MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU
JUGOSLAVIJU
TUŽILAC
MEĐUNARODNOG SUDA
PROTIV
Milana BABIĆA
OPTUŽNICA
Tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju,
u skladu sa svojim ovlašćenjima iz člana 18 Statuta Međunarodnog
krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (u daljem tekstu: Statut
Međunarodnog suda), optužuje:
Milana BABIĆA
za ZLOČINE PROTIV ČOVEČNOSTI i KRŠENJA
ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, kako sledi:
OPTUŽENI
-
Milan BABIĆ, sin Bože, rođen je 26. februara
1956. u Kukaru, opština Sinj, u Hrvatskoj. Po zanimanju je zubar.
Godine 1989. preuzeo je dužnost jednog od vršilaca dužnosti
direktora Doma zdravlja u Kninu.
-
Milan BABIĆ, ranije član Saveza komunista Hrvatske,
bio je istaknuta politička ličnost u Srpskoj demokratskoj
stranci (dalje u tekstu: SDS) u Hrvatskoj od trenutka njenog osnivanja
u februaru 1990. i bio je na visokom položaju u opštinskom
odboru SDS-a u Kninu. Posle smrti Jovana RAŠKOVIĆA 1992.
godine, Milan BABIĆ je preuzeo dužnost predsednika
SDS-a i na toj funkciji je ostao do 1995. godine.
- Od 1990. do aprila 1994, Milan BABIĆ je bio na položaju
predsednika Skupštine opštine Knin. Od 31. jula 1990. pa nadalje,
bio je predsednik Srpskog nacionalnog veća (dalje u tekstu: SNV).
Dana 30. aprila 1991, Milan BABIĆ je izabran za predsednika
Izvršnog veća takozvane “Srpske autonomne oblasti (dalje
u tekstu: SAO) Krajina”. Posle toga, 29. maja 1991, postao je
premijer /predsednik vlade samoproglašene SAO Krajine. Dana 19.
decembra 1991, SAO
Krajina se proglasila Republikom Srpskom Krajinom (dalje u tekstu: RSK)
sa Milanom BABIĆEM na položaju predsednika. Milan
BABIĆ je na tom položaju ostao do 15. februara 1992. Milan
BABIĆ je u aprilu 1994. postao ministar inostranih poslova
u Vladi RSK-a. U julu 1995. izabran je za predsednika vlade RSK-a, ali
na tom položaju je ostao samo do početka avgusta 1995, kada
je tokom hrvatske ofanzive poznate pod nazivom operacija "Oluja"
celokupno rukovodstvo RSK-a, uključujući i Milana BABIĆA,
pobeglo iz RSK.
INDIVIDUALNA KRIVIČNA ODGOVORNOST
Član 7(1) Statuta Međunarodnog suda
-
Milan BABIĆ snosi individualnu krivičnu odgovornost
za zločine navedene u članovima 3 i 5 Statuta Međunarodnog
suda i opisane u ovoj optužnici. Optuženi je počinio
ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu
ili izvršenje tih zločina. Kad koristi u ovoj optužnici
reč “počiniti”, tužilac nema nameru da
sugeriše da je optuženi fizički počinio bilo koji
od zločina za koje se lično tereti. Reč “počiniti”
se u ovoj optužnici odnosi na učestvovanje u udruženom
zločinačkom poduhvatu u svojstvu saizvršioca ili pomagača
i podržavaoca.
-
Milan BABIĆ je bio učesnik udruženog zločinačkog
poduhvata koji je započeo najkasnije 1. avgusta 1991. i trajao
najmanje do juna 1992. Svrha ovog udruženog zločinačkog
poduhvata bila je da se veći deo hrvatskog i drugog nesrpskog
stanovništva prisilno i trajno ukloni približno s jedne
trećine teritorije Republike Hrvatske (u daljem tekstu: Hrvatska),
kako bi ta teritorija postala deo nove države pod srpskom dominacijom,
činjenjem zločina kojim se krše odredbe članova
3 i 5 Statuta Međunarodnog suda. Ta područja su obuhvatala
oblasti koje su srpske vlasti nazivale "SAO Krajina", "SAO
Zapadna Slavonija", "SAO Slavonija, Baranja i zapadni Srem"
(od 19. decembra 1991. "SAO Krajina" je dobila naziv RSK;
dana 26. februara 1992. "SAO Zapadna Slavonija" i "SAO
Slavonija, Baranja i zapadni Srem" ušle su u RSK), kao i
"Dubrovačku republiku".
-
Zločini navedeni u ovoj optužnici bili su u okviru cilja
udruženog zločinačkog poduhvata, a Milan BABIĆ
je posedovao stanje svesti koje je neophodno za izvršenje svakog
od tih zločina. Alternativno, zločini navedeni u tačkama
od 1 do 5 bili su prirodne i predvidive posledice izvršenja cilja
udruženog zločinačkog poduhvata, a Milan BABIĆ
je bio svestan toga da su takvi zločini verovatni ishod izvršenja
udruženog zločinačkog poduhvata.
-
U tom udruženom zločinačkom poduhvatu, u raznim periodima
njegovog postojanja, učestvovalo je više osoba. Svaki učesnik
ili saizvršilac udruženog zločinačkog poduhvata
odigrao je svoju ulogu ili više uloga koje su značajno doprinosile
ukupnom cilju poduhvata. Među pojedincima koji su učestvovali
u ovom udruženom zločinačkom poduhvatu bili su Slobodan
MILOŠEVIĆ; Milan MARTIĆ; Goran HADŽIĆ; Jovica
STANIŠIĆ; Franko SIMATOVIĆ zvani "Frenki";
Vojislav ŠEŠELJ; general Blagoje ADŽIĆ; general
Ratko MLADIĆ i drugi poznati i nepoznati pripadnici Jugoslovenske
narodne armije (u daljem tekstu: JNA); srpska Teritorijalna odbrana
(u daljem tekstu: TO) iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore; lokalne policijske
snage i policijske snage Srbije (u daljem tekstu: snage MUP-a), uključujući
Državnu bezbednost (u daljem tekstu: DB) Republike Srbije i srpske
policijske snage SAO Krajine i RSK-a koje su se nazivale "Martićeva
policija", "Martićevci", "policija SAO Krajine"
ili "milicija SAO Krajine" (u daljem tekstu: Martićeva
policija). Milan BABIĆ je učestvovao u tom udruženom
zločinačkom poduhvatu barem do februara 1992.
-
Milan BABIĆ, delujući kao pojedinac ili u dogovoru
s drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata,
učestvovao je u udruženom zločinačkom poduhvatu
na sledeći način:
-
U svojstvu predsednika SNV-a, a posle i predsednika vlade/premijera
SAO Krajine i RSK, on je formulisao, promovisao, učestvovao
i/ili podsticao razvoj i sprovođenje zvanične politike
SDS-a i SAO Krajine/RSK čija je namera bila ostvarenje cilja
udruženog zločinačkog poduhvata. Tokom cele 1991.
godine, Milan BABIĆ je prisustvovao sastancima sa
rukovodstvom Srbije, SFRJ i bosanskih Srba na kojima je definisana
ta politika udruženog zločinačkog poduhvata i izlagao
je njegove stavove na pregovorima na međunarodnom nivou.
-
Odigrao je značajnu ulogu u osnivanju, podršci i radu
organa vlade koji su upravljali SAO Krajinom/RSK-om, a koji su
u saradnji sa vojskom i policijom sprovodili cilj udruženog
zločinačkog poduhvata i učestvovali u izvršenju
zločina koji se navode u ovoj optužnici.
-
Učestvovao je i doprineo stvaranju, organizovanju, regrutovanju
i rukovođenju snagama Teritorijalne odbrane (TO) SAO Krajine,
a posle i RSK, koje su učestvovale u zločinima koji
se navode u ovoj optužnici. Barem od 1. juna 1991, pa do
15. februara 1992, uključujući i taj datum, Milan
BABIĆ je bio de jure komandant snaga TO-a. Dana
8. avgusta 1991. postavio je Milana MARTIĆA za zamenika komandanta
TO-a.
-
Za vreme mandata Milana BABIĆA na položaju
premijera/predsednika vlade, Milan MARTIĆ je imenovan na
sledeće funkcije u SAO Krajini: dana 4. januara 1991. postavljen
je za sekretara za unutrašnje poslove; dana 29. maja 1991.
postavljen je za ministra odbrane; dana 27. juna 1991. ponovo
je postavljen za ministra za unutrašnje poslove. Milan
BABIĆ je sarađivao sa Milanom MARTIĆEM, što
je dovelo do MARTIĆEVE komande i kontrole nad “Martićevom
policijom” koja je učestvovala u počinjenju zločina.
-
Učestvovao je u pružanju finansijske, materijalne,
logističke i političke podrške koja je bila neophodna
za vojno zauzimanje teritorija u SAO Krajini, te posle toga za
prisilno uklanjanje hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva
od strane snaga TO-a koje su delovale u saradnji sa JNA i “Martićevom
policijom.”
-
Na javnim manifestacijama i u medijima je držao huškačke
govore na nacionalnoj osnovi koji su stvorili atmosferu straha
i mržnje među Srbima koji su živeli u Hrvatskoj,
i to s ciljem da zadobije njihovu podršku i učešće
u ispunjenju cilja udruženog zločinačkog poduhvata.
-
Tražio je pomoć od JNA ili je omogućio učešće
snaga JNA u ostvarenju cilja udruženog zločinačkog
poduhvata.
-
Podsticao je i pomagao nabavku oružja i njegovu podelu
Srbima u Hrvatskoj s ciljem ostvarenja cilja udruženog zločinačkog
poduhvata.
- Milan BABIĆ je svesno i hotimično učestvovao
u udruženom zločinačkom poduhvatu, imajući istu
nameru kao i drugi učesnici udruženog zločinačkog
poduhvata, ili znajući za namere drugih učesnika udruženog
zločinačkog poduhvata, ili svestan predvidivih posledica njihovih
radnji. Po tom osnovu snosi individualnu krivičnu odgovornost za
ove zločine po članu 7 (1) Statuta Međunarodnog suda,
a po istom članu snosi i odgovornost za to što je na neki
drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje
ovih zločina.
OPŠTI NAVODI
-
Za sve vreme na koje se odnosi ova optužnica u Hrvatskoj je
postojalo stanje oružanog sukoba.
-
Sva dela i propusti koji se terete kao zločini protiv čovečnosti
bili su deo rasprostranjenog i sistematskog napada uperenog protiv
hrvatskog i drugog nesrpskog civilnog stanovništva u velikim
delovima Hrvatske.
- Za sve vreme na koje se odnosi ova optužnica Milan BABIĆ
je bio dužan da se pridržava zakona i običaja koji regulišu
vođenje oružanih sukoba.
OPTUŽBE
TAČKE 1 do 5
-
Od 1. avgusta 1991. godine ili približno od tog datuma do najmanje
15. februara 1992. godine, Milan BABIĆ, delujući
kao pojedinac ili u dogovoru sa drugim poznatim i nepoznatim učesnicima
udruženog zločinačkog poduhvata, počinio je ili
na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu
ili izvršenje progona hrvatskog i drugog nesrpskog civilnog stanovništva
u SAO Krajini/RSK-u.
-
Tokom celog tog perioda, srpske snage, koje su sačinjavale jedinice
JNA, lokalnog srpskog TO-a i jedinice TO-a iz Srbije i Crne Gore,
lokalne policijske jedinice i policijske jedinice MUP-a Srbije, uključujući
i Martićevu policiju, te paravojne jedinice, napadale su i preuzimale
vlast u gradovima, selima i naseljima u SAO Krajini/RSK-u. Nakon preuzimanja
vlasti, srpske snage, u saradnji sa lokalnim srpskim vlastima, uspostavljale
su režim progona smišljen da bi se hrvatsko i drugo nesrpsko
civilno stanovništvo isteralo sa tih područja.
-
Ovi progoni bili su zasnovani na političkoj, rasnoj ili verskoj
osnovi i obuhvatali su sledeće:
-
Istrebljenje ili ubistvo više stotina hrvatskih i
drugih nesrpskih civila, uključujući žene i starije
osobe, u Dubici, Cerovljanima, Baćinu, Saborskom, Poljanku,
Lipovači i okolnim zaseocima, Škabrnji, Nadinu i Bruškoj
u Hrvatskoj. Sledi opis tih incidenata:
-
Otprilike od 7. oktobra 1991. godine, srpske snage, koje
su sačinjavali pripadnici JNA, lokalnog srpskog TO-a
i "Martićeve policije", kontrolisale su područje
Hrvatske Kostajnice. Većina hrvatskih civila pobegla
je iz svojih kuća za vreme prvog napada u septembru 1991.
Ostalo je oko 120 hrvatskih civila, uglavnom žena, starih
i nemoćnih osoba. Ujutro 20. oktobra 1991. godine, pripadnici
srpskih snaga uhvatili su pedeset tri civila u Dubici i zatočili
ih u seoskom vatrogasnom domu. Desetoro je ubrzo pušteno
na slobodu zato što su bili Srbi ili su imali veze sa
Srbima. Dana 21. oktobra 1991. godine, pripadnici srpskih
snaga odveli su preostala zatočena četrdeset tri
Hrvata na jedno mesto u blizini sela Baćin. Pored njih,
na to isto mesto su srpske snage dovele najmanje trinaest
nesrpskih civila iz Baćina i Cerovljana. Tu su ubili
svih pedeset šest žrtava. Otprilike u isto
vreme, srpske snage su na jedno nepoznato mesto odvele još
trideset civila iz sela Baćin i još
dvadeset četiri civila iz sela Dubica i Cerovljani,
i tamo ih ubile.
-
Od početka avgusta 1991. do 12. novembra 1991. godine,
pripadnici srpskih snaga, posebno JNA, TO-a i "Martićeve
policije", napali su hrvatska sela Saborsko, Poljanak
i Lipovača i ubili sve preostale nesrpske stanovnike
koje su tamo zatekli. Dana 28. oktobra 1991. godine, jedinice
TO-a ušle su u Lipovaču i ubile sedam civila.
Dana 7. novembra 1991. godine, jedinice JNA i TO-a, a posebno
specijalna jedinica JNA iz Niša, ušle su u zaselak
Vukovići u blizini Poljanka i pogubile deset civila.
Dana 12. novembra 1991. godine, pripadnici JNA, TO-a i "Martićeve
policije" ušli su u selo Saborsko, gde su ubili
dvadeset devet hrvatskih civila.
-
U novembru 1991. godine, snage koje su sačinjavale
jedinice JNA, TO-a i "Martićeva policija",
napale su selo Škabrnja u blizini Zadra. Dana 18. novembra
1991. godine, srpske snage su ušle u Škabrnju. Idući
od kuće do kuće, ubile su trideset osam nesrpskih
civila u njihovim domovima i na ulicama. Pored toga, kada
su srpske snage sledećeg dana napale susedno selo Nadin,
ubile su sedam nesrpskih civila. Između 18. novembra
i februara 1992. godine, živote su izgubili svi preostali
hrvatski civili u Škabrnji, uključujući dvadeset
šest preostalih starih i nemoćnih hrvatskih
civila.
-
Dana 21. decembra 1991. godine, pripadnici "Martićeve
policije" i druge srpske snage ušli su u selo Bruška
i zaselak Marinović i ubili deset osoba,
među kojima devet hrvatskih civila.
Imena svih žrtava navedena su u Prilogu 1.
-
Dugotrajno i rutinsko zatvaranje i zatočenje više
stotina hrvatskih i drugih nesrpskih civila u nehumanim uslovima
u staroj bolnici i kasarni JNA u Kninu, kao što je navedeno
dalje u tekstu, koje su korišćene kao objekti za zatočenje
i kojima su upravljali pripadnici "Martićeve policije"
odnosno JNA, u saradnji sa lokalnim srpskim vlastima i drugim
srpskim snagama, uključujući službenike Državne
bezbednosti Srbije.
-
Stara bolnica u Kninu kojom je upravljala "Martićeva
policija", oko sto dvadeset zatočenika, bila je
u funkciji najkasnije od avgusta 1991. i najmanje do novembra
1991.
-
Kasarna JNA u Kninu kojom je upravljala JNA, oko sto pedeset
zatočenika, najkasnije od avgusta 1991. i najmanje do
novembra 1991.
-
Deportacija ili prisilno premeštanje hiljada Hrvata i drugih
nesrpskih civila iz SAO Krajine/RSK. Prema popisu stanovništva
iz 1991. godine, ukupan broj stanovnika SAO Krajine/RSK-a iznosio
je 286.716. Udeo Hrvata u ukupnom broju stanovnika iznosio je
78.611 (27, 42%). Tada je registrovano samo 1.932 (0,67%) Muslimana.
Praktično celokupno hrvatsko, muslimansko i nesrpsko stanovništvo
SAO Krajine/RSK-a je prisilno uklonjeno, deportovano ili ubijeno.
-
Hotimično razaranje domova, druge javne i privatne imovine,
kulturnih ustanova, istorijskih spomenika i svetih mesta hrvatskog
i drugog nesrpskog stanovništva u Dubici, Cerovljanima, Baćinu,
Saborskom, Poljanku, Lipovači i susednim zaseocima, Vagancu,
Škabrnji, Nadinu i Bruškoj u SAO Krajini/RSK-u.
- Ovim delima i propustima, Milan BABIĆ počinio je:
Tačka 1: Progone na političkoj, rasnoj i
verskoj osnovi, ZLOČIN PROTIV ČOVEČNOSTI, kažnjiv
prema članovima 5(h) i 7(1) Statuta Međunarodnog suda.
Tačka 2: U vezi sa ponašanjem opisanim u
paragrafu 15 a), ubistvo, KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA,
sankcionisano zajedničkim članom 3(1)(a) Ženevskih
konvencija iz 1949, kažnjivo prema članovima 3 i 7(1) Statuta
Međunarodnog suda.
Tačka 3: U vezi sa ponašanjem opisanim u
paragrafu 15 b), okrutno postupanje, KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA
RATOVANJA, sankcionisano zajedničkim članom 3(1)(a)
Ženevskih konvencija iz 1949, kažnjivo prema članovima
3 i 7(1) Statuta Međunarodnog suda.
Tačka 4: U vezi sa ponašanjem opisanim u
paragrafu 15 d), bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje
nije opravdano vojnom nuždom, KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA
RATOVANJA, sankcionisano zajedničkim članom 3(1)(b)
Ženevskih konvencija iz 1949, kažnjivo prema članovima
3 i 7(1) Statuta Međunarodnog suda.
Tačka 5: U vezi sa ponašanjem opisanim u
paragrafu 15 d), uništavanje ili hotimično nanošenje
štete ustanovama namenjenim obrazovanju ili religiji, KRŠENJE
ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionisano zajedničkim
članom 3(1)(d) Ženevskih konvencija iz 1949, kažnjivo
prema članovima 3 i 7(1) Statuta Međunarodnog suda.
|
[pečat Tužilaštva MKSJ-a] |
Dana 6. novembra 2003. |
|
U Hagu, |
|
Holandija |
|
|
/potpis/ |
|
Carla Del Ponte |
|
tužilac |
DODATAK I
ŽRTVE U BAĆINU –
PARAGRAF 15 (a) (i)
DATUM |
MESTO |
ŽRTVE |
GODINA ROĐENJA/ POL |
oktobar 1991. |
BAĆIN i
okolina |
ALAVANČIĆ, Katarina |
1910./ ŽENSKI |
|
|
ALAVANČIĆ, Terezija |
1922./ ŽENSKI |
|
|
ANTOLOVIĆ, Josip |
1910./ MUŠKI |
|
|
ANTOLOVIĆ Marija |
1917./ ŽENSKI |
|
|
BARIĆ, Sofija |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
BARUNOVIĆ, Ivo |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
BARUNOVIĆ, Marija |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
BARUNOVIĆ, Matija |
60 godina/MUŠKI |
|
|
BARUNOVIĆ, Nikola |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
BATINOVIĆ, Anka |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
BATINOVIĆ, Marija |
1901./ ŽENSKI |
|
|
BLINJA, Ana |
1923./ ŽENSKI |
|
|
BLINJA, Josip |
1926./ MUŠKI |
|
|
BLINJA, Katarina |
1933./ ŽENSKI |
|
|
BLINJA, Nikola |
1922./ MUŠKI |
|
|
BUNJEVAĆ,Toma |
60 godina/MUŠKI |
|
|
BUNJEVAC, Antun |
40 godina/MUŠKI |
|
|
BUNJEVAC, Kata |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
ČORIĆ, Antun |
50 godina/MUŠKI |
|
|
ČORIĆ, Barica |
60 godina/ ŽENSKI |
|
|
ČORIĆ, Josip |
30 godina/MUŠKI |
|
|
CORIĆ, Josip |
60 godina/MUŠKI |
|
|
ČORIĆ, Mara |
1939./ ŽENSKI |
|
|
ČORIĆ, Vera |
60 godina/ŽENSKI |
|
|
ČOVIĆ, Mijo |
1915./ MUŠKI |
|
|
DELIĆ, Marija |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
DIKULIĆ, Ana |
1942./ ŽENSKI |
|
|
DIKULIĆ, Maca |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
DIKULIĆ, Ruža |
1913./ ŽENSKI |
|
|
DIKULIĆ, Sofija |
1946./ ŽENSKI |
|
|
DIKULIĆ, Stjepan |
NEPOZNATA/ MUŠKI |
|
|
ĐUKIĆ, Antun |
1933./ MUŠKI |
|
|
ĐUKIĆ, Danica |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
ĐUKIĆ, Kata |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
ĐUKIĆ, Liza |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
ĐUKIĆ, Marija |
1923./ ŽENSKI |
|
|
ĐURINOVIĆ, Antun |
NEPOZNATA/ MUŠKI |
|
|
FELBABIĆ, Nikola |
50 godina/MUŠKI |
|
|
FERIĆ, Ana |
1926./ ŽENSKI |
|
|
FERIĆ, Juraj |
1923./ MUŠKI |
|
|
FERIĆ, Kata |
1925./ ŽENSKI |
|
|
GLAVINIĆ, Grga |
60 godina/MUŠKI |
|
|
JOSIPOVIĆ, Anka |
60 godina/ ŽENSKI |
|
|
JOSIPOVIĆ, Ankica |
50 godina/ ŽENSKI |
|
|
JOSIPOVIĆ, Ivo |
50 godina/MUŠKI |
|
|
JUKIĆ, Filip |
1949./ MUŠKI |
|
|
JUKIĆ, Iva |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
JUKIĆ, Marija |
1924./ ŽENSKI |
|
|
JUKIĆ, Vera |
1920./ ŽENSKI |
|
|
JURATOVIĆ, Marija |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
JURIĆ, Janja |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
KARAGIĆ, Josip |
50 godina/MUŠKI |
|
|
KARANOVIĆ, Jozo |
NEPOZNATA/ MUŠKI |
|
|
KRAMARIĆ, Terezija |
1922./ ŽENSKI |
|
|
KRIVAJIĆ, Antun |
NEPOZNATA/ MUŠKI |
|
|
KRIVAJIĆ, Reza |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
KRNIĆ, Štefo |
NEPOZNATA/ MUŠKI |
|
|
KRNIĆ, Marija |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
KRNIĆ, Mijo |
1929./ MUŠKI |
|
|
KROPF, Barbara |
1928./ ŽENSKI |
|
|
KROPF, Pavao |
1931./ MUŠKI |
|
|
KULIŠIĆ, Ivan |
1926./ MUŠKI |
|
|
KULIŠIČ, Ivica |
1972./ MUŠKI |
|
|
LAZIĆ, Mijo |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
LIKIĆ, Andrija |
1908./ MUŠKI |
|
|
LIKIĆ, Anka |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
LIKIĆ, Antun |
NEPOZNATA/ MUŠKI |
|
|
LIKIĆ, Jelka |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
LONČAR, Ana |
1923./ ŽENSKI |
|
|
LONČAR, Antun |
1908./ MUŠKI |
|
|
LONČAR, Kata |
60 godina/ ŽENSKI |
|
|
LONČAR, Kata |
1906./ ŽENSKI |
|
|
LONČAR, Stjepan |
60 godina/MUŠKI |
|
|
LONČAREVIĆ, Antun |
NEPOZNATA/ MUŠKI |
|
|
LONČARIĆ, Nikola |
1910./ MUŠKI |
|
|
LUJIĆ, Janja |
1954./ ŽENSKI |
|
|
MATIJEVIĆ, Dragica |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
MILAŠINOVIĆ, Marija |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
MIŠIĆ, Mijo |
NEPOZNATA/ MUŠKI |
|
|
MUCAVAC, Antun |
1946./MUŠKI |
|
|
MUCAVAC, Mara |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
ORDANIĆ, Antun |
60 godina/MUŠKI |
|
|
ORDANIĆ, Luka |
60 godina/MUŠKI |
|
|
PAVIĆ, Antun |
1936./ MUŠKI |
|
|
PAVIĆ, Matija |
60 godina/MUŠKI |
|
|
PERKOVIĆ, Nevenka |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
PERKOVIĆ, Vlado |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
PERKOVIĆ, Zoran |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
PEZO, Ivo |
NEPOZNATA/ MUŠKI |
|
|
PEZO, Sofija |
1922./ ŽENSKI |
|
|
PIKTAJA, Anka |
1920./ ŽENSKI |
|
|
SABLJAR, Stjepan |
1912./ MUŠKI |
|
|
ŠESTIĆ, Jula |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
ŠESTIĆ, Marija |
1922./ ŽENSKI |
|
|
ŠESTIĆ, Milan |
1941./ MUŠKI |
|
|
STANKOVIĆ, Veronika |
1915./ ŽENSKI |
|
|
ŠVRAČIĆ, Antun |
1920./ MUŠKI |
|
|
ŠVRAČIĆ, Marija |
1924./ ŽENSKI |
|
|
TEPIĆ, Ana |
1925./ ŽENSKI |
|
|
TEPIĆ, Dušan |
NEPOZNATA/ MUŠKI |
|
|
TRNINIĆ, Ivan |
1913./ MUŠKI |
|
|
TRNINIĆ, Ivo |
NEPOZNATA/ MUŠKI |
|
|
TRNINIĆ, Kata |
1925./ ŽENSKI |
|
|
TRNINIĆ, Terezija |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
VLADIĆ, Katarina |
1931./ ŽENSKI |
|
|
VOLAREVIĆ, Soka |
1905./ ŽENSKI |
|
|
VRPOLJAC, Nikola |
55 godina/MUŠKI |
|
|
VUKOVIĆ, Pero |
NEPOZNATA/ MUŠKI |
****I još dva neidentifikovana lica
DODATAK I
ŽRTVE U LIPOVAČI -
PARAGRAF 15 (a) (ii)
DATUM
|
MESTO
|
ŽRTVE
|
GODINA ROĐENJA/ POL
|
28. oktobar 1991.
|
LIPOVAČA
|
BROZINČEVIĆ, Franjo
BROZINČEVIĆ,Marija BROZINČEVIĆ,Mata BROZINČEVIĆ,
Mira
BROZINČEVIĆ, Mirko
BROZINČEVIĆ, Roža
CINDRIĆ, Katarina
ili CINDRIĆ, Katja
|
1930./MUŠKI
NEPOZNATA/ ŽENSKI
NEPOZNATA/ŽENSKI
1925./ŽENSKI
1971./ MUŠKI
NEPOZNATA/ŽENSKI
1925./ ŽENSKI
|
DODATAK I
ŽRTVE U VUKOVIĆIMA -
PARAGRAF 15 (a) (ii)
DATUM |
MESTO |
ŽRTVE |
GODINA ROĐENJA/ POL |
7. novembar 1991. |
VUKOVIĆI |
MATOVINA, Josip |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
MATOVINA, Nikola |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
VUKOVIĆ, Dane |
NEPOZNATA/ MUŠKI |
|
|
VUKOVIĆ, Dane |
NEPOZNATA/ MUŠKI |
|
|
VUKOVIĆ, Ivan |
1934./MUŠKI |
|
|
VUKOVIĆ, Lucija |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
VUKOVIĆ, Milka |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
VUKOVIĆ, Nikola |
1926./MUŠKI |
|
|
VUKOVIĆ, Nikola |
1938./MUŠKI |
|
|
VUKOVIĆ, Vjekoslav |
NEPOZNATA/MUŠKI |
DODATAK I
ŽRTVE U SABORSKOM -
PARAGRAF 15 (a) (ii)
DATUM |
MESTO |
ŽRTVE |
GODINA ROĐENJA /POL |
12. novembar 1991. |
SABORSKO |
BIČANIĆ, Ana |
1924./ ŽENSKI |
BIČANIĆ, Milan |
1927./MUŠKI |
|
|
BIČANIĆ, Nikola |
1928./MUŠKI |
|
|
BIČANIĆ, Petar |
1935./MUŠKI |
|
|
CONJAR, Leopold |
1898./MUŠKI |
|
|
DUMENČIĆ, Ante |
1962./MUŠKI |
|
|
DUMENČIĆ, Darko |
1970./MUŠKI |
|
|
DUMENČIĆ, Kata |
1930./ŽENSKI |
|
|
DUMENČIĆ, Nikola |
1930./MUŠKI |
|
|
DUMENČIČ, Ivica |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
MATOVINA, Ivan |
1930./MUŠKI |
|
|
MATOVINA, Kata |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
MATOVINA, Kata
Ili MATOVINA, Kate |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
MATOVINA, Lucija |
1906./ŽENSKI |
|
|
MATOVINA, Marija |
1909./ŽENSKI |
|
|
MATOVINA, Marta |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
MATOVINA, Mate |
1895./MUŠKI |
|
|
MATOVINA, Mate |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
MATOVINA, Milan |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
MATOVINA, Slavica |
1959./ŽENSKI |
|
|
SERTIĆ, Slavko |
1941./MUŠKI |
|
|
ŠPEHAR, Mate |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
ŠTRK, Josip |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
VUKOVIĆ, Ivan |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
VUKOVIĆ, Jela |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
VUKOVIĆ, Jure |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
VUKOVIĆ, Jure |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
VUKOVIĆ, Petar |
1932./MUŠKI |
**** I još dva neidentifikovana preminula lica
DODATAK I
ŽRTVE U ŠKABRNJI, PRVI DOGAĐAJ -
PARAGRAF 15 (a) (iii)
DATUM |
MESTO |
ŽRTVE |
GODINA ROĐENJA / POL |
18-19. novembar 1991. |
ŠKABRNJA |
BRKIĆ, Joso |
1924./ MUŠKI |
BRKIĆ, Marija |
1943./ ŽENSKI |
|
|
BRKIĆ, Marko |
1943./MUŠKI |
|
|
ČURKOVIĆ, Željko |
1968./ MUŠKI |
|
|
DRAŽINA, Marija |
71 godina /ŽENSKI |
|
|
HORVAT, Vladimir |
1953./ MUŠKI |
|
|
JURIĆ, Ana |
77 godina /ŽENSKI |
|
|
JURIĆ, Grgo |
1909./ MUŠKI |
|
|
JURIĆ, Nediliko |
1955./MUŠKI |
|
|
JURIĆ, Petar |
1936./MUŠKI |
|
|
MILJANIĆ, Josip |
1928./MUŠKI |
|
|
MILJANIĆ, Slavko |
1956./MUŠKI |
|
|
PAVIČIĆ, Mile |
1965./MUŠKI |
|
|
PAVIČIĆ, Niko |
1922./MUŠKI |
|
|
PAVIČIĆ, Petar |
1942./MUŠKI |
|
|
PERICA, Gašpar |
1955./MUŠKI |
|
|
PERICA, Josip |
1934./ MUŠKI |
|
|
PERICA, Ljubo |
1932./ MUŠKI |
|
|
RAŽOV, Ante |
1955./MUŠKI |
|
|
RAŽOV, Ivan |
1927./MUŠKI |
|
|
RAŽOV, Jela |
86 godina /ŽENSKI |
|
|
ROGIĆ, Kata |
1932./ŽENSKI |
|
|
ROGIĆ, Marko |
1959./MUŠKI |
|
|
ROGIĆ, Nikola |
1939./MUŠKI |
|
|
ŠEGARIĆ, Šime |
1955./ MUŠKI |
|
|
ŠEGARIĆ, Grgica |
1911./ŽENSKI |
|
|
ŠEGARIĆ, Ivica |
1961./MUŠKI |
|
|
ŠEGARIĆ, Krsto |
1927./MUŠKI |
|
|
ŠEGARIĆ, Rade |
1931./MUŠKI |
|
|
ŠEGARIĆ, Vice |
1933./MUŠKI |
|
|
ŠKARA, Nediljko |
1955./MUŠKI |
|
|
VICKOVIĆ, Stana |
1936./ŽENSKI |
|
|
VICKOVIĆ, Stanko |
1956./ MUŠKI |
|
|
ŽILIĆ, Mara |
1914./ ŽENSKI |
|
|
ŽILIĆ, Pavica |
1928./ŽENSKI |
|
|
ŽILIĆ, Roko |
1929./MUŠKI |
|
|
ŽILIĆ, Tadija |
1928./MUŠKI |
|
|
ŽUPAN, Marko |
1932./MUŠKI |
DODATAK I
ŽRTVE U NADINU -
PARAGRAF 15 (a) (iii)
DATUM |
MESTO |
ŽRTVE |
GODINA ROĐENJA / POL |
19. novembar 1991. |
NADIN |
ATELJ, Novica |
1965./MUŠKI |
|
|
BRKIĆ, Stoja |
1928./ŽENSKI |
|
|
BRZOJA, Danka |
1951./ŽENSKI |
|
|
ČIRJAK, Ika |
1922./ŽENSKI |
|
|
ČIRJAK, Maša |
1921./ŽENSKI |
|
|
ŠESTAN, Jakov |
1911./MUŠKI |
|
|
ŠESTAN, Marija |
1933./ŽENSKI |
DODATAK I
ŽRTVE U ŠKABRNJI, DRUGI DOGAĐAJ -
PARAGRAF 15 (a) (iii)
DATUM |
MESTO |
ŽRTVE |
GODINA ROĐENJA/ POL |
18. nov. 1991- februar 1992. |
ŠKABRNJA |
BABIĆ, Ivan |
1941./MUŠKI |
|
BILAVER, Grgo |
1915./MUŠKI |
|
BILAVER, Marija |
1921./ŽENSKI |
|
BILAVER, Peka |
NEPOZNATA/ŽENSKI |
|
|
BRKIĆ, Ana |
1925./ŽENSKI |
|
|
BRKIĆ, Josipa |
1920./ŽENSKI |
|
|
BRKIĆ, Kata |
1935./ŽENSKI |
|
|
BRKIĆ, Kata |
1939./ŽENSKI |
|
|
BRKIĆ, Marija |
1906./ ŽENSKI |
|
|
BRKIĆ, Mato |
1918./MUŠKI |
|
|
BRKIĆ, Mijat |
1915./MUŠKI |
|
|
ERLIĆ, Jure |
1925./MUŠKI |
|
|
GOSPIĆ, Dumica |
1914./ŽENSKI |
|
|
IVKOVIĆ, Ljubomir |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
IVKOVIĆ, Nedjeljko |
1952./MUŠKI |
|
|
IVKOVIĆ, Tereza |
78 godina/ŽENSKI |
|
|
JURJEVIĆ, Šimica |
1912./ŽENSKI |
|
|
KARDUM, Mirko |
1919./MUŠKI |
|
|
PERICA, Kata |
60 godina/ŽENSKI |
|
|
RAŽOV, Šime |
1938./MUŠKI |
|
|
RAŽOV, Grgica |
1899./ŽENSKI |
|
|
RAŽOV, Marko |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
ŠEGARIĆ, Luca |
1920./ŽENSKI |
|
|
ŠKARA, Pera |
NEPOZNATA/ŽENSKI |
|
|
STURA, Božo |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
STURA, Draginja |
1917./ŽENSKI |
DODATAK I
ŽRTVE U BRUŠKOJ -
PARAGRAF 15 (a) (iv)
DATUM |
MESTO |
ŽRTVE |
GODINA ROĐENJA / POL |
21. decembar 1991. |
BRUŠKA |
DRAČA, Sveto (Srbin) |
NEPOZNATA/MUŠKI |
MARINOVIĆ, Dragan |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
MARINOVIĆ, Draginja |
NEPOZNATA/ŽENSKI |
|
|
MARINOVIĆ, Dušan |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
MARINOVIĆ, Ika |
NEPOZNATA/ ŽENSKI |
|
|
MARINOVIĆ, Krste |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
MARINOVIĆ, Manda |
1927./ ŽENSKI |
|
|
MARINOVIĆ, Petar |
1923./MUŠKI |
|
|
MARINOVIĆ, Roko |
NEPOZNATA/MUŠKI |
|
|
MARINOVIĆ, Stana |
1926./ŽENSKI |
DODATAK II
DODATNE POLITIČKE I ISTORIJSKE ČINJENICE
-
Dana 17. februara 1990, Srbi na području Krajine, među
kojima je bio i Milan BABIĆ, a na čelu sa dr Jovanom
Raškovićem, osnovali su Srpsku demokratsku stranku, “SDS”.
-
U aprilu i maju 1990. godine, u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj,
jednoj od federalnih jedinica Socijalističke Federativne Republike
Jugoslavije (SFRJ), održani su prvi višestranački izbori
posle Drugog svetskog rata. Na tim izborima, Hrvatska demokratska
zajednica (HDZ) je osvojila 41,5% glasova i 2/3 mesta u Saboru Socijalističke
Republike Hrvatske. Zatim je novi Sabor 30. maja 1990. godine izabrao
kandidata HDZ-a dr Franju TUĐMANA za predsednika Predsedništva
Socijalističke Republike Hrvatske, a izabrao je i ostalih šest
članova Predsedništva.
-
Dana 25. jula 1990. godine, na mitingu održanom u Srbu, u Hrvatskoj,
kojem je prisustvovalo više hiljada Srba iz Hrvatske, uključujući
i rukovodstvo SDS-a, među kojima je bio i Milan BABIĆ,
te predstavnici Srpske pravoslavne crkve, usvojena je Deklaracija
“o suverenosti i autonomiji srpskog naroda”. Tom deklaracijom
je određeno ko će biti politički predstavnik Srba u
Hrvatskoj: Srpski sabor sa sedištem u Srbu i Srpsko nacionalno
veće (SNV) kao izvršni organ Srpskog sabora. Deklaracijom
je dalje utvrđeno da SNV može raspisati referendum o pitanju
statusa Srba u Hrvatskoj, kao i o svim drugim pitanjima koja se tiču
autonomije i suvereniteta.
-
Dana 31. jula 1990, na prvoj konstitutivnoj sednici SNV-a, donesena
je odluka o plebiscitu kojim bi se potvrdili autonomija i suverenitet
srpskog naroda u Hrvatskoj. Na drugoj sednici SNV-a, koja je održana
16. avgusta 1990, usvojena je rezolucija o organizovanju plebiscita.
-
Dana 17. avgusta 1990, vlada Hrvatske je proglasila taj referendum
nezakonitim. Pojavile su se glasine da se hrvatska policija kreće
prema nekoliko srpskih gradova na području Krajine i prema Kninu.
Srbi, koje je organizovao Milan MARTIĆ, podigli su barikade i
“Martićeva policija” je Srbima podelila oružje.
Taj incident postao je opštepoznat kao “balvan revolucija”.
Od 17. avgusta pa nadalje, Knin su pod kontrolom držale naoružane
formacije Srba kojima je podršku pružala JNA.
-
Od 19. avgusta do 2. septembra 1990, Srbi u Hrvatskoj su održali
referendum o pitanju srpskog “suvereniteta i autonomije”
u Hrvatskoj. Glasanje je sprovedeno u pretežno srpskim zajednicama
i u naseljima u kojima su živjeli Srbi, a mogli su da glasaju
samo srpski glasači, uključujući Srbe iz Hrvatske koji
su živeli u inostranstvu. Od ukupnog broja glasača (567.317),
njih 99,7% su glasali za srpsku autonomiju.
-
Dana 30. septembra 1990, SNV je objavio “autonomiju srpskog
naroda na etničkim i istorijskim teritorijama na kojima on živi
a koje su unutar sadašnjih granica Republike Hrvatske kao federalne
jedinice Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije”.
-
Dana 21. decembra 1990. hrvatski Srbi u Kninu pod vođstvom
Milana BABIĆA objavili su stvaranje "Srpske autonomne
oblasti" (u daljem tekstu: SAO) Krajine usvojivši njen Statut.
-
Dana 4. januara 1991, Izvršno veće SAO Krajine je donelo
odluku da se Milan MARTIĆ imenuje za sekretara za unutrašnje
poslove SAO Krajine.
-
Dana 28. februara 1991, SAO Krajina je zvanično proglasila svoju
nezavisnost od Republike Hrvatske. Istog dana su se opštine Gračac,
Korenica, Donji Lapac i Glina, kao i neke mesne zajednice iz opština
Sinj i Šibenik pridružile SAO Krajini.
-
Dana 1. aprila 1991, Izvršno veće SAO Krajine je donelo
odluku da se SAO Krajina pripoji Republici Srbiji. Tom odlukom je
propisano da se na teritoriji SAO Krajine primenjuju Ustav i zakoni
Republike Srbije, kao i ustavno-pravni sistem SFRJ.
-
Dana 12. maja 1991, u SAO Krajini je održan referendum o pripajanju
SAO Krajine Republici Srbiji i njenom ostanku u Jugoslaviji sa Srbijom,
Crnom Gorom i drugima koji su želeli da sačuvaju Jugoslaviju.
Od ukupnog broja glasača, njih 99,8% je glasalo za pripajanje.
-
U Hrvatskoj je 19. maja 1991. održan referendum na kojem je
glasačko tijelo ogromnom većinom glasalo za nezavisnost
od SFRJ. Dana 25. juna 1991, Hrvatska i Republika Slovenija proglasile
su nezavisnost od Jugoslavije.
-
Dana 29. maja 1991, Skupština SAO Krajine imenovala je Milana
MARTIĆA za ministra odbrane SAO Krajine. Skupština je istog
dana donela odluku o osnivanju jedinica za posebne namene Ministarstva
za unutrašnje poslove SAO Krajine pod nazivom "Milicija
Krajine", koje su stavljene pod nadležnost Ministarstva
odbrane.
-
Dana 25. juna 1991, JNA je poduzela korake da spreči otcepljenje
Slovenije.
-
Skupština SAO Krajine je 27. juna 1991. imenovala Milana MARTIĆA
za ministra unutrašnjih poslova SAO Krajine.
-
Evropska zajednica je nastojala da posreduje u sukobu. Dana 8. jula
1991. postignut je sporazum u skladu s kojim su Hrvatska i Slovenija
odložile sprovođenje proglasa o nezavisnosti do 8. oktobra
1991. Evropska zajednica je konačno priznala Hrvatsku kao nezavisnu
državu 15. januara 1992.
-
Dana 18. jula 1991, savezno Predsedništvo, uz podršku
vlada Srbije i Crne Gore i generala KADIJEVIĆA, glasalo je da
se JNA povuče iz Slovenije, čime je pristalo na njeno otcepljenje
i raspad SFRJ.
-
Srbi u oblasti Krajine, u istočnoj Slavoniji i zapadnoj Slavoniji
počeli su da primaju sve veću podršku od vlasti Republike
Srbije. Najkasnije u avgustu 1991, snage srpskih dobrovoljaca, TO-a
i policije na tim područjima snabdevali su, obučavali i
delom vodili službenici Ministarstva unutrašnjih poslova
Republike Srbije.
-
Tokom avgusta i septembra 1991, znatni delovi Hrvatske potpali su
pod srpsku kontrolu, što je bio rezultat akcija srpske vojske,
JNA, TO-a, te dobrovoljačkih i policijskih snaga, među kojima
je bila i “Martićeva policija”.
-
Dana 8. septembra 1991, Milan MARTIĆ i jedan oficir JNA za
bezbednosne poslove zaustavljeni su na jednoj blokadi na cesti u Otoci
u opštini Bosanska Krupa i posle toga pritvoreni. Razni visoki
oficiri JNA i učesnici udruženog zločinačkog poduhvata
navedeni u paragrafu 7 optužnice, među kojima je bio i Milan
BABIĆ, angažovali su se na njihovom oslobađanju.
-
Dana 23. novembra 1991. u Ženevi, Slobodan MILOŠEVIĆ,
savezni sekretar za narodnu odbranu Veljko KADIJEVIĆ i Franjo
TUĐMAN sklopili su sporazum koji je potpisan pod pokroviteljstvom
specijalnog izaslanika Ujedinjenih nacija Cyrusa VANCEA. Tim sporazumom
se tražilo da hrvatske snage prekinu blokadu kasarni JNA i da
se snage JNA povuku iz Hrvatske. Obe strane su se obavezale na to
da jedinice "pod njihovom komandom, kontrolom ili političkim
uticajem" odmah obustave vatru u celoj Hrvatskoj, kao i na to
da će se pobrinuti da sve paravojne ili neregularne jedinice
koje su povezane s njihovim snagama takođe poštuju prekid
vatre.
-
Tokom tog perioda, uprkos stalnom insistiranju funkcionera SFRJ,
među kojima je bio i Slobodan MILOŠEVIĆ, Milan BABIĆ
se oštro protivio VANCEOVOM planu u onom obliku u kojem je on
predložen kao mogućem mirovnom rešenju za SAO Krajinu.
On je bio protiv potpune demilitarizacije Krajine (to jest raspuštanja
snaga TO-a), povlačenja JNA (koju je smatrao jedinim "zaštitnikom"
hrvatskih Srba u Hrvatskoj), položaja međunarodnih snaga
na teritoriji SAO Krajine/RSK, te protiv teritorijalnog sastava raznih
zaštićenih područja.
-
Dana 19. decembra 1991, SAO Krajina se proglasila Republikom Srpskom
Krajinom (“RSK”). SAO zapadna Slavonija i SAO Slavonija,
Baranja i zapadni Srem prisajedinili su se 26. februara 1992. RSK-u,
koji je prvobitno obuhvatao samo područja unutar SAO Krajine.
-
Dana 3. januara 1992, Franjo TUĐMAN i Slobodan MILOŠEVIĆ
su potpisali još jedan sporazum o prekidu vatre kojim je otvoren
put za sprovođenje mirovnog plana Ujedinjenih nacija koji je
predložio Cyrus VANCE. Prema VANCEOVOM planu, na područjima
koja su okupirale srpske snage osnovane su četiri zaštićene
zone Ujedinjenih nacija (UNPA). Vanceov plan je predviđao povlačenje
JNA iz Hrvatske i povratak raseljenih lica njihovim domovina u zaštićenim
zonama. Premda se JNA zvanično povukla iz Hrvatske u maju 1992,
veliki delovi njenog naoružanja i ljudstva ostali su na područjima
pod kontrolom Srba i predati su “policiji” RSK-a. Raseljenim
licima nije dozvoljeno da se vrate svojim kućama, a tokom sledećih
meseci proterano je i ono malo Hrvata i drugih nesrba koji su ostali
na područjima pod srpskom okupacijom.
-
Dana 16. februara 1992, Skupština RSK-a je, uprkos otvorenom
protivljenju Milana BABIĆA, usvojila VANCEOV plan.
-
Otprilike u tom periodu, Milan BABIĆ je već bio
politički bojkotovan od strane Beograda i njegovih političkih
saveznika u RSK-u, kao što su Mile PASPALJ, Goran HADŽIĆ
i Milan MARTIĆ. Dana 26. februara 1992, Goran HADŽIĆ
je zamenio Milana BABIĆA na funkciji premijera/predsednika
vlade RSK-a.
-
Milan BABIĆ je ostao politički angažovan tokom
celog postojanja RSK-a, ali mu je položaj bio znatno oslabljen.
-
Područja u RSK-u koja su držali Srbi ostala su pod kontrolom
snaga RSK-a, ili Srpske vojske Krajine (SVK), dok dvema operacijama
nije uspešno ponovo uspostavljena hrvatska kontrola nad tim teritorijama.
U maju 1995, u zapadnoj Slavoniji je započeta hrvatska ofanziva
velikih razmera poznata pod nazivom “Operacija bljesak”,
a njen rezultat je bio poraz snaga SVK-a. Kasnije, početkom avgusta,
druga operacija, poznata pod nazivom “Operacija oluja”,
rezultirala je masovnim iseljenjem hrvatskih Srba iz Knina i označila
je slom RSK-a. Područje istočne Slavonije, koje je ostalo
pod srpskom kontrolom, mirno je reintegrisano u Hrvatsku 1998. godine.
|