PRED PRETRESNIM VIJEĆEM II

 

U sastavu: sudija David Hunt, pretpretresni sudija

Sekretar: g. Hans Holthuis

Odluka od: 1. juna 2001.

 

TUŽILAC

protiv

Radoslava BRĐANINA i Momira TALIĆA


ODLUKA PO ZAHTJEVU TUŽIOCA ZA ODRŽAVANJE USMENOG PRETRESA O PODNESKU U SKLADU SA PRAVILOM 66(C)

 

Tužilaštvo:

gđa Joanna Korner
g. Nicolas Koumijan
g. Andrew Cayley
gđa Anna Richterova
gđa Ann Sutherland

Odbrana:

g. John Ackerman za Radoslava Brđanina
g. Xavier de Roux i g. Michel Pitron za Momira Talića

1. Tužilac je podnio podnesak u skladu sa pravilom 66 (C) Pravilnika o postupku i dokazima (dalje u tekstu: Pravilnik), tražeći izdavanje naloga kojim će biti oslobođen obaveze objelodanjivanja određenih informacija koje su u njegovom posjedu, a za koje bi, inače, imao obavezu da ih objelodani odbrani. Navodi se da je podnesak zaveden "ex parte - zapečećen" i na "povjerljivoj" osnovi.

2. Pravilo 66 (C) predviđa da se takav zahtjev uputi pretresnom vijeću na sjednici in camera, te da tužilac informacije za koje traži da ostanu povjerljive dostavi "samo Pretresnom vijeću". Pretres "in camera" je prvobitno bio pretres koji se vodi u sudijinoj privatnoj odaji, koja se često naziva sudijina soba (latinski, camera), a ne u sudnici. On sada ne podrazumijeva ništa više od pretresa u odsustvu javnosti, kao što predviđa pravilo 79 ("Zatvorene sjednice"). On ne podrazumijeva ex parte pretres. Razlika koju pravilo 66(C) pravi između zahtjeva (o kojem normalno treba obavijestiti odbranu) i dotičnog materijala (koji mora biti dostavljen samo pretresnom vijeću, a ne odbrani) podrazumijeva da takav zahtjev ne mora nužno biti ex parte zahtjev.

3. Pretresno vijeće je u ovom predmetu već raspravljalo o odgovarajućim okolnostima u kojima je primjereno održavanje postupka na ex parte osnovi. Odlučeno je da ex parte postupku treba pribjeći samo tamo gdje bi objelodanjivanje drugoj strani ili stranama u postupku informacija koje zahtjev sadrži ili same činjenice da je zahtjev podnesen, vjerojatno nanijelo štetu bilo strani koja podnosi zahtjev ili nekom licu ili licima koja se spominju u tom zahtjevu ili se zahtjev na njih odnosi. Strana koja traži pravni lijek na ex parte osnovi mora uz određenu pažnju utvrditi zašto bi objelodanjivanje informacije o zahtjevu drugoj strani u postupku uzrokovalo tako nepravednu štetu.

4. Nije pokazano ništa što bi upućivalo na zaključak da bi objelodanjivanje činjenice da je ovaj zahtjev podnesen nanijelo štetu bilo kome ko je u vezi s ovim predmetom i optužba je, zaista, o svojoj namjeri da podnese ovaj zahtjev svakog optuženog propisno obavijestila pismenim putem. Na nedavnoj statusnoj konferenciji je takođe ukratko spomenuto postojanje zahtjeva i nekih njegovih aspekata. Međutim, na osnovu dotičnog materijala, jasno je da je, sa praktičke tačke gledišta, iznošenje bilo kakvog mišljenja koje se odnosi na sadržaj dokumenata koji su predmet ovog zahtjeva nemoguće bez otkrivanja upravo onih informacija čije neobjelodanjivanje tužilac traži. U tim okolnostima, primjereno je sadašnji zahtjev u skladu sa pravilom 66 (C) razmatrati na ex parte osnovi.

5. U svom podnesku Tužilaštvo kaže da zahtjev treba razmotriti na "pretresu" pred Pretresnim vijećem. Pretresno vijeće je obaviješteno da je zatražen usmeni pretres. Međutim, uvriježena praksa Međunarodnog suda jeste da se prije suđenja ne saslušavaju usmeni argumenti o podnescima, osim ako je, u nekom konkretnom slučaju, za to iznijet dobar razlog. U nalogu za podnošenje podnesaka u ovom predmetu, Pretresno vijeće je naložilo da se, osim ukoliko Vijeće to ne odobri, argumenti ni o kakvom podnesku neće usmeno iznositi, vodeći računa o tome da se osigura pravedno i brzo suđenje. U skladu sa takvom praksom Međunarodnog suda, nužno je da strana koja je zatražila usmeni pretres iznese valjan razlog zbog kojeg ne bi trebalo slijediti uvriježenu praksu u pogledu rješavanja pretpretresnih podnesaka.

6. U ovom predmetu nije pokazano da Tužilaštvo ne može na odgovarajući način pismeno iznijeti argumente u prilog svog podneska. Pitanje o kojem treba odlučiti, na prvi pogled, ne daje naslutiti da će usmeni pretres biti od veće pomoći Pretresnom vijeću od pismenog iznošenja argumenata. Količina materijala koju je potrebno razmotriti takva je da bi Pretresnom vijeću neuporedivo više odgovaralo da raspolaže pismenim argumentima kad bude razmatralo taj materijal. Transkript usmenih argumenata rijetko kad je tako precizan kao pismeno izneseni argumenti. Ukoliko se dostave pismeni argumenti, razmatranje dotičnog materijala bilo bi moguće i bez prekida suđenja koje se trenutno vodi pred ovim Pretresnim vijećem. Stoga se zahtjev za održavanje usmenog pretresa odbacuje.

7. Ako Tužilaštvo smatra da njegovi argumenti nisu adekvatno iznijeti u sadašnjem podnesku, daje mu se dozvola da, u roku od četrnaest dana od dana donošenja ove odluke, podnese dodatni podnesak na ex parte osnovi. Materijali priloženi uz sadašnji podnesak mogu biti isključeni zbog ograničenja duljine propisanog paragrafom 5 Uputstva o duljini prijedloga i podnesaka.

8. U ovoj odluci nije rečeno ništa zbog čega bi se morala izreći na ex parte osnovi. Budući da se njome razmatra pitanje od opšteg značaja, postupak koji predviđa pravilo 66(C), i s obzirom da se u njoj ne otkriva ništa što bi trebalo ostati povjerljivo u odnosu na strane, odluku nije potrebno izdati na povjerljivoj osnovi.

 

Sastavljeno na engleskom i francuskom jeziku, pri čemu se engleski tekst smatra mjerodavnim.

Dana 1. juna 2001.
U Hagu,
Nizozemska.

/potpis na originalu/
sudija David Hunt,
pretpretresni sudija

 

[pečat Međunarodnog sudaĆ]