bila je u funkciji najkasnije od avgusta 1991. i najmanje do novembra 1991.

      2. Kasarna JNA u Kninu kojom je upravljala JNA, oko sto pedeset zatočenika, najkasnije od avgusta 1991. i najmanje do novembra 1991.

    3. Deportacija ili prisilno premeštanje hiljada Hrvata i drugih nesrpskih civila iz SAO Krajine/RSK. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, ukupan broj stanovnika SAO Krajine/RSK-a iznosio je 286.716. Udeo Hrvata u ukupnom broju stanovnika iznosio je 78.611 (27, 42%). Tada je registrovano samo 1.932 (0,67%) Muslimana. Praktično celokupno hrvatsko, muslimansko i nesrpsko stanovništvo SAO Krajine/RSK-a je prisilno uklonjeno, deportovano ili ubijeno.

    4. Hotimično razaranje domova, druge javne i privatne imovine, kulturnih ustanova, istorijskih spomenika i svetih mesta hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva u Dubici, Cerovljanima, Baćinu, Saborskom, Poljanku, Lipovači i susednim zaseocima, Vagancu, Škabrnji, Nadinu i Bruškoj u SAO Krajini/RSK-u.

  16. Ovim delima i propustima, Milan BABIĆ počinio je:

    Tačka 1: Progone na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi, ZLOČIN PROTIV ČOVEČNOSTI, kažnjiv prema članovima 5(h) i 7(1) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 2: U vezi sa ponašanjem opisanim u paragrafu 15 a), ubistvo, KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionisano zajedničkim članom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949, kažnjivo prema članovima 3 i 7(1) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 3: U vezi sa ponašanjem opisanim u paragrafu 15 b), okrutno postupanje, KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionisano zajedničkim članom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949, kažnjivo prema članovima 3 i 7(1) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 4: U vezi sa ponašanjem opisanim u paragrafu 15 d), bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionisano zajedničkim članom 3(1)(b) Ženevskih konvencija iz 1949, kažnjivo prema članovima 3 i 7(1) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 5: U vezi sa ponašanjem opisanim u paragrafu 15 d), uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namenjenim obrazovanju ili religiji, KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionisano zajedničkim članom 3(1)(d) Ženevskih konvencija iz 1949, kažnjivo prema članovima 3 i 7(1) Statuta Međunarodnog suda.

  [pečat Tužilaštva MKSJ-a]
Dana 6. novembra 2003.  
U Hagu,  
Holandija  
  /potpis/
  Carla Del Ponte
  tužilac

DODATAK I

ŽRTVE U BAĆINU –

PARAGRAF 15 (a) (i)

DATUM MESTO ŽRTVE GODINA ROĐENJA/ POL
oktobar 1991. BAĆIN i
okolina
ALAVANČIĆ, Katarina 1910./ ŽENSKI
    ALAVANČIĆ, Terezija 1922./ ŽENSKI
    ANTOLOVIĆ, Josip 1910./ MUŠKI
    ANTOLOVIĆ Marija 1917./ ŽENSKI
    BARIĆ, Sofija NEPOZNATA/ ŽENSKI
    BARUNOVIĆ, Ivo NEPOZNATA/MUŠKI
    BARUNOVIĆ, Marija NEPOZNATA/ ŽENSKI
    BARUNOVIĆ, Matija 60 godina/MUŠKI
    BARUNOVIĆ, Nikola NEPOZNATA/MUŠKI
    BATINOVIĆ, Anka NEPOZNATA/ ŽENSKI
    BATINOVIĆ, Marija 1901./ ŽENSKI
    BLINJA, Ana 1923./ ŽENSKI
    BLINJA, Josip 1926./ MUŠKI
    BLINJA, Katarina 1933./ ŽENSKI
    BLINJA, Nikola 1922./ MUŠKI
    BUNJEVAĆ,Toma 60 godina/MUŠKI
    BUNJEVAC, Antun 40 godina/MUŠKI
    BUNJEVAC, Kata NEPOZNATA/ ŽENSKI
    ČORIĆ, Antun 50 godina/MUŠKI
    ČORIĆ, Barica 60 godina/ ŽENSKI
    ČORIĆ, Josip 30 godina/MUŠKI
    CORIĆ, Josip 60 godina/MUŠKI
    ČORIĆ, Mara 1939./ ŽENSKI
    ČORIĆ, Vera 60 godina/ŽENSKI
    ČOVIĆ, Mijo 1915./ MUŠKI
    DELIĆ, Marija NEPOZNATA/ ŽENSKI
    DIKULIĆ, Ana 1942./ ŽENSKI
    DIKULIĆ, Maca NEPOZNATA/ ŽENSKI
    DIKULIĆ, Ruža 1913./ ŽENSKI
    DIKULIĆ, Sofija 1946./ ŽENSKI
    DIKULIĆ, Stjepan NEPOZNATA/ MUŠKI
    ĐUKIĆ, Antun 1933./ MUŠKI
    ĐUKIĆ, Danica NEPOZNATA/ ŽENSKI
    ĐUKIĆ, Kata NEPOZNATA/ ŽENSKI
    ĐUKIĆ, Liza NEPOZNATA/ ŽENSKI
    ĐUKIĆ, Marija 1923./ ŽENSKI
    ĐURINOVIĆ, Antun NEPOZNATA/ MUŠKI
    FELBABIĆ, Nikola 50 godina/MUŠKI
    FERIĆ, Ana 1926./ ŽENSKI
    FERIĆ, Juraj 1923./ MUŠKI
    FERIĆ, Kata 1925./ ŽENSKI
    GLAVINIĆ, Grga 60 godina/MUŠKI
    JOSIPOVIĆ, Anka 60 godina/ ŽENSKI
    JOSIPOVIĆ, Ankica 50 godina/ ŽENSKI
    JOSIPOVIĆ, Ivo 50 godina/MUŠKI
    JUKIĆ, Filip 1949./ MUŠKI
    JUKIĆ, Iva NEPOZNATA/ ŽENSKI
    JUKIĆ, Marija 1924./ ŽENSKI
    JUKIĆ, Vera 1920./ ŽENSKI
    JURATOVIĆ, Marija NEPOZNATA/ ŽENSKI
    JURIĆ, Janja NEPOZNATA/ ŽENSKI
    KARAGIĆ, Josip 50 godina/MUŠKI
    KARANOVIĆ, Jozo NEPOZNATA/ MUŠKI
    KRAMARIĆ, Terezija 1922./ ŽENSKI
    KRIVAJIĆ, Antun NEPOZNATA/ MUŠKI
    KRIVAJIĆ, Reza NEPOZNATA/ ŽENSKI
    KRNIĆ, Štefo NEPOZNATA/ MUŠKI
    KRNIĆ, Marija NEPOZNATA/ ŽENSKI
    KRNIĆ, Mijo 1929./ MUŠKI
    KROPF, Barbara 1928./ ŽENSKI
    KROPF, Pavao 1931./ MUŠKI
    KULIŠIĆ, Ivan 1926./ MUŠKI
    KULIŠIČ, Ivica 1972./ MUŠKI
    LAZIĆ, Mijo NEPOZNATA/MUŠKI
    LIKIĆ, Andrija 1908./ MUŠKI
    LIKIĆ, Anka NEPOZNATA/ ŽENSKI
    LIKIĆ, Antun NEPOZNATA/ MUŠKI
    LIKIĆ, Jelka NEPOZNATA/ ŽENSKI
    LONČAR, Ana 1923./ ŽENSKI
    LONČAR, Antun 1908./ MUŠKI
    LONČAR, Kata 60 godina/ ŽENSKI
    LONČAR, Kata 1906./ ŽENSKI
    LONČAR, Stjepan 60 godina/MUŠKI
    LONČAREVIĆ, Antun NEPOZNATA/ MUŠKI
    LONČARIĆ, Nikola 1910./ MUŠKI
    LUJIĆ, Janja 1954./ ŽENSKI
    MATIJEVIĆ, Dragica NEPOZNATA/ ŽENSKI
    MILAŠINOVIĆ, Marija NEPOZNATA/ ŽENSKI
    MIŠIĆ, Mijo NEPOZNATA/ MUŠKI
    MUCAVAC, Antun 1946./MUŠKI
    MUCAVAC, Mara NEPOZNATA/ ŽENSKI
    ORDANIĆ, Antun 60 godina/MUŠKI
    ORDANIĆ, Luka 60 godina/MUŠKI
    PAVIĆ, Antun 1936./ MUŠKI
    PAVIĆ, Matija 60 godina/MUŠKI
    PERKOVIĆ, Nevenka NEPOZNATA/ ŽENSKI
    PERKOVIĆ, Vlado NEPOZNATA/MUŠKI
    PERKOVIĆ, Zoran NEPOZNATA/MUŠKI
    PEZO, Ivo NEPOZNATA/ MUŠKI
    PEZO, Sofija 1922./ ŽENSKI
    PIKTAJA, Anka 1920./ ŽENSKI
    SABLJAR, Stjepan 1912./ MUŠKI
    ŠESTIĆ, Jula NEPOZNATA/ ŽENSKI
    ŠESTIĆ, Marija 1922./ ŽENSKI
    ŠESTIĆ, Milan 1941./ MUŠKI
    STANKOVIĆ, Veronika 1915./ ŽENSKI
    ŠVRAČIĆ, Antun 1920./ MUŠKI
    ŠVRAČIĆ, Marija 1924./ ŽENSKI
    TEPIĆ, Ana 1925./ ŽENSKI
    TEPIĆ, Dušan NEPOZNATA/ MUŠKI
    TRNINIĆ, Ivan 1913./ MUŠKI
    TRNINIĆ, Ivo NEPOZNATA/ MUŠKI
    TRNINIĆ, Kata 1925./ ŽENSKI
    TRNINIĆ, Terezija NEPOZNATA/ ŽENSKI
    VLADIĆ, Katarina 1931./ ŽENSKI
    VOLAREVIĆ, Soka 1905./ ŽENSKI
    VRPOLJAC, Nikola 55 godina/MUŠKI
    VUKOVIĆ, Pero NEPOZNATA/ MUŠKI

****I još dva neidentifikovana lica


DODATAK I

ŽRTVE U LIPOVAČI -
PARAGRAF 15 (a) (ii)

DATUM

MESTO

ŽRTVE

GODINA ROĐENJA/ POL

28. oktobar 1991.

LIPOVAČA

BROZINČEVIĆ, Franjo

BROZINČEVIĆ,Marija BROZINČEVIĆ,Mata BROZINČEVIĆ, Mira

BROZINČEVIĆ, Mirko

BROZINČEVIĆ, Roža

CINDRIĆ, Katarina

ili CINDRIĆ, Katja

1930./MUŠKI

NEPOZNATA/ ŽENSKI

NEPOZNATA/ŽENSKI

1925./ŽENSKI

1971./ MUŠKI

NEPOZNATA/ŽENSKI

1925./ ŽENSKI


DODATAK I

ŽRTVE U VUKOVIĆIMA -
PARAGRAF 15 (a) (ii)

DATUM MESTO ŽRTVE GODINA ROĐENJA/ POL
7. novembar 1991. VUKOVIĆI MATOVINA, Josip NEPOZNATA/MUŠKI
    MATOVINA, Nikola NEPOZNATA/MUŠKI
    VUKOVIĆ, Dane NEPOZNATA/ MUŠKI
    VUKOVIĆ, Dane NEPOZNATA/ MUŠKI
    VUKOVIĆ, Ivan 1934./MUŠKI
    VUKOVIĆ, Lucija NEPOZNATA/ ŽENSKI
    VUKOVIĆ, Milka NEPOZNATA/ ŽENSKI
    VUKOVIĆ, Nikola 1926./MUŠKI
    VUKOVIĆ, Nikola 1938./MUŠKI
    VUKOVIĆ, Vjekoslav NEPOZNATA/MUŠKI

DODATAK I

ŽRTVE U SABORSKOM -
PARAGRAF 15 (a) (ii)

DATUM MESTO ŽRTVE GODINA ROĐENJA /POL
12. novembar 1991. SABORSKO BIČANIĆ, Ana 1924./ ŽENSKI
BIČANIĆ, Milan 1927./MUŠKI
    BIČANIĆ, Nikola 1928./MUŠKI
    BIČANIĆ, Petar 1935./MUŠKI
    CONJAR, Leopold 1898./MUŠKI
    DUMENČIĆ, Ante 1962./MUŠKI
    DUMENČIĆ, Darko 1970./MUŠKI
    DUMENČIĆ, Kata 1930./ŽENSKI
    DUMENČIĆ, Nikola 1930./MUŠKI
    DUMENČIČ, Ivica NEPOZNATA/MUŠKI
    MATOVINA, Ivan 1930./MUŠKI
    MATOVINA, Kata NEPOZNATA/ ŽENSKI
    MATOVINA, Kata
Ili MATOVINA, Kate
NEPOZNATA/ ŽENSKI
    MATOVINA, Lucija 1906./ŽENSKI
    MATOVINA, Marija 1909./ŽENSKI
    MATOVINA, Marta NEPOZNATA/ ŽENSKI
    MATOVINA, Mate 1895./MUŠKI
    MATOVINA, Mate NEPOZNATA/MUŠKI
    MATOVINA, Milan NEPOZNATA/MUŠKI
    MATOVINA, Slavica 1959./ŽENSKI
    SERTIĆ, Slavko 1941./MUŠKI
    ŠPEHAR, Mate NEPOZNATA/MUŠKI
    ŠTRK, Josip NEPOZNATA/MUŠKI
    VUKOVIĆ, Ivan NEPOZNATA/MUŠKI
    VUKOVIĆ, Jela NEPOZNATA/ ŽENSKI
    VUKOVIĆ, Jure NEPOZNATA/MUŠKI
    VUKOVIĆ, Jure NEPOZNATA/MUŠKI
    VUKOVIĆ, Petar 1932./MUŠKI

**** I još dva neidentifikovana preminula lica


DODATAK I

ŽRTVE U ŠKABRNJI, PRVI DOGAĐAJ -
PARAGRAF 15 (a) (iii)

DATUM MESTO ŽRTVE GODINA ROĐENJA / POL
18-19. novembar 1991. ŠKABRNJA BRKIĆ, Joso 1924./ MUŠKI
BRKIĆ, Marija 1943./ ŽENSKI
    BRKIĆ, Marko 1943./MUŠKI
    ČURKOVIĆ, Željko 1968./ MUŠKI
    DRAŽINA, Marija 71 godina /ŽENSKI
    HORVAT, Vladimir 1953./ MUŠKI
    JURIĆ, Ana 77 godina /ŽENSKI
    JURIĆ, Grgo 1909./ MUŠKI
    JURIĆ, Nediliko 1955./MUŠKI
    JURIĆ, Petar 1936./MUŠKI
    MILJANIĆ, Josip 1928./MUŠKI
    MILJANIĆ, Slavko 1956./MUŠKI
    PAVIČIĆ, Mile 1965./MUŠKI
    PAVIČIĆ, Niko 1922./MUŠKI
    PAVIČIĆ, Petar 1942./MUŠKI
    PERICA, Gašpar 1955./MUŠKI
    PERICA, Josip 1934./ MUŠKI
    PERICA, Ljubo 1932./ MUŠKI
    RAŽOV, Ante 1955./MUŠKI
    RAŽOV, Ivan 1927./MUŠKI
    RAŽOV, Jela 86 godina /ŽENSKI
    ROGIĆ, Kata 1932./ŽENSKI
    ROGIĆ, Marko 1959./MUŠKI
    ROGIĆ, Nikola 1939./MUŠKI
    ŠEGARIĆ, Šime 1955./ MUŠKI
    ŠEGARIĆ, Grgica 1911./ŽENSKI
    ŠEGARIĆ, Ivica 1961./MUŠKI
    ŠEGARIĆ, Krsto 1927./MUŠKI
    ŠEGARIĆ, Rade 1931./MUŠKI
    ŠEGARIĆ, Vice 1933./MUŠKI
    ŠKARA, Nediljko 1955./MUŠKI
    VICKOVIĆ, Stana 1936./ŽENSKI
    VICKOVIĆ, Stanko 1956./ MUŠKI
    ŽILIĆ, Mara 1914./ ŽENSKI
    ŽILIĆ, Pavica 1928./ŽENSKI
    ŽILIĆ, Roko 1929./MUŠKI
    ŽILIĆ, Tadija 1928./MUŠKI
    ŽUPAN, Marko 1932./MUŠKI

DODATAK I

ŽRTVE U NADINU -
PARAGRAF 15 (a) (iii)

DATUM MESTO ŽRTVE GODINA ROĐENJA / POL
19. novembar 1991. NADIN ATELJ, Novica 1965./MUŠKI
    BRKIĆ, Stoja 1928./ŽENSKI
    BRZOJA, Danka 1951./ŽENSKI
    ČIRJAK, Ika 1922./ŽENSKI
    ČIRJAK, Maša 1921./ŽENSKI
    ŠESTAN, Jakov 1911./MUŠKI
    ŠESTAN, Marija 1933./ŽENSKI

DODATAK I

ŽRTVE U ŠKABRNJI, DRUGI DOGAĐAJ -
PARAGRAF 15 (a) (iii)

DATUM MESTO ŽRTVE GODINA ROĐENJA/ POL
18. nov. 1991- februar 1992. ŠKABRNJA BABIĆ, Ivan 1941./MUŠKI
  BILAVER, Grgo 1915./MUŠKI
  BILAVER, Marija 1921./ŽENSKI
  BILAVER, Peka NEPOZNATA/ŽENSKI
    BRKIĆ, Ana 1925./ŽENSKI
    BRKIĆ, Josipa 1920./ŽENSKI
    BRKIĆ, Kata 1935./ŽENSKI
    BRKIĆ, Kata 1939./ŽENSKI
    BRKIĆ, Marija 1906./ ŽENSKI
    BRKIĆ, Mato 1918./MUŠKI
    BRKIĆ, Mijat 1915./MUŠKI
    ERLIĆ, Jure 1925./MUŠKI
    GOSPIĆ, Dumica 1914./ŽENSKI
    IVKOVIĆ, Ljubomir NEPOZNATA/MUŠKI
    IVKOVIĆ, Nedjeljko 1952./MUŠKI
    IVKOVIĆ, Tereza 78 godina/ŽENSKI
    JURJEVIĆ, Šimica 1912./ŽENSKI
    KARDUM, Mirko 1919./MUŠKI
    PERICA, Kata 60 godina/ŽENSKI
    RAŽOV, Šime 1938./MUŠKI
    RAŽOV, Grgica 1899./ŽENSKI
    RAŽOV, Marko NEPOZNATA/MUŠKI
    ŠEGARIĆ, Luca 1920./ŽENSKI
    ŠKARA, Pera NEPOZNATA/ŽENSKI
    STURA, Božo NEPOZNATA/MUŠKI
    STURA, Draginja 1917./ŽENSKI

DODATAK I

ŽRTVE U BRUŠKOJ -
PARAGRAF 15 (a) (iv)

DATUM MESTO ŽRTVE GODINA ROĐENJA / POL
21. decembar 1991. BRUŠKA DRAČA, Sveto (Srbin) NEPOZNATA/MUŠKI
MARINOVIĆ, Dragan NEPOZNATA/MUŠKI
  MARINOVIĆ, Draginja NEPOZNATA/ŽENSKI
    MARINOVIĆ, Dušan NEPOZNATA/MUŠKI
    MARINOVIĆ, Ika NEPOZNATA/ ŽENSKI
    MARINOVIĆ, Krste NEPOZNATA/MUŠKI
    MARINOVIĆ, Manda 1927./ ŽENSKI
    MARINOVIĆ, Petar 1923./MUŠKI
    MARINOVIĆ, Roko NEPOZNATA/MUŠKI
    MARINOVIĆ, Stana 1926./ŽENSKI

 

DODATAK II

DODATNE POLITIČKE I ISTORIJSKE ČINJENICE

  1. Dana 17. februara 1990, Srbi na području Krajine, među kojima je bio i Milan BABIĆ, a na čelu sa dr Jovanom Raškovićem, osnovali su Srpsku demokratsku stranku, “SDS”.

  2. U aprilu i maju 1990. godine, u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, jednoj od federalnih jedinica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), održani su prvi višestranački izbori posle Drugog svetskog rata. Na tim izborima, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je osvojila 41,5% glasova i 2/3 mesta u Saboru Socijalističke Republike Hrvatske. Zatim je novi Sabor 30. maja 1990. godine izabrao kandidata HDZ-a dr Franju TUĐMANA za predsednika Predsedništva Socijalističke Republike Hrvatske, a izabrao je i ostalih šest članova Predsedništva.

  3. Dana 25. jula 1990. godine, na mitingu održanom u Srbu, u Hrvatskoj, kojem je prisustvovalo više hiljada Srba iz Hrvatske, uključujući i rukovodstvo SDS-a, među kojima je bio i Milan BABIĆ, te predstavnici Srpske pravoslavne crkve, usvojena je Deklaracija “o suverenosti i autonomiji srpskog naroda”. Tom deklaracijom je određeno ko će biti politički predstavnik Srba u Hrvatskoj: Srpski sabor sa sedištem u Srbu i Srpsko nacionalno veće (SNV) kao izvršni organ Srpskog sabora. Deklaracijom je dalje utvrđeno da SNV može raspisati referendum o pitanju statusa Srba u Hrvatskoj, kao i o svim drugim pitanjima koja se tiču autonomije i suvereniteta.

  4. Dana 31. jula 1990, na prvoj konstitutivnoj sednici SNV-a, donesena je odluka o plebiscitu kojim bi se potvrdili autonomija i suverenitet srpskog naroda u Hrvatskoj. Na drugoj sednici SNV-a, koja je održana 16. avgusta 1990, usvojena je rezolucija o organizovanju plebiscita.

  5. Dana 17. avgusta 1990, vlada Hrvatske je proglasila taj referendum nezakonitim. Pojavile su se glasine da se hrvatska policija kreće prema nekoliko srpskih gradova na području Krajine i prema Kninu. Srbi, koje je organizovao Milan MARTIĆ, podigli su barikade i “Martićeva policija” je Srbima podelila oružje. Taj incident postao je opštepoznat kao “balvan revolucija”. Od 17. avgusta pa nadalje, Knin su pod kontrolom držale naoružane formacije Srba kojima je podršku pružala JNA.

  6. Od 19. avgusta do 2. septembra 1990, Srbi u Hrvatskoj su održali referendum o pitanju srpskog “suvereniteta i autonomije” u Hrvatskoj. Glasanje je sprovedeno u pretežno srpskim zajednicama i u naseljima u kojima su živjeli Srbi, a mogli su da glasaju samo srpski glasači, uključujući Srbe iz Hrvatske koji su živeli u inostranstvu. Od ukupnog broja glasača (567.317), njih 99,7% su glasali za srpsku autonomiju.

  7. Dana 30. septembra 1990, SNV je objavio “autonomiju srpskog naroda na etničkim i istorijskim teritorijama na kojima on živi a koje su unutar sadašnjih granica Republike Hrvatske kao federalne jedinice Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije”.

  8. Dana 21. decembra 1990. hrvatski Srbi u Kninu pod vođstvom Milana BABIĆA objavili su stvaranje "Srpske autonomne oblasti" (u daljem tekstu: SAO) Krajine usvojivši njen Statut.

  9. Dana 4. januara 1991, Izvršno veće SAO Krajine je donelo odluku da se Milan MARTIĆ imenuje za sekretara za unutrašnje poslove SAO Krajine.

  10. Dana 28. februara 1991, SAO Krajina je zvanično proglasila svoju nezavisnost od Republike Hrvatske. Istog dana su se opštine Gračac, Korenica, Donji Lapac i Glina, kao i neke mesne zajednice iz opština Sinj i Šibenik pridružile SAO Krajini.

  11. Dana 1. aprila 1991, Izvršno veće SAO Krajine je donelo odluku da se SAO Krajina pripoji Republici Srbiji. Tom odlukom je propisano da se na teritoriji SAO Krajine primenjuju Ustav i zakoni Republike Srbije, kao i ustavno-pravni sistem SFRJ.

  12. Dana 12. maja 1991, u SAO Krajini je održan referendum o pripajanju SAO Krajine Republici Srbiji i njenom ostanku u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji su želeli da sačuvaju Jugoslaviju. Od ukupnog broja glasača, njih 99,8% je glasalo za pripajanje.

  13. U Hrvatskoj je 19. maja 1991. održan referendum na kojem je glasačko tijelo ogromnom većinom glasalo za nezavisnost od SFRJ. Dana 25. juna 1991, Hrvatska i Republika Slovenija proglasile su nezavisnost od Jugoslavije.

  14. Dana 29. maja 1991, Skupština SAO Krajine imenovala je Milana MARTIĆA za ministra odbrane SAO Krajine. Skupština je istog dana donela odluku o osnivanju jedinica za posebne namene Ministarstva za unutrašnje poslove SAO Krajine pod nazivom "Milicija Krajine", koje su stavljene pod nadležnost Ministarstva odbrane.

  15. Dana 25. juna 1991, JNA je poduzela korake da spreči otcepljenje Slovenije.

  16. Skupština SAO Krajine je 27. juna 1991. imenovala Milana MARTIĆA za ministra unutrašnjih poslova SAO Krajine.

  17. Evropska zajednica je nastojala da posreduje u sukobu. Dana 8. jula 1991. postignut je sporazum u skladu s kojim su Hrvatska i Slovenija odložile sprovođenje proglasa o nezavisnosti do 8. oktobra 1991. Evropska zajednica je konačno priznala Hrvatsku kao nezavisnu državu 15. januara 1992.

  18. Dana 18. jula 1991, savezno Predsedništvo, uz podršku vlada Srbije i Crne Gore i generala KADIJEVIĆA, glasalo je da se JNA povuče iz Slovenije, čime je pristalo na njeno otcepljenje i raspad SFRJ.

  19. Srbi u oblasti Krajine, u istočnoj Slavoniji i zapadnoj Slavoniji počeli su da primaju sve veću podršku od vlasti Republike Srbije. Najkasnije u avgustu 1991, snage srpskih dobrovoljaca, TO-a i policije na tim područjima snabdevali su, obučavali i delom vodili službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije.

  20. Tokom avgusta i septembra 1991, znatni delovi Hrvatske potpali su pod srpsku kontrolu, što je bio rezultat akcija srpske vojske, JNA, TO-a, te dobrovoljačkih i policijskih snaga, među kojima je bila i “Martićeva policija”.

  21. Dana 8. septembra 1991, Milan MARTIĆ i jedan oficir JNA za bezbednosne poslove zaustavljeni su na jednoj blokadi na cesti u Otoci u opštini Bosanska Krupa i posle toga pritvoreni. Razni visoki oficiri JNA i učesnici udruženog zločinačkog poduhvata navedeni u paragrafu 7 optužnice, među kojima je bio i Milan BABIĆ, angažovali su se na njihovom oslobađanju.

  22. Dana 23. novembra 1991. u Ženevi, Slobodan MILOŠEVIĆ, savezni sekretar za narodnu odbranu Veljko KADIJEVIĆ i Franjo TUĐMAN sklopili su sporazum koji je potpisan pod pokroviteljstvom specijalnog izaslanika Ujedinjenih nacija Cyrusa VANCEA. Tim sporazumom se tražilo da hrvatske snage prekinu blokadu kasarni JNA i da se snage JNA povuku iz Hrvatske. Obe strane su se obavezale na to da jedinice "pod njihovom komandom, kontrolom ili političkim uticajem" odmah obustave vatru u celoj Hrvatskoj, kao i na to da će se pobrinuti da sve paravojne ili neregularne jedinice koje su povezane s njihovim snagama takođe poštuju prekid vatre.

  23. Tokom tog perioda, uprkos stalnom insistiranju funkcionera SFRJ, među kojima je bio i Slobodan MILOŠEVIĆ, Milan BABIĆ se oštro protivio VANCEOVOM planu u onom obliku u kojem je on predložen kao mogućem mirovnom rešenju za SAO Krajinu. On je bio protiv potpune demilitarizacije Krajine (to jest raspuštanja snaga TO-a), povlačenja JNA (koju je smatrao jedinim "zaštitnikom" hrvatskih Srba u Hrvatskoj), položaja međunarodnih snaga na teritoriji SAO Krajine/RSK, te protiv teritorijalnog sastava raznih zaštićenih područja.

  24. Dana 19. decembra 1991, SAO Krajina se proglasila Republikom Srpskom Krajinom (“RSK”). SAO zapadna Slavonija i SAO Slavonija, Baranja i zapadni Srem prisajedinili su se 26. februara 1992. RSK-u, koji je prvobitno obuhvatao samo područja unutar SAO Krajine.

  25. Dana 3. januara 1992, Franjo TUĐMAN i Slobodan MILOŠEVIĆ su potpisali još jedan sporazum o prekidu vatre kojim je otvoren put za sprovođenje mirovnog plana Ujedinjenih nacija koji je predložio Cyrus VANCE. Prema VANCEOVOM planu, na područjima koja su okupirale srpske snage osnovane su četiri zaštićene zone Ujedinjenih nacija (UNPA). Vanceov plan je predviđao povlačenje JNA iz Hrvatske i povratak raseljenih lica njihovim domovina u zaštićenim zonama. Premda se JNA zvanično povukla iz Hrvatske u maju 1992, veliki delovi njenog naoružanja i ljudstva ostali su na područjima pod kontrolom Srba i predati su “policiji” RSK-a. Raseljenim licima nije dozvoljeno da se vrate svojim kućama, a tokom sledećih meseci proterano je i ono malo Hrvata i drugih nesrba koji su ostali na područjima pod srpskom okupacijom.

  26. Dana 16. februara 1992, Skupština RSK-a je, uprkos otvorenom protivljenju Milana BABIĆA, usvojila VANCEOV plan.

  27. Otprilike u tom periodu, Milan BABIĆ je već bio politički bojkotovan od strane Beograda i njegovih političkih saveznika u RSK-u, kao što su Mile PASPALJ, Goran HADŽIĆ i Milan MARTIĆ. Dana 26. februara 1992, Goran HADŽIĆ je zamenio Milana BABIĆA na funkciji premijera/predsednika vlade RSK-a.

  28. Milan BABIĆ je ostao politički angažovan tokom celog postojanja RSK-a, ali mu je položaj bio znatno oslabljen.

  29. Područja u RSK-u koja su držali Srbi ostala su pod kontrolom snaga RSK-a, ili Srpske vojske Krajine (SVK), dok dvema operacijama nije uspešno ponovo uspostavljena hrvatska kontrola nad tim teritorijama. U maju 1995, u zapadnoj Slavoniji je započeta hrvatska ofanziva velikih razmera poznata pod nazivom “Operacija bljesak”, a njen rezultat je bio poraz snaga SVK-a. Kasnije, početkom avgusta, druga operacija, poznata pod nazivom “Operacija oluja”, rezultirala je masovnim iseljenjem hrvatskih Srba iz Knina i označila je slom RSK-a. Područje istočne Slavonije, koje je ostalo pod srpskom kontrolom, mirno je reintegrisano u Hrvatsku 1998. godine.