PRED ŽALBENIM VIJEĆEM

Sudija: sudija David Hunt, predžalbeni sudija

Sekretar: g. Hans Holthuis

Odluka od: 9. maja 2002.

TUŽILAC

protiv

Darija KORDIĆA i Marija ČERKEZA

Tužilaštvo:

g. Norman Farrell

Odbrana:

g. Mitko Naumovski za Darija Kordića
g. Božidar Kovačić i g. Goran Mikuličić za Marija Čerkeza

1. Žaliocu Dariju Kordiću (dalje u tekstu: Kordić) je 18. februara 2002. naloženo da podnese novi dokument u kojem će dati jasan i sažet popis svih svojih osnova za žalbu.[1] On je traženi dokument dostavio 8. marta,[2] ali je u taj dokument uključio i dva osnova za žalbu koji prethodno nisu bili jasno formulisani u njegovom žalbenom podnesku. Kada je optužba uložila prigovor na ova dva osnova,[3] Kordić je upućen da iznese razloge zbog kojih bi mu trebalo dopustiti da ih doda,[4] što je on i učinio.[5]

2. U pogledu drugog osnova za žalbu, osnova 1-D, optužba je uložila prigovor samo na jedan njegov dio, odnosno na navodno kršenje prava Kordića na "javno suđenje."[6] Kordić je taj dio osnova 1-D povukao,[7] kako bi se dozvolilo da ostatak osnova 1-D ostane među Izmijenjenim osnovima za žalbu. Pominjanje navodnog kršenja njegovog prava na "javno suđenje" je izbrisano.[8] Optužba je u svojem odgovoru protumačila da povlačenje tog dijela osnova 1-D znači da se osnov povlači u cjelosti,[9] u čemu je očigledno pogriješila.

3. Prvi novi osnov (osnov 1-A) je formulisan na sljedeći način:

Osnov za žalbu 1-A: Nedovoljna obaviještenost o optužbama - nedopustiva neodređenost optužnice i izmijenjene optužnice

Greška: Pretresno vijeće je počinilo pravnu grešku koja obesnažuje presudu jer nije odbacilo prvobitnu optužnicu i izmijenjenu optužnicu. Iz razloga navedenih u drugostepenoj presudi u predmetu Kupreškić, ni u prvobitnoj optužnici niti u izmijenjenoj optužnici, izvjesne bitne, materijalne činjenice iz predmeta optužbe ne navode se dovoljno podrobno da bi on bio jasno obaviješten o optužbama, pa stoga i u mogućnosti da adekvatno pripremi svoju odbranu. Ovime su prekršeni članovi 20(1) i 20(2), te 21(4)(a) i 21(4)(b), kao i pravilo 47(C).[10]

To što ovaj osnov nije iznio u svom žalbenom podnesku, pa ga je kasnije dodao u Izmijenjene osnove za žalbu, Kordić opravdava izvjesnim brojem različitih (nekad i protivrječnih) razloga koji se mogu sažeti na sljedeći način:

• dugotrajnost i složenost postupka;[11]
• pitanja obuhvaćena izmijenjenim osnovom bila su pokrenuta tokom suđenja;[12]
• bezuspješno je tražio da mu se odobri produženje roka za podnošenje prvobitnog žalbenog podneska;[13]
• optužba je već iznijela argumente vezane za ova pitanja u svom podnesku respondenta;[14]
• drugostepena presuda u predmetu Kupreškić,[15] opisana kao "ključna odluka" u pogledu forme optužnica, donijeta je nakon što je podnesen žalbeni podnesak;[16] i
• optužbi prihvatanjem ovog novog osnova neće biti nanesena šteta s obzirom da je već obaviještena da može dostaviti dodatni podnesak respondenta.[17]

4. Optužba se protivi davanju predmetne dozvole. Ističe da se pomenuti zahtjev za produženje roka za podnošenje žalbenog podneska, koji je odbijen, zasnivao na potrebi da se nađu novi dokazi,[18] te da presuda u predmetu Kupreškić ne samo nije plodonosna odluka, već da u njoj nije učinjeno ništa drugo osim što su jasno formulisane "postojeće pravne norme i sudska praksa" i onda primjenjene na činjenice iz tog predmeta.[19]

5. "Valjani razlog" potreban da bi se opravdala izmjena žaliočevog osnova za žalbu širok je pojam, a da li će njegovo postojanje biti potvrđeno zavisi od okolnosti datog predmeta. Njegova primjena u okolnostima ovog predmeta u velikoj je mjeri uslovljena značajem koji za uspješno ulaganje žalbe može imati dotični osnov. To što je advokat žalioca iz nesmotrenosti ili nemara nedovoljno jasno iznio određeni žalbeni osnov, ne bi smjelo žaliocu uskratiti pravo da iznese taj osnov za žalbu ako dotični osnov može biti od velikog značaja za ishod žalbenog postupka, tako što bi, naprimjer, njegovo isključenje dovelo do neizvršenja pravde.

6. U svom prvobitnom žalbenom podnesku, Kordić je naveo da Pretresno vijeće nije osiguralo da on na adekvatan način bude obavješten o optužbama:

Pretresno je vijeće optužbi dozvolilo da neprestano mijenja i brzo preusmjerava svoje dokaze tako da Kordić nije raspolagao pravovremenim iformacijama, te stoga nije niti raspolagao adekvatnim "vremenom i pogodnostima" neophodnim za pripremu i iznošenje svojih dokaza.[20]

Takođe:

[Optužbi] je bilo dopušteno da neprestano u hodu "mijenja cilj" pri izvođenju svojih dokaza, što je ne samo dovelo do toga da g. Kordić nije bio pravovremeno obavješten o stvarnim optužbama protiv njega, već i do toga da nije raspolagao adekvatnim "vremenom i pogodnostima" neophodnim za pripremu svoje odbrane, budući da su navodi optužbe stalno varirali. Time su prekršene garancije za "pravično suđenje" predviđene članovima 21(2), 21(4)(a) i 21(4)(b).[21]

U Podnesku respondenta, optužba je ove navode tretirala kao navode koji se tiču "neodređenosti i nepreciznosti" optužnice.[22] Kordić je na to replicirao u svojoj Replici.[23]

7. Kordićevim novim osnovom za žalbu, osnovom 1-A, sada se po prvi put kaže da se manjkavost sudskog postupka sastoji u manjkavosti optužnice, bez sumnje, kako je to ustvrdila optužba, zbog pristupa tom problemu usvojenog u žalbenoj presudi u predmetu Kupreškić. To što Kordićev advokat nije ranije formulisao ovaj osnov, može biti znak da nije bio dovoljno svjestan značaja temeljnog načela vezanog za izvođenje dokaza po principu "mijenjanja cilja", no svakako nema sumnje da je on u relevantno vrijeme ono što sada karakteriše kao posljedicu navodne manjkavosti sudskog postupka, pokušao iskoristiti kao argument za dokazivanje tvrdnje da pravda nije izvršena. Nesposobnost Kordićevog advokata da propisno formuliše žalbeni osnov ne smije onemogućiti Kordića da iznese taj žalbeni osnov. Koliki su izgledi da ovaj osnov bude uspješan, pitanje je od važnosti, za koje Kordić treba da dobije dopuštenje da iznese svoje argumente s obzirom da bi taj osnov, bude li uspješan, mogao biti od velikog značaja za uspjeh ulaganja žalbe.

8. Optužba nije pokazala da joj se nanosi značajnija šteta. Stoga se Kordiću dozvoljava da doda osnov 1-A svojim Izmijenjenim osnovima za žalbu.

Sastavljeno na engleskom i francuskom jeziku, s tim da je engleski tekst mjerodavan.

[2] Odgovor žalioca Darija Kordića na Nalog za podnošenje izmijenjenih osnova za žalbu, 8. mart 2002. (dalje u tekstu: Izmijenjeni osnovi za žalbu), str. 1-2.

[3] Objedinjeni odgovor optužbe na "Odgovor žalioca Darija Kordića na Nalog za podnošenje izmijenjenih osnova za žalbu" i "Podnesak žalioca Marija Čerkeza u vezi sa Nalogom za podnošenje izmijenjenih osnova za žalbu od 18. februara 2002.", 22. mart 2002. (dalje u tekstu: Objedinjeni odgovor), par. 2.

[4] Odluka po zahtjevu optužbe u vezi sa izmijenjenim osnovima za žalbu, 5. april 2002., par 10(1).

[5] Zahtjev žalioca Darija Kordića da mu se dozvoli dodavanje izmijenjenih osnova za žalbu 1-A i 1-D u nove osnove za žalbu, 19. april 2002. (dalje u tekstu: Zahtjev).

[6] Objedinjeni odgovor, par. 12.

[7] Zahtjev, par 36-40.

[8] Objedinjeni odgovor, par. 12.

[9] Odgovor optužbe na zahtjev žalioca Kordića da mu se dozvoli dodavanje novih osnova za žalbu, 29. april 2002., (dalje u tekstu: Odgovor), par. 26.

[10] Izmijenjeni osnovi za žalbu, str. 1.

[11] Zahtjev, par. 2, 14.

[12] Ibid., par. 3, 28.

[13] Ibid., par. 13.

[14] Ibid., par. 15, 28.

[15] Tužilac protiv Kupreškića i ostalih, IT-95-16-A, Presuda po žalbi, 23. oktobar 2001.

[16] Zahtjev, par. 34.

[17] Ibid., par. 35.

[18] Odgovor, par. 7-10.

[19] Ibid., par. 25.

[20] Žalbeni podnesak Darija Kordića, Svezak I, podnesen javno 9. avgusta 2001. (dalje u tekstu: Podnesak žalioca), str.5

[21] Podnesak žalioca, str. 25.

[22] Objedinjeni podnesak optužbe u odgovor na žalbene podneske Darija Kordića i Marija Čerkeza, 3. oktobar 2001. par. 2.11-21.

[23] Replika žalioca Darija Kordića, 30. oktobar 2001., par. 2.