MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

Predmet br. IT-95-14/2-PT

 

Sudac koji je potvrdio optužnicu: sutkinja Gabrielle Kirk McDonald

Raspravno vijeće:

sudac Claude Jorda
sudac Fouad Abdel-Monem Riad
sudac Almiro Simoes Rodrigues

Tajnik Suda: gđa Dorothee de Sampayo Garrido

Datum podnošenja: 30. rujna 1998.

 

TUŽITELJ MEĐUNARODNOG SUDA
PROTIV
Darija KORDIĆA
Marija ČERKEZA

 

IZMIJENJENA I DOPUNJENA OPTUŽNICA

Tužitelj Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u skladu sa svojim ovlastima iz članka 18. Statuta Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ("Statut Međunarodnog suda"), optužuje:

Darija KORDIĆA
Marija ČERKEZA

za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i kršenja ratnih zakona i običaja.


KONTEKST

1. Događaji navedeni u optužnici zbili su se u kontekstu raspada bivše Jugoslavije. Dana 25. lipnja 1991. Republika Hrvatska proglasila je nezavisnost, čije je stupanje na snagu odgođeno do 8. listopada 1991. Europska zajednica priznala je Republiku Hrvatsku 15. siječnja 1992., a u članstvo Ujedinjenih naroda primljena je 22. svibnja 1992. Republika Bosna i Hercegovina proglasila je nezavisnost 3. ožujka 1992., Europska zajednica ju je priznala 6. travnja 1992., a u članstvo Ujedinjenih naroda primljena je 22. svibnja 1992.

2. U vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, Hrvatska demokratska zajednica ("HDZ") bila je glavna i utjecajna politička stranka u Hrvatskoj. Jedan od proklamiranih ciljeva HDZ-a bio je ostvarenje "suverenosti hrvatskog naroda" i "neotuđivog prava cijeloga hrvatskog naroda, unutar njegovih povijesnih i prirodnih granica, na samoodređenje do odcjepljenja," kao i promicanje "gospodarsko-prometnog i duhovno-civilizacijskog združenja ... Hrvatske i ... Bosne i Hercegovine, koje tvore prirodnu, nedjeljivu geopolitičku cjelinu i koje su povijesnom sudbom upućene na zajedništvo."

3. U vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ("HDZ-BiH") bila je glavna politička stranka bosanskih Hrvata u Republici Bosni i Hercegovini. Jedan od proklamiranih ciljeva HDZ-BiH bio je "osigurati pravo hrvatskog naroda na samoodređenje do prava na odcjepljenje ..."

4. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna ("HZ H-B") proglasila je svoje postojanje 18. studenog 1991., tvrdeći da je zasebna ili jasno izražena "politička, kulturna, gospodarska i teritorijalna cjelina" na području Bosne i Hercegovine. Jedan od njezinih ciljeva bila je uspostava užih veza ili jedinstva s Hrvatskom, kao što pokazuje upotreba hrvatske valute i hrvatskog jezika u HZ H-B i davanje hrvatskog državljanstva bosanskim Hrvatima od strane Hrvatske. Predsjedništvo HZ H-B sastojalo se od predsjednika, dva dopredsjednika i tajnika. Ovlasti Predsjedništva uključivale su imenovanje izvršnih i upravnih vlasti. Dana 28. kolovoza 1993. HZ H-B se proglasila Hrvatskom Republikom Herceg-Bosnom ("HR H-B") na čelu koje su bili predsjednik i jedan dopredsjednik. Međunarodna zajednica nikada nije priznala ni HZ H-B ni HR H-B, a Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je HZ H-B nelegalnom 14. rujna 1992. ili otprilike tog datuma.

5. Prema članku 2. Odluke o uspostavi HZ H-B od 18. studenog 1991., HZ H-B (a kasnije i HR H-B) sastojala se od sljedećih općina na teritoriju Bosne i Hercegovine: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Skender Vakuf (Dobretići), Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Trebinje (Ravno). Na temelju članka 4. te Odluke, općina Žepče priključena je HZ H-B/HR H-B otprilike u listopadu 1992.

6. Hrvatsko vijeće obrane ("HVO") osnovano je u travnju 1992. ili otprilike u to vrijeme, kao vrhovna izvršna, upravna i obrambena vlast HZ H-B i HR H-B. Odobreno je osnivanje općinskih organizacija HVO-a, koje su potom uspostavljene početkom lipnja 1992., ili otprilike u to vrijeme, kao izvršna i vojna vlast. HVO i svaki njegov pripadnik bili su podređeni i odgovorni Predsjedništvu HZ H-B, koje je pak svoje ovlasti i ciljeve ostvarivalo putem HVO-a.

7. Od otprilike mjeseca studenog 1991. do ožujka 1994., razne osobe i skupine koje su bile povezane ili upravljane, poticane, podržavane ili pomagane i na drugi način podupirane od strane HDZ-a, HDZ-BiH, HZ H-B/HR H-B i HVO-a te njihova razna politička, općinska i upravna tijela, oružane snage, policija, paravojne i specijalne postrojbe prouzročili su, planirali, pripremali, poticali, podržavali, upravljali i sudjelovali u kampanji progona i etničkog čišćenja te počinili teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava protiv bosanskog muslimanskog stanovništva koje je živjelo u HZ H-B/HR H-B i općini Zenica na teritoriju Bosne i Hercegovine.


OPTUŽENI I NJIHOV NADREĐENI POLOŽAJ

DARIO KORDIĆ

8. Dario KORDIĆ, sin Pere, rođen je 14. prosinca 1960. u Sarajevu u Republici Bosni i Hercegovini. Studirao je političke znanosti na Sveučilištu u Sarajevu, a zatim je radio kao novinar.

9. Dario KORDIĆ bio je aktivan član HDZ-BiH i napredovao je do položaja sve veće moći, vlasti i utjecaja u vodstvu bosanskih Hrvata. Pripadao je najvišem krugu političkih i vojnih vođa u HDZ-BiH, HZ H-B, HR H-B i HVO-u. Godine 1991. Dario KORDIĆ je imenovan predsjednikom HDZ-BiH u općini Busovača te predsjednikom Travničke regionalne zajednice. Kao predsjednik Travničke regionalne zajednice, Dario KORDIĆ je bio supredsjedatelj sastanka HDZ-BiH 12. studenog 1991. na kojem je obznanjeno da "hrvatski narod u Bosni i Hercegovini mora konačno povesti odlučnu, aktivnu politiku, koja treba dovesti do realizacije našeg vjekovnog sna -- zajedničke hrvatske države." Nekoliko dana kasnije, 18. studenog 1991., Dario KORDIĆ je bio jedan od vođa koji su potpisali Odluku o osnivanju HZ H-B te je postao jedan od njezina dva dopredsjednika, na kojem položaju je ostao sve do otprilike mjeseca kolovoza 1993. Na temelju funkcije dopredsjednika, Dario KORDIĆ je bio i član Predsjedništva HZ H-B, koje je također funkcioniralo kao zakonodavno tijelo HZ H-B. Kad je u kolovozu 1993. proglašena HR H-B, Dario KORDIĆ je imenovan dopredsjednikom i na toj funkciji je ostao sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica. Dana 10. srpnja 1994. ili otprilike tog datuma, postao je predsjednik HDZ-BiH. U vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, Dario KORDIĆ se predstavljao i drugi su ga smatrali visokim dužnosnikom HVO-a, te je kao visoki dužnosnik HVO-a potpisivao naredbe i dokumente. U tim svojim ulogama i na tim položajima, Dario KORDIĆ je ostvarivao funkcije vlasti, zapovjedništva i ovlasti unutar, nad i putem HVO-a i njegova djelovanja i operacija.

10. Dario KORDIĆ je na temelju svojih raznih funkcija, položaja i ovlasti, svojih veza s ključnim osobama iz hrvatskog vodstva i vodstva bosanskih Hrvata, te svoje političke i vojne moći u HZ H-B/HR H-B, ostvarivao vlast, utjecaj i kontrolu nad političkim i vojnim ciljevima i djelatnostima HDZ-BiH, HZ H-B, HR H-B i HVO-a. Dario KORDIĆ je u raznim prilikama i na razne načine pokazivao vlast, utjecaj, ovlasti i kontrolu, na primjer donošenjem političkih i strateških odluka, pregovaranjem u ime HVO-a o prekidu vatre, izdavanjem naredaba koje su izravno ili neizravno bile vojne prirode ili značenja, predstavljajući se kao pukovnik HVO-a, dopredsjednik ili viši dužnosnik HVO-a, nošenjem vojne odjeće, postojanjem prostorije za vojne operacije u njegovu uredu u zgradi PTT-a u Busovači, opozivanjem sporazuma o prekidu vatre kad mu uvjeti nisu odgovarali, imenovanjem osoba na razne funkcije, poslove i položaje te njihovim smjenjivanjem, izdavanjem naloga za uhićenje ili oslobađanje utjecajnih Muslimana koje je HVO lišio slobode, odobravanjem putovanja i slobode kretanja kroz razna područja pod nadzorom HVO-a, ishođivanjem povrata ukradenih ili zaplijenjenih vozila i imovine, i pregovaranjem o prolazu humanitarnih konvoja i vozila Ujedinjenih naroda kroz razne kontrolne točke. 


MARIO ČERKEZ

11. Mario ČERKEZ, sin Tugomira, rođen je 27. ožujka 1959. u selu Rijeka, općina Vitez, u Republici Bosni i Hercegovini. Mario ČERKEZ radio je kao automehaničar i službenik u tvornici SPS.

12. Mario ČERKEZ postao je zapovjednik brigade HVO-a raspoređene u ili oko općine Vitez ("Viteška brigada HVO-a") 1992. i na tom je položaju ostao sve vrijeme na koje se odnose optužbe sadržane u ovoj optužnici. Njegov položaj unutar HVO-a je značio da je on pod zapovjedništvom Tihomira BLAŠKIĆA koji je u to vrijeme bio zapovjednik HVO-a za Operativnu zonu Srednja Bosna. Ovlasti i dužnosti Marija ČERKEZA kao zapovjednika navedene su u Uredbi o oružanim snagama Hrvatske zajednice Herceg-Bosna od 17. listopada 1992., koja navodi da je zapovjednik na njegovu položaju odgovoran za borbenu pripravnost postrojba pod njegovim zapovjedništvom, mobilizaciju oružanih snaga i policijskih postrojba, te da ima ovlasti postavljati i razrješavati zapovjednike.

13. Sve vrijeme na koje se odnose optužbe sadržane u ovoj optužnici, Mario ČERKEZ je na temelju goreopisanih funkcija i ovlasti na razne načine pokazivao ili provodio svoju kontrolu u vojnim pitanjima, uključujući na primjer pregovaranje o sporazumima o prekidu vatre s protivničkim civilnim i vojnim predstavnicima iz muslimanske zajednice, pregovaranje s dužnosnicima Ujedinjenih naroda, izdavanje naredaba za razmještaj postrojba i drugih jedinica pod njegovim zapovjedništvom i kontroliranje pritvora i postupanja s civilima lišenim slobode.


OPĆE POSTAVKE OPTUŽNICE

14. U svakom paragrafu kojim se tereti za zločine protiv čovječnosti, koji predstavljaju krivično djelo prema članku 5. Statuta Međunarodnog suda, navedena djela ili propusti bili su dio rasprostranjenih, masovnih ili sustavnih djela i postupaka usmjerenih protiv bosanskog muslimanskog civilnog stanovništva koje je živjelo u HZ H-B/HR H-B i općini Zenica na teritoriju Bosne i Hercegovine.

15. Sve vrijeme na koje se odnosi optužnica, na području Bosne i Hercegovine vladalo je stanje međunarodnog oružanog sukoba i djelomične okupacije.

16. Sva djela i propusti ovdje navedeni kao teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. godine (u daljnjem tekstu "teške povrede"), prema članku 2. Statuta Međunarodnog suda, dogodili su se tijekom tog međunarodnog oružanog sukoba i djelomične okupacije.

17. Sve žrtve koje se spominju u optužbama sadržanim u ovoj optužnici bile su, sve vrijeme na koje se optužnica odnosi, osobe zaštićene Ženevskim konvencijama iz 1949. godine.

18. Optuženi u ovoj optužnici bili su dužni pridržavati se ratnih zakona i običaja, uključujući i Ženevske konvencije iz 1949. godine.

19. Dario KORDIĆ, otprilike od studenog 1991. do ožujka 1994., osobno je odgovoran za krivična djela za koja ga tereti ova optužnica u skladu s člankom 7.(1) Statuta Međunarodnog suda. Osobna krivična odgovornost obuhvaća izvršenje, planiranje, poticanje, pokretanje, naređivanje ili pomaganje i na drugi način podupiranje planiranja, pripreme ili izvršenja svih djela i propusta navedenih u ovoj optužnici.

20. Dario KORDIĆ, otprilike od studenog 1991. do ožujka 1994., također je, ili alternativno, kao nadređena osoba krivično odgovoran za djela svojih podređenih u skladu s člankom 7.(3) Statuta Međunarodnog suda. Svaki je nadređeni krivično odgovoran za djela svojih podređenih ako je znao ili je imao razloga znati da će njegov podređeni počiniti ili je počinio takva djela, a nadređeni nije poduzeo potrebne i razumne mjere kako bi spriječio daljnja takva djela ili kaznio podređenog. Za svaku optužbu u ovoj optužnici, Dario KORDIĆ, osim što je osobno odgovoran, znao je ili je imao razloga znati, te je to bilo predvidljivo, da će njemu podređene osobe počiniti ili su počinile razne zločine, progone i protuzakonita djela, a nije poduzeo potrebne i razumne mjere kako bi spriječio takve zločine, progone i djela ili kaznio njihove počinitelje.

21. Mario ČERKEZ, otprilike od travnja 1992. do kolovoza 1993., osobno je odgovoran za krivična djela za koje ga tereti ova optužnica u skladu s člankom 7.(1) Statuta Međunarodnog suda. Osobna krivična odgovornost obuhvaća izvršenje, planiranje, poticanje, pokretanje, naređivanje ili pomaganje i na drugi način podupiranje planiranja, pripreme ili izvršenja svih djela i propusta navedenih u ovoj optužnici.

22. Mario ČERKEZ, otprilike od travnja 1992. do kolovoza 1993., također je, ili alternativno, kao nadređena osoba krivično odgovoran za djela svojih podređenih u skladu s člankom 7.(3) Statuta Međunarodnog suda. Svaki je nadređeni krivično odgovoran za djela svojih podređenih ako je znao ili je imao razloga znati da će njegov podređeni počiniti ili je počinio takva djela, a nadređeni nije poduzeo potrebne i razumne mjere kako bi spriječio takva daljnja djela ili kaznio podređenog. Za svaku optužbu u ovoj optužnici, Mario ČERKEZ, osim što je osobno odgovoran, znao je ili je imao razloga znati, te je to bilo predvidljivo, da će njemu podređene osobe počiniti ili su počinile razne zločine, progone i protuzakonita djela, a nije poduzeo potrebne i razumne mjere kako bi spriječio takve zločine, progone i djela ili kaznio njihove počinitelje.

23. Opće postavke navedene u paragrafima 1 do 22, kao i navodi u paragrafima 24 do 35, ponovljene su i sadržane u svakoj optužbi.

OPTUŽBE

24. Jedan od glavnih ciljeva HDZ-BiH, HZ H-B, HR H-B i HVO-a bio je uspostaviti kontrolu nad više općina i područja u Bosni i Hercegovini te ih povezati ili ujediniti s Republikom Hrvatskom. Radi postizanja ovog cilja, HDZ-BiH, HZ H-B/HR H-B i HVO prouzročili su, planirali, poticali, pripremali, pokrenuli, podržavali i proveli političko-vojnu kampanju kako bi uspostavili kontrolu nad tim područjima i etnički ih očistili od bosanskog muslimanskog stanovništva ili znatno smanjili njegov broj i pokorili ga. Ova je kampanja izvedena na razne načine i raznim sredstvima i metodama prema obrascu čija dosljednost i učestalost pokazuje da se radilo o razrađenoj i široko rasprostranjenoj kampanji koja je provedena po cijeloj HZ H-B/HR H-B i općini Zenica otprilike od 18. studenog 1991., kad je HZ H-B proglasila svoje postojanje, do otprilike 1. ožujka 1994. kad je potpisan Washingtonski sporazum.

25. Na svojim raznim visokim funkcijama, kao i kroz ovlasti i utjecaj koje je imao, Dario KORDIĆ igrao je središnju ulogu u razvoju, utvrđivanju i provođenju politike, ciljeva i strategija HDZ-BiH, HZ H-B, HR H-B i HVO-a. Zajedno s drugima, on je pokrenuo, planirao, poticao, pripremao, naređivao, počinio i pomagao i na drugi način podupirao političko-vojnu kampanju proganjanja i teroriziranja bosanskih Muslimana, koja je obuhvaćala ili imala za posljedicu izvršenje teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Dario KORDIĆ bio je presudna i važna osoba te sastavni dio cijele te kampanje i imao je vlast, ovlasti i odgovornost voditi, kontrolirati i oblikovati njezinu politiku i provođenje, te spriječiti, ograničiti ili kazniti zločine, prekršaje ili povrede koje su se dogodile ili su počinjene u okviru kampanje. On je javno promicao ciljeve kampanje te je ohrabrivao i poticao međunacionalnu mržnju, razdor i nepovjerenje koji su služili njezinim ciljevima.

26. Sfera ovlasti, zapovijedanja i utjecaja Darija KORDIĆA protezala se na čitav niz općina, a on je izravno sudjelovao u pripremanju, poticanju i provođenju ciljeva i akcija kampanje. Dario KORDIĆ nije samo osobno zagovarao i promicao ciljeve kampanje i sudjelovao u raznim krivičnim djelima, već je bio svjestan i imao je razloga znati - u naelektriziranom i nestabilnom okruženju Bosne i Hercegovine - za opasnosti, zloupotrebe i posljedice politike i ciljeva kampanje i ponašanja koje su on i drugi pokrenuli. Progoni, ugnjetavanje i nasilje nad civilima bosanskim Muslimanima, njihovim institucijama i imovini bili su potpuno predvidljivi, a nisu poduzeti odgovarajući koraci kako bi se spriječile, prekinule ili kaznile takve zloupotrebe i kršenja. Dario KORDIĆ je znao ili je imao razloga znati da će razni podređeni i njihovi pomagači progoniti i ugnjetavati bosanske Muslimane, ili da su to već činili, a nije poduzeo potrebne i razumne mjere kako bi spriječio takva djela ili kaznio počinitelje.

27. Kao zapovjednik HVO-a, Mario ČERKEZ je vojnim sredstvima provodio ciljeve, politiku i zadaće HDZ-BiH, HZ H-B, HR H-B i HVO-a te je provodio i pomagao i na drugi način podupirao kampanju progona. On je bio zapovjednik Viteške brigade HVO-a koja je izravno i aktivno sudjelovala u masovnim progonima civila bosanskih Muslimana. Mario ČERKEZ je također znao ili je imao razloga znati da će razni podređeni i pomagači pod njegovom kontrolom progoniti i ugnjetavati civile bosanske Muslimane, ili da su to učinili, a nije poduzeo potrebne i razumne mjere kako bi spriječio takva djela ili kaznio počinitelje.

28. Kampanja progona, nasilja i etničkog čišćenja počinjena je i provedena na rasprostranjen i sustavan način, raznim sredstvima i metodama, uključujući napade na gradove, gradiće i sela koji su vojno bili beznačajni i nastanjeni civilima bosanskim Muslimanima, te ubijanje i teško ranjavanje civila bosanskih Muslimana. Mnogi napadi počeli su u ranim jutarnjim satima dok je većina stanovnika spavala u svojim domovima. Najmanje stotinu nezaštićenih civila bosanskih Muslimana, među kojima su bili žene, djeca, starije i nemoćne osobe, ubijeno je, a mnogi su ranjeni ili ozlijeđeni u svojim domovima i dvorištima kad su se pokušali sakriti ili pobjeći pred napadima ili granatiranjima HVO-a ili nakon što su ih pripadnici HVO-a lišili slobode.

29. Lišavanje slobode i zatvaranje bili su druga sredstva progona bosanskih Muslimana, koji su sustavno izdvajani, lišavani slobode i zatvarani u zatvorske objekte HZ H-B/HR H-B i HVO-a na političkoj, rasnoj, nacionalnoj ili vjerskoj osnovi. Zatvoreni ili na drugi način lišeni slobode, civili bosanski Muslimani bili su podvrgnuti fizičkom i psihičkom zlostavljanju, uključujući premlaćivanja i seksualne delikte, te im je nečovječno bilo onemogućavano ostvarenje osnovnih životnih potreba, kao što su primjerena hrana, voda, smještaj i odjeća. Lječnička njega često je bila slaba ili nije postojala, prostorije su bile pretrpane, a uvjeti nehigijenski.

30. U okviru progona, bosanski Muslimani morali su izjaviti privrženost HZ H-B/HR H-B i/ili HVO-u ili im je prijetio gubitak posla. Mnogi su bosanski Muslimani dobili otkaz ili su smijenjeni s državnih, općinskih i drugih funkcija ili su degradirani na položaje bez stvarne vlasti ili ovlaštenja.

31. Mnogi bosanski Muslimani koji su zatvoreni ili lišeni slobode također su bili prisiljavani kopati rovove u neprijateljskom okruženju i na drugi način opasnim uvjetima, korišteni su za prisilan rad, kao taoci radi promicanja političko-vojnih ciljeva HZ H-B/HR H-B i HVO-a te kao živi zid. Neki od tih ljudi izgubili su život dok su bili zatočeni i prisiljeni sudjelovati u takvim radnjama.

32. Progon bosanskih Muslimana također je ostvarivan ohrabrivanjem, poticanjem i raspirivanjem mržnje, nepovjerenja i razdora na političkoj, rasnoj, nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, putem propagande, govora i na drugi način.

33. Rasprostranjeni progon bosanskih Muslimana također je obuhvaćao prisiljavanje, zastrašivanje, teroriziranje i prisilno preseljenje tih civila iz njihovih domova i sela. Mnogi progonjeni bosanski Muslimani ili su ubijeni ili premješteni ili prisiljeni da se presele u većinski muslimanska područja izvan općina Vitez, Novi Travnik i Busovača. Mnogi zatočeni ili preseljeni civili odvedeni su do HVO-ovih kontrolnih točaka i natjerani da se pješice upute prema teritoriju bosanskih Muslimana.

34. Radi promicanja i pospješivanja etničkog čišćenja, razni članovi HDZ-BiH, HZ H-B/HR H-B i HVO-a, zajedno sa svojim agentima i drugima, poticali su, izazivali i sudjelovali u bezobzirnom i opsežnom razaranju i pljačkanju imovine civila bosanskih Muslimana bez ikakvog opravdanja s vojnog stajališta. Nastambe i zgrade bosanskih Muslimana, kao i osobna imovina civila i njihova stoka, razoreni su ili teško oštećeni. Poslovni objekti bosanskih Muslimana minirani su i uništeni. Mnoga od tih djela i veći dio štete trebali su osigurati da se stanovnici Muslimani ne mogu vratiti i da se ne vrate svojim kućama ili u svoja naselja. Osim toga, mnogi vjerski i obrazovni objekti, mjesta i institucije bosanskih Muslimana namjerno su uništavani ili na drugi način oštećeni ili oskvrnjeni.

35. Kao posljedica kampanje progona i etničkog čišćenja, bosansko muslimansko civilno stanovništvo znatno je smanjeno i premješteno iz područja HZ H-B/HR H-B u kojima su HDZ-BiH, HZ H-B/HR H-B i HVO, te njihovi vođe i agenti preuzeli kontrolu.

 TOČKA 1
PROGONI

36. Otprilike od studenog 1991. do ožujka 1994., Dario KORDIĆ, zajedno s raznim članovima HDZ-BiH, HZ H-B/HR H-B i HVO-a i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu ili izvršenje zločina protiv čovječnosti, odnosno rasprostranjenih ili sustavnih progona civila bosanskih Muslimana na političkoj, rasnoj, nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, po cijeloj HZ H-B/HR H-B i općini Zenica, na teritoriju Bosne i Hercegovine.

37. Ta kampanja rasprostranjenih ili sustavnih progona počinjena je, izvršena i provedena na sljedeće načine:

(a) napadima na gradove, gradiće i sela nastanjena civilima bosanskim Muslimanima;

(b) ubijanjem i nanošenjem teških ozljeda ili šteta civilima bosanskim Muslimanima, uključujući žene, djecu, starije i nemoćne osobe, za vrijeme i nakon tih napada;

(c) ohrabrivanjem, poticanjem i promicanjem mržnje, nepovjerenja i razdora na političkoj, rasnoj, nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, putem propagande, govora i na drugi način;

(d) izdvajanjem, lišavanjem slobode i zatvaranjem bosanskih Muslimana na političkoj, rasnoj, nacionalnoj ili vjerskoj osnovi;

(e) otpuštanjem i smjenjivanjem bosanskih Muslimana s državnih, općinskih i drugih položaja;

(f) prisiljavanjem, zastrašivanjem, teroriziranjem i prisilnim preseljavanjem civila bosanskih Muslimana iz njihovih domova i sela;

(g) fizičkim i psihičkim zlostavljanjem, nečovječnim djelima, nečovječnim postupanjem, prisilnim radom i uskraćivanjem stvari osnovnih za život, kao što su primjerena hrana, voda, smještaj i odjeća, bosanskih Muslimana koji su lišeni slobode ili zatvoreni;

(h) korištenjem bosanskih Muslimana koji su bili lišeni slobode ili zatvoreni za kopanje rovova;

(i) korištenjem bosanskih Muslimana koji su bili lišeni slobode ili zatvoreni za taoce i živi zid;

(j) bezobzirnim i opsežnim razaranjem i/ili pljačkanjem nastambi, zgrada, poslovnih objekata, osobne imovine i stoke civila bosanskih Muslimana; i

(k) razaranjem i namjernim nanošenjem štete muslimanskim vjerskim i obrazovnim institucijama.

Ovim djelima odnosno propustima, Dario KORDIĆ je počinio:

Točka 1: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, prema članku 5.(h), 7.(1) i 7.(3) (progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi) Statuta Međunarodnog suda.

TOČKA 2
PROGONI

38. Otprilike od 1. travnja 1992. do rujna 1993., Mario ČERKEZ, zajedno s raznim članovima HDZ-BiH, HZ H-B/HR H-B i HVO-a i njhovim vođama, vojnim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu ili izvršenje zločina protiv čovječnosti, odnosno rasprostranjenih ili sustavnih progona civila bosanskih Muslimana na političkoj, rasnoj, nacionalnoj ili vjerskoj osnovi u općinama Vitez, Busovača i Novi Travnik na teritoriju Bosne i Hercegovine.

39. Ta kampanja rasprostranjenih ili sustavnih progona počinjena je, izvršena i provedena na sljedeće načine:

(a) napadima na gradove, gradiće i sela nastanjena civilima bosanskim Muslimanima;

(b) ubijanjem i nanošenjem teških ozljeda ili šteta civilima bosanskim Muslimanima, uključujući žene, djecu, starije i nemoćne osobe, za vrijeme i nakon tih napada;

(c) ohrabrivanjem, poticanjem i promicanjem mržnje, nepovjerenja i razdora na političkoj, rasnoj, nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, putem propagande, govora i na drugi način;

(d) izdvajanjem, lišavanjem slobode i zatvaranjem bosanskih Muslimana na političkoj, rasnoj, nacionalnoj ili vjerskoj osnovi;

(e) prisiljavanjem, zastrašivanjem, teroriziranjem i prisilnim preseljavanjem civila bosanskih Muslimana iz njihovih domova i sela;

(f) fizičkim i psihičkim zlostavljanjem, nečovječnim djelima, nečovječnim postupanjem, prisilnim radom i uskraćivanjem stvari osnovnih za život, kao što su primjerena hrana, voda, smještaj i odjeća, bosanskih Muslimana koji su lišeni slobode ili zatvoreni;

(g) korištenjem bosanskih Muslimana koji su bili lišeni slobode ili zatvoreni za kopanje rovova;

(h) korištenjem bosanskih Muslimana koji su bili lišeni slobode ili zatvoreni za taoce i živi zid;

(i) bezobzirnim i opsežnim razaranjem i/ili pljačkanjem nastambi, zgrada, poslovnih objekata, osobne imovine i stoke civila bosanskih Muslimana; i

(j) razaranjem i namjernim nanošenjem štete muslimanskim vjerskim i obrazovnim institucijama.

Tim djelima odnosno propustima, Mario ČERKEZ je počinio:

Točka 2: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, prema članku 5.(h), 7.(1) i 7.(3) (progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi) Statuta Međunarodnog suda.

TOČKE 3 - 4
PROTUZAKONITI NAPADI NA CIVILE I CIVILNE OBJEKTE

40. Od otprilike siječnja 1993. do otprilike listopada 1993., Dario KORDIĆ, zajedno s pripadnicima HZ H-B/HR H-B i HVO i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu i izvršenje protuzakonitih napada na civile i civilne objekte i bezobzirnog razaranja koje se ne može opravdati vojnom nužnošću, u sljedećim gradovima, gradićima i selima u naznačeno vrijeme ili otprilike tada:

Busovača 

siječanj 1993.
Merdani  siječanj 1993.
Vitez  travanj 1993.
Stari Vitez  travanj 1993.
Večeriska-Donja Večeriska travanj 1993.
Ahmići  travanj 1993.
Nadioci  travanj 1993.
Pirići  travanj 1993.
Šantići  travanj 1993.
Lončari  travanj 1993.
Putis  travanj 1993.
Očehnići . travanj 1993
Rotilj  travanj 1993.
Zenica  travanj 1993.
Novi Travnik listopad 1993.
Stupni Do  listopad 1993.

Ovim djelima odnosno propustima, Dario KORDIĆ je počinio:

Točka 3: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3., 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda i običajnom pravu, članku 51.(2) Dopunskog protokola I i članku 13.(2) Dopunskog protokola II (protuzakoniti napad na civile).

Točka 4: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3., 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda i običajnom pravu, te članku 52.(1) Protokola I (protuzakoniti napad na civilne objekte).

TOČKE 5 - 6
PROTUZAKONITI NAPADI NA CIVILE I CIVILNE OBJEKTE

41. Tijekom travnja 1993. ili otprilike tada, Mario ČERKEZ, zajedno s pripadnicima HZ H-B/HR H-B i HVO-a i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu i izvršenje protuzakonitih napada na civile i civilne objekte i bezobzirnog razaranja koje se ne može opravdati vojnom nužnošću, u sljedećim gradovima, gradićima i selima u naznačeno vrijeme ili otprilike tada:

Vitez

travanj 1993.
Stari Vitez  travanj 1993.
Večeriska-Donja Večeriska travanj 1993.
Ahmići  travanj 1993.
Nadioci  travanj 1993.
Pirići  travanj 1993.
Šantići  travanj 1993.

Ovim djelima odnosno propustima, Mario ČERKEZ je počinio:

Točka 5: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3., 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda i običajnom pravu, članku 51.(2) Dopunskog protokola I i članku 13.(2) Dopunskog protokola II (protuzakoniti napad na civile).

Točka 6: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3., 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda i običajnom pravu, te članku 52.(1) Protokola I (protuzakoniti napad na civilne objekte).


TOČKE 7 - 13
NAMJERNO ODUZIMANJE ŽIVOTA, UBOJSTVO,
NANOŠENJE TEŠKIH OZLJEDA, NEČOVJEČNA DJELA
I NEČOVJEČNO POSTUPANJE

42. Od otprilike siječnja 1993. do otprilike listopada 1993., Dario KORDIĆ, zajedno s pripadnicima HZ H-B/HR H-B i HVO i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu ili izvršenje ubojstava, namjernog oduzimanja života, namjernog uzrokovanja i nanošenja teških ozljeda i velikih tjelesnih i zdravstvenih patnji, kako fizičkih tako i psihičkih, nečovječnih djela i nečovječnog postupanja prema bosanskim Muslimanima u sljedećim gradovima, gradićima i selima u naznačeno vrijeme ili otprilike tada:

Busovača 

siječanj 1993.
Rotilj  travanj 1993.
Ahmići  travanj 1993.
Nadioci  travanj 1993.
Pirići  travanj 1993.
Šantići  travanj 1993.
Vitez  travanj 1993.
Stari Vitez travanj 1993.
Večeriska-Donja Večeriska  travanj 1993.
Zenica  travanj 1993.
Tulica  lipanj 1993.
Han Ploča/Grahovci  lipanj 1993.
Stupni Do  listopad 1993.

Ovim djelima odnosno propustima, Dario KORDIĆ je počinio:

Oduzimanje života:

Točka 7: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, prema članku 5.(a) (ubojstvo), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 8: TEŠKU POVREDU ŽENEVSKIH KONVENCIJA IZ 1949. (u daljnjem tekstu "TEŠKA POVREDA"), prema članku 2.(a) (namjerno oduzimanje života), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 9: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3., 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda i prema članku 3.(1)(a) (ubojstvo) Ženevskih konvencija.

Ozljede:

Točka 10: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, prema članku 5.(i) (nečovječna djela), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 11: TEŠKU POVREDU, prema članku 2.(c) (namjerno nanošenje velikih patnji ili teških tjelesnih ili zdravstvenih ozljeda), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 12: TEŠKU POVREDU, prema članku 2.(b) (nečovječno postupanje), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 13: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3., 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda i prema članku 3.(1)(a) (nasilje protiv života i osobe) Ženevskih konvencija.

 

TOČKE 14 - 20
NAMJERNO ODUZIMANJE ŽIVOTA, UBOJSTVO,
NANOŠENJE TEŠKIH OZLJEDA, NEČOVJEČNA DJELA
I NEČOVJEČNO POSTUPANJE

43. Tijekom travnja 1993. ili otprilike tog mjeseca, Mario ČERKEZ, zajedno s pripadnicima HZ H-B/HR H-B i HVO i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu ili izvršenje ubojstava, namjernog oduzimanja života, namjernog uzrokovanja i nanošenja teških ozljeda i velikih tjelesnih i zdravstvenih patnji, kako fizičkih tako i psihičkih, nečovječnih djela i nečovječnog postupanja prema bosanskim Muslimanima u sljedećim gradovima, gradićima i selima u naznačeno vrijeme ili otprilike tada:

Ahmići 

travanj 1993.
Nadioci  travanj 1993.
Pirići  travanj 1993.
Šantići  travanj 1993.
Vitez  travanj 1993.
Stari Vitez  travanj 1993.
Večeriska-Donja Večeriska  travanj 1993.


Ovim djelima odnosno propustima, Mario ČERKEZ je počinio:


Oduzimanje života:

Točka 14: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, prema članku 5.(a) (ubojstvo), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 15: TEŠKU POVREDU, prema članku 2.(a) (namjerno oduzimanje života), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 16: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3., 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda i prema članku 3.(1)(a) (ubojstvo) Ženevskih konvencija.


Ozljede:

Točka 17: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, prema članku 5.(i) (nečovječna djela), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 18: TEŠKU POVREDU, prema članku 2.(c) (namjerno nanošenje velikih patnji ili teških tjelesnih ili zdravstvenih ozljeda), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 19: TEŠKU POVREDU, prema članku 2.(b) (nečovječno postupanje), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 20: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3., 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda i prema članku 3.(1)(a) (nasilje protiv života i osobe) Ženevskih konvencija.

TOČKE 21 - 28
ZATVARANJE, NEČOVJEČNO POSTUPANJE,
UZIMANJE TALACA I KORIŠTENJE ŽIVIH ŠTITOVA

44. Od otprilike 1. siječnja 1993. do otprilike 31. ožujka 1994., Dario KORDIĆ, zajedno s pripadnicima HZ H-B/HR H-B i HVO i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu ili izvršenje zatvaranja i protuzakonitog zatočenja bosanskih Muslimana i nečovječnog postupanja prema njima otprilike na ovim lokacijama na teritoriju Bosne i Hercegovine:

  • zatvor Kaonik,
  • kino-dvorana u Vitezu,
  • Veterinarska stanica u Vitezu,
  • prostorije SDK u Vitezu,
  • Šahovski klub u Vitezu,
  • Osnovna škola u Dubravici,
  • zgrada Općine u Kiseljaku,
  • vojarna u Kiseljaku,
  • selo Rotilj,
  • Nova trgovina, i
  • silos

45. Mnogi bosanski Muslimani protjerani su ili prisilno preseljeni iz svojih domova i sela. Bosanski Muslimani su lišavani slobode i premlaćivani, izlagani fizičkom i/ili psihičkom zlostavljanju, zastrašivanju i nečovječnom postupanju, između ostaloga zatočenju u pretrpanim prostorijama i nehigijenskim uvjetima, uskraćivanju primjerene hrane i vode, uz slabu ili nepostojeću lječničku pomoć.

46. Otprilike od 1. siječnja 1993. do 31. siječnja 1994., Dario KORDIĆ, zajedno s pripadnicima HZ H-B/HR H-B i HVO-a i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu i izvršenje korištenja bosanskih Muslimana lišenih slobode za kopanje rovova u neprijateljskim i opasnim uvjetima tijekom borbenih djelovanja u općinama Kiseljak, Vitez, Busovača, Novi Travnik i Žepče, kao posljedica čega više zatvorenika je izgubilo život ili je ranjeno.

47. Otprilike od 1. siječnja 1993. do 31. siječnja 1994., Dario KORDIĆ, zajedno s pripadnicima HZ H-B/HR H-B i HVO-a i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu ili izvršenje korištenja više bosanskih Muslimana lišenih slobode ili zatvorenih u objektima ili na lokacijama opisanim u paragrafu 44 kao talaca.

48. Otprilike od lipnja 1993. do rujna 1993., Dario KORDIĆ, zajedno s pripadnicima HZ H-B/HR H-B i HVO-a i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu ili izvršenje korištenja bosanskih Muslimana kao talaca u Novom Travniku radi preseljenja bosanskog muslimanskog i bosanskog hrvatskog stanovništva.

49. Otprilike od 1. siječnja 1993. do 31. listopada 1993., Dario KORDIĆ, zajedno s pripadnicima HZ H-B/HR H-B i HVO-a i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu ili izvršenje korištenja bosanskih Muslimana kao živog zida radi sprečavanja napada ili otvaranja vatre na položaje HVO-a od strane oružanih snaga neprijateljski raspoloženih prema HVO-u ili radi prisiljavanja bosanskih Muslimana na predaju:

Merdani 

siječanj 1993.
Skradno  siječanj-veljača 1993
Strane  siječanj-veljača 1993.
Katići  siječanj-veljača 1993.
Kula travanj-svibanj 1993.
Vitez  travanj 1993.
Žepče  lipanj 1993.
Novi Travnik  srpanj 1993.

Ovim djelima odnosno propustima, Dario KORDIĆ je počinio:


Zatvaranje/protuzakonito zatočenje:

Točka 21: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, prema članku 5.(e) (zatvaranje), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 22: TEŠKU POVREDU, prema članku 2.(g) (protuzakonito zatočenje civila), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.


Nečovječno i/ili okrutno postupanje sa zatvorenicima:

Točka 23: TEŠKU POVREDU, prema članku 2.(b) (nečovječno postupanje), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 24: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3., 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda i prema članku 3.(1)(a) (okrutno postupanje) Ženevskih konvencija.


Taoci:

Točka 25: TEŠKU POVREDU, prema članku 2.(h) (uzimanje civila za taoce), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 26: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3., 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda i prema članku 3.(1)(b) (uzimanje talaca) Ženevskih konvencija.


Živi zidovi:

Točka 27: TEŠKU POVREDU, prema članku 2.(b) (nečovječno postupanje), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 28: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3., 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda i prema članku 3.(1)(a) (okrutno postupanje) Ženevskih konvencija.


TOČKE 29 - 36
ZATVARANJE, NEČOVJEČNO POSTUPANJE,
UZIMANJE TALACA I KORIŠTENJE ŽIVIH ZIDOVA

50. Otprilike do 1. travnja 1993. do 31. kolovoza 1993., Mario ČERKEZ, zajedno s pripadnicima HZ H-B/HR H-B i HVO-a i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu ili izvršenje zatvaranja i protuzakonitog zatočenja bosanskih Muslimana i nečovječnog postupanja prema njima otprilike na ovim lokacijama na teritoriju Bosne i Hercegovine:

  • zatvor Kaonik,
  • kino-dvorana u Vitezu,
  • Veterinarska stanica u Vitezu,
  • prostorije SDK u Vitezu,
  • Šahovski klub u Vitezu,
  • Osnovna škola u Dubravici.

51. Mnogi bosanski Muslimani protjerani su ili prisilno preseljeni iz svojih domova i sela. Bosanski Muslimani su lišavani slobode i premlaćivani, izlagani fizičkom i/ili psihičkom zlostavljanju, zastrašivanju i nečovječnom postupanju, između ostalog zatočenjem u pretrpanim prostorijama i nehigijenskim uvjetima, uskraćivanjem primjerene hrane i vode, uz slabu ili nepostojeću lječničku pomoć.

52. Otprilike od 1. travnja 1993. do 31. kolovoza 1993., Mario ČERKEZ, zajedno s pripadnicima HZ H-B/HR H-B i HVO-a i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu i izvršenje korištenja bosanskih Muslimana lišenih slobode za kopanje rovova u neprijateljskim i opasnim uvjetima tijekom borbenih djelovanja u općini Vitez.

53. Tijekom travnja 1993. ili otprilike tada, Mario ČERKEZ, zajedno s pripadnicima HZ H-B/HR H-B i HVO-a i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu ili izvršenje korištenja kao talaca bosanskih Muslimana lišenih slobode ili zatvorenih u ili oko objekata ili lokacija opisanih u paragrafu 50.

54. Tijekom travnja 1993. ili otprilike tada, Mario ČERKEZ, zajedno s pripadnicima HZ H-B/HR H-B i HVO-a i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu ili izvršenje korištenja bosanskih Muslimana kao živog zida u ili oko Viteza radi sprečavanja napada ili otvaranja vatre na položaje HVO-a od strane oružanih snaga neprijateljski raspoloženih prema HVO-u ili radi prisiljavanja bosanskih Muslimana na predaju.

Ovim djelima odnosno propustima, Mario ČERKEZ je počinio:


Zatvaranje/protuzakonito zatočenje:

Točka 29: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, prema članku 5.(e) (zatvaranje), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 30: TEŠKU POVREDU, prema članku 2.(g) (protuzakonito zatočenje civila), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.


Nečovječno i/ili okrutno postupanje sa zatvorenicima:

Točka 31: TEŠKU POVREDU, prema članku 2.(b) (nečovječno postupanje), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 32: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3., 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda i prema članku 3.(1)(a) (okrutno postupanje) Ženevskih konvencija.


Taoci:

Točka 33: TEŠKU POVREDU, prema članku 2.(h) (uzimanje civila za taoce), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 34: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3., 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda i prema članku 3.(1)(b) (uzimanje talaca) Ženevskih konvencija.


Živi zidovi:

Točka 35: TEŠKU POVREDU, prema članku 2.(b) (nečovječno postupanje), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 36: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3., 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda i prema članku 3.(1)(a) (okrutno postupanje) Ženevskih konvencija.


TOČKE 37 - 39
RAZARANJE I PLJAČKANJE IMOVINE

55. Otprilike od 1. listopada 1992. do 31. prosinca 1993., Dario KORDIĆ, zajedno s pripadnicima HZ H-B/HR H-B i HVO-a i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu i izvršenje protuzakonitog, bezobzirnog i opsežnog razaranja, uništavanja i pljačkanja nastamba, zgrada, poslovnih objekata, civilne osobne imovine i stoke bosanskih Muslimana, koje nije bilo opravdano vojnom nužnošću, u sljedećim gradovima, gradićima i selima u naznačeno vrijeme ili otprilike tada

Novi Travnik 

listopad 1992. - prosinac 1993.
Busovača  siječanj-veljača 1993.
Merdani  siječanj-veljača 1993.
Putis travanj 1993.
Očehnići  travanj 1993.
Lončari  travanj 1993.
Kiseljak  travanj 1993.
Višnjica  travanj 1993.
Kazagići  travanj 1993.
Behrići  travanj 1993.
Svinjarevo travanj 1993.
Gomionica  travanj 1993.
Gromiljak  travanj 1993.
Polje Višnjica  travanj 1993.
Višnjica  travanj 1993.
Rotilj  travanj 1993.
Tulica  lipanj 1993.
Han Ploča/Grahovci  lipanj 1993.
Vitez  travanj 1993.
Stari Vitez  travanj 1993.
Ahmići travanj 1993.
Nadioci  travanj 1993.
Pirići  travanj 1993.
Šantići  travanj 1993.
Večeriska-Donja Večeriska  travanj 1993.
Gaćice  travanj 1993.
Divjak (Divjaka)  rujan 1993.
Stupni Do  listopad 1993.

Ovim djelima odnosno propustima, Dario KORDIĆ je počinio:

Točka 37: TEŠKU POVREDU, prema članku 2.(d) (opsežno razaranje imovine), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 38: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3.(b) (bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nužnošću), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 39: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3.(e) (pljačkanje javne ili privatne imovine), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.


TOČKE 40 - 42
RAZARANJE I PLJAČKANJE IMOVINE

56. Tijekom travnja 1993. ili otprilike tada, Mario ČERKEZ, zajedno s pripadnicima HZ H-B/HR H-B i HVO-a i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu ili izvršenje protuzakonitog, bezobzirnog i opsežnog razaranja, uništavanja i pljačkanja nastamba, zgrada, poslovnih objekata, civilne osobne imovine i stoke bosanskih Muslimana, koje nije bilo opravdano vojnom nužnošću, u sljedećim gradovima, gradićima i selima u naznačeno vrijeme ili otprilike tada:

Vitez 

travanj 1993.
Stari Vitez  travanj 1993.
Ahmići  travanj 1993.
Nadioci  travanj 1993.
Pirići  travanj 1993.
Šantići  travanj 1993.
Donja Večeriska  travanj 1993.

Ovim djelima odnosno propustima, Mario ČERKEZ je počinio:

Točka 40: TEŠKU POVREDU, prema članku 2.(d) (opsežno razaranje imovine), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 41: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3.(b) (bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nužnošću), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

Točka 42: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3.(e) (pljačkanje javne ili privatne imovine), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda. 


TOČKA 43
RAZARANJE VJERSKIH I OBRAZOVNIH INSTITUCIJA

57. Otprilike od listopada 1992. do studenog 1993., Dario KORDIĆ, zajedno s pripadnicima HZ H-B/HR H-B i HVO-a i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu ili izvršenje razaranja ili namjernog nanošenja štete vjerskim i obrazovnim institucijama bosanskih Muslimana u sljedećim gradovima i selima u naznačeno vrijeme ili otprilike tada:

Ahmići 

travanj 1993.
Stari Vitez  travanj 1993.
Han Ploča  lipanj 1993.
Kiseljak  srpanj-kolovoz 1993.
Divjak rujan 1993.
Stupni Do  listopad 1993.

Ovim djelima odnosno propustima, Dario KORDIĆ je počinio:

Točka 43: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3.(d) (razaranje ili namjerno nanošenje štete vjerskim i obrazovnim institucijama), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.


TOČKA 44
RAZARANJE VJERSKIH I
OBRAZOVNIH INSTITUCIJA

58. Otprilike od travnja 1993. do rujna 1993., Mario ČERKEZ, zajedno s pripadnicima HZ H-B/HR H-B i HVO-a i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu ili izvršenje razaranja ili namjernog nanošenja štete vjerskim i obrazovnim institucijama bosanskih Muslimana u sljedećim gradovima i selima u naznačeno vrijeme ili otprilike tada:

Stari Vitez  travanj 1993.
Ahmići  travanj 1993.
Divjak  rujan 1993.

Ovim djelima odnosno propustima, Mario ČERKEZ je počinio:

Točka 44: KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, prema članku 3.(d) (razaranje ili namjerno nanošenje štete vjerskim i obrazovnim institucijama), 7.(1) i 7.(3) Statuta Međunarodnog suda.

/potpis na izvorniku/
Ovlaštenjem tužitelja:
Gavin F. Ruxton
viši pravni savjetnik

Potpisano 2. listopada 1998.
Dana 30. rujna 1998.
Den Haag, Nizozemska