MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

PREDMET BR. IT-95-13/1-PT

TUŽILAC
MEĐUNARODNOG SUDA
PROTIV
MILETA MRKŠIĆA
MIROSLAVA RADIĆA
VESELINA ŠLJIVANČANINA

DRUGA MODIFIKOVANA OBJEDINJENA IZMENJENA OPTUŽNICA

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, na osnovu svojih ovlašćenja iz člana 18 Statuta Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (u daljem tekstu: Statut), optužuje:

MILETA MRKŠIĆA,

MIROSLAVA RADIĆA,

i VESELINA ŠLJIVANČANINA

za ZLOČINE PROTIV ČOVEČNOSTI i KRŠENJA ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, kako sledi:

OPTUŽENI:

  1. Mile MRKŠIĆ rođen je 20. jula 1947. kod Vrginmosta, u današnjoj Hrvatskoj. Tokom perioda na koji se odnosi ova optužnica bio je pukovnik u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (u daljem tekstu: JNA) i komandant 1. gardijske motorizovane brigade (u daljem tekstu: gmtbr) i Operativne grupe (dalje u tekstu: OG) Jug. Posle pada Vukovara unapređen je u čin generala u JNA i postao komandant 8. operativne grupe JNA na Kordunu u Hrvatskoj. Posle povlačenja JNA iz Hrvatske 1992. godine, vratio se u Saveznu Republiku Jugoslaviju (u daljem tekstu: SRJ), gde je vršio nekoliko dužnosti u Generalštabu Vojske Jugoslavije (u daljem tekstu: VJ). U maju 1995. Mile MRKŠIĆ je postao komandant vojske takozvane "Republike Srpske Krajine" (u daljem tekstu: RSK). Nakon što su hrvatske snage u avgustu 1995. porazile Vojsku RSK-a, povukao se iz vojne službe.

  2. Miroslav RADIĆ rođen je 10. septembra 1962. u Zemunu, u današnjoj Srbiji. Godine 1985. diplomirao je na Akademiji Jugoslovenske narodne armije u Sarajevu i postao oficir u pešadiji. Tokom perioda na koji se odnosi ova optužnica bio je kapetan JNA i komandovao je jednom pešadijskom četom u sastavu 1. bataljona 1. gmtbr. Nakon pada Vukovara napustio je vojnu službu i otvorio privatno preduzeće u Srbiji.

  3. Veselin ŠLJIVANČANIN rođen je 13. juna 1953. u Pavezu, opština Žabljak, u današnjoj Crnoj Gori. Tokom perioda na koji se odnosi ova optužnica bio je major JNA. Bio je oficir za bezbednost u 1. gmtbr i u OG Jug, a u tom svojstvu je de facto bio nadležan za bataljon vojne policije 1. gmtbr. Nakon pada Vukovara unapređen je u čin potpukovnika i dobio premeštaj u komandu brigade VJ u Podgorici, Crna Gora. Veselin ŠLJIVANČANIN je početkom 1996. unapređen u čin pukovnika i dobio je premeštaj na Vojnu akademiju u Beogradu - Centar visokih vojnih škola gdje je do oktobra 2001. bio predavač taktike. U septembru 1997. Veselin ŠLJIVANČANIN je primljen na Školu nacionalne odbrane VJ, najvišu vojnu obrazovnu ustanovu u SRJ. Vojnu službu je napustio u oktobru 2001. godine.

  4. INDIVIDUALNA KRIVIČNA ODGOVORNOST:

    Član 7(1) Statuta Međunarodnog suda

  5. Mile MRKŠIĆ, Miroslav RADIĆ i Veselin ŠLJIVANČANIN snose individualnu krivičnu odgovornost za zločine navedene u članovima 3 i 5 Statuta Međunarodnog suda i opisane u ovoj optužnici, koje su planirali, podsticali, naredili, počinili ili čije su planiranje, pripremu ili izvršenje pomogli i podržali na druge načine. Koristeći u ovoj optužnici reč “počinili”, tužilac ne želi da kaže da je bilo koji od optuženih fizički počinio neki ili sve zločine za koje se lično terete. Izraz “počinili” u ovoj optužnici obuhvata učestvovanje svakog od optuženih u udruženom zločinačkom poduhvatu.

  6. Cilj ovog udruženog zločinačkog poduhvata bio je progon Hrvata i drugih nesrba koji su se nakon pada Vukovara nalazili u vukovarskoj bolnici, izvršenjem ubistva, mučenja i okrutnog postupanja po članu 3 i ubistva, istrebljenja, mučenja i nehumanih dela po članu 5 Statuta Međunarodnog suda.

  7. Krivična dela navedena u tačkama ove optužnice počinjena su u okviru cilja udruženog zločinačkog poduhvata, a svaki od optuženih je posedovao stanje svesti traženo za izvršenje svakog od tih krivičnih dela. Alternativno, krivična dela navedena u tačkama od 2 do 8 bila su prirodne i predvidive posledice izvršenja udruženog zločinačkog poduhvata, a svaki od optuženih je bio svestan da su ta krivična dela moguća posledica izvršenja udruženog zločinačkog poduhvata.

  8. Udruženi zločinački poduhvat je postojao u vreme izvršenja krivičnih dela na kojima se zasnivaju navodi u ovoj optužnici i u vreme kada je svaki od optuženih svojim radnjama učestvovao u njihovom vršenju. Pojedinci koji su učestvovali u ovom udruženom zločinačkom poduhvatu bili su, među ostalima, Mile MRKŠIĆ, Miroslav RADIĆ, Veselin ŠLJIVANČANIN, Miroljub VUJOVIĆ i Stanko VUJANOVIĆ, te drugi poznati i nepoznati učesnici. Svi članovi ovog udruženog zločinačkog poduhvata radili su u međusobnom dogovoru i u dogovoru sa drugim članovima udruženog zločinačkog poduhvata, i delovali ili neposredno ili posredstvom svojih podređenih, među kojima su bili pripadnici JNA, Teritorijalne odbrane (dalje u tekstu: TO) takozvane "Srpske autonomne oblasti Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem" (dalje u tekstu: SAO SBZS), TO-a Republike Srbije (dalje u tekstu: Srbija), dobrovoljačkih i paravojnih jedinica, uključujući i one koje je organizovao Vojislav ŠEŠELJ, a svi oni delovali su pod komandom JNA (zbirno: srpske snage).

  9. Na ostvarenju cilja ovog udruženog zločinačkog poduhvata, Mile MRKŠIĆ, Miroslav RADIĆ i Veselin ŠLJIVANČANIN radili su u dogovoru sa više pojedinaca iz udruženog zločinačkog poduhvata ili njihovim posredstvom. Svaki od učesnika udruženog zločinačkog poduhvata je, činjenjem ili nečinjenjem, doprineo ostvarivanju cilja tog poduhvata. Uloge tih učesnika uključuju, ali se ne ograničavaju na sledeće:

  10. a) Miroljub VUJOVIĆ je tokom perioda na koji se odnosi ova optužnica bio komandant odreda srpskog TO-a “Petrova gora” u Vukovaru.

    b) Stanko VUJANOVIĆ je tokom perioda na koji se odnosi ova optužnica bio komandant jedinice TO-a u Vukovaru. Njegov posed u Novoj ulici 81, u delu Vukovara zvanom Petrova gora, služio je kao komandno mesto srpskih snaga koje su dejstvovale na tom području.

    c) I Miroljub VUJOVIĆ i Stanko VUJANOVIĆ su imali komandu nad jedinicama TO-a SAO SBZS koje su odgovorne za zlostavljanje i ubijanje nesrba odvedenih iz vukovarske bolnice na poljoprivredno dobro Ovčara.

  11. Mile MRKŠIĆ, delujući individualno ili u dogovoru sa drugim članovima udruženog zločinačkog poduhvata, učestvovao je u tom udruženom zločinačkom poduhvatu na sledeće načine:

  12. a) rukovodio je, komandovao, kontrolisao ili na druge načine vršio efektivnu kontrolu nad srpskim snagama koje su evakuisale nesrbe iz vukovarske bolnice, čuvale zatočenike u kasarni JNA u Vukovaru, prevezle te zatočenike i držale ih u zgradi na poljoprivrednom dobru Ovčara i zatim te zatočenike zlostavljale i ubijale;

    b) znao je da je 18. novembra 1991. u Zagrebu postignut sporazum između JNA i hrvatskih vlasti u vezi s evakuacijom pacijenata iz vukovarske bolnice, a nakon toga je učestvovao i u daljim razgovorima s osobljem vukovarske bolnice o sprovođenju sporazuma o evakuaciji pacijenata;

    c) vojnicima JNA pod svojom komandom naredio je, odnosno dozvolio da nadzor nad zatočenicima iz vukovarske bolnice predaju drugim srpskim snagama pod njegovom komandom koje su fizički izvršile zločine za koje tereti ova optužnica, pri čemu je znao ili je bilo razloga da zna da će zatočenici biti podvrgnuti daljem progonu i ubistvu;

    d) saznavši da su izvršene krivične radnje za koje tereti ova optužnica, preduzeo je mere da te zločine sakrije i zataji.

  13. Miroslav RADIĆ, delujući individualno ili u dogovoru sa drugim članovima udruženog zločinačkog poduhvata, učestvovao je u tom udruženom zločinačkom poduhvatu na sledeće načine:

  14. a) rukovodio je, komandovao, kontrolisao ili na druge načine vršio efektivnu kontrolu nad srpskim snagama odgovornim za zlostavljanje i lišavanje života nesrba odvedenih iz vukovarske bolnice na poljoprivredno dobro Ovčara;

    b) lično je učestvovao u uklanjanju i selekciji oko 400 nesrba iz vukovarske bolnice u ranim jutarnjim satima 20. novembra 1991, pri čemu je znao ili je bilo razloga da zna da će zatočenici biti podvrgnuti daljnjem progonu i ubistvu;

    c) saznavši da su izvršena krivična dela za koja tereti ova optužnica, preduzeo je mere da te zločine sakrije i zataji.

  15. Veselin ŠLJIVANČANIN, delujući individualno ili u dogovoru sa drugim članovima udruženog zločinačkog poduhvata, učestvovao je u tom udruženom zločinačkom poduhvatu na sledeće načine:

  16. a) rukovodio je, komandovao, kontrolisao ili na druge načine vršio efektivnu kontrolu nad srpskim snagama koje su evakuisale nesrbe iz vukovarske bolnice, čuvale zatočenike u kasarni JNA u Vukovaru, a onda te zatočenike prevezle u zgradu na poljoprivrednom dobru Ovčara;

    b) znao je da je 18. novembra 1991. u Zagrebu postignut sporazum između JNA i hrvatskih vlasti u vezi s evakuacijom pacijenata iz vukovarske bolnice, a nakon toga je učestvovao i u daljim razgovorima s osobljem vukovarske bolnice o sprovođenju sporazuma o evakuaciji pacijenata;

    c) lično je učestvovao u uklanjanju i selekciji oko 400 nesrba iz vukovarske bolnice u ranim jutarnjim satima 20. novembra 1991, pri čemu je znao ili je bilo razloga da zna da će zatočenici biti podvrgnuti daljnjem progonu i ubistvu;

    d) naredio je osoblju vukovarske bolnice da se ujutro 20. novembra 1991. okupi na sastanak. On je bolničko osoblje zadržavao na tom sastanku, dok su snage JNA za to vrijeme užurbano odvodile iz bolnice oko četiri stotine nesrba;

    e) međunarodnim posmatračima je lično onemogućio pristup u vukovarsku bolnicu odakle su mogli da posmatraju evakuaciju pacijenata i osoblja;

    f) lično je nadgledao zatvaranje zarobljenika u kasarni JNA tokom približno dva sata, dok su oni bili izvrgnuti pretnjama i psihološkim provokacijama od strane pripadnika TO-a, dobrovoljačkih jedinica i radikalnih lokalnih Srba;

    g) vojnicima JNA pod svojom komandom naredio je, odnosno dozvolio da nadzor nad zatočenicima iz vukovarske bolnice predaju drugim srpskim snagama koje su fizički izvršile zločine za koje tereti ova optužnica, pri čemu je znao ili je bilo razloga da zna da će zatočenici biti podvrgnuti daljem progonu i ubistvu;

    h) i dalje u svojstvu lica nadležnog za operaciju evakuacije, bio je lično prisutan na poljoprivrednom dobru Ovčara 20. novembra 1991, u vreme kada su vršena krivična dela za koja tereti ova optužnica;

    i) saznavši da su izvršena krivična dela za koja tereti ova optužnica, preduzeo je mere da te zločine sakrije i zataji.

  17. Svi optuženi su svesno i hotimično učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu, deleći nameru drugih učesnika u udruženom zločinačkom poduhvatu ili budući svesni predvidivih posledica svojih postupaka. Na tom osnovu, Mile MRKŠIĆ, Miroslav RADIĆ i Veselin ŠLJIVANČANIN za te zločine snose individualnu krivičnu odgovornost po članu 7(1) Statuta Međunarodnog suda, pored odgovornosti po istom članu za planiranje, podsticanje, naređivanje, izvršenje ili pomaganje i podržavanje na druge načine planiranja, pripreme, sprovođenja i izvršenja tih zločina.

  18. Član 7(3) Statuta Međunarodnog suda

  19. Mile MRKŠIĆ, Miroslav RADIĆ i Veselin ŠLJIVANČANIN, imajući nadređeni položaj, snose individualnu krivičnu odgovornost i za radnje i propuste svojih podređenih, na osnovu člana 7(3) Statuta Međunarodnog suda. Nadređeni je odgovoran za krivična dela svojih podređenih ako je znao ili je bilo razloga da zna da se njegovi podređeni spremaju počiniti takva dela ili su to već učinili, a nadređeni nije preduzeo potrebne i razumne mere da ta dela spreči ili kazni njihove počinioce.

  20. Jedinica JNA koja je bila prvenstveno odgovorna za napad na Vukovar i, posle toga, evakuaciju i zatočenje osoba odvedenih iz vukovarske bolnice, bila je 1. gmtbr pod komandom Mileta MRKŠIĆA, koja je bila i ključna komponenta Operativne grupe Jug JNA, komandant koje je takođe bio Mile MRKŠIĆ. Miroslav RADIĆ i Veselin ŠLJIVANČANIN bili su podređeni Miletu MRKŠIĆU.

  21. Tokom oktobra 1991, Mile MRKŠIĆ, u svojstvu komandanta 1. gmtbr i OG Jug, organizovao je formaciju jedinica za napad na Vukovar koja se sastojala od snaga JNA i pripadnika TO-a te dobrovoljačkih i paravojnih jedinica pomenutih u paragrafu 7 ove optužnice. Tokom operacija u Vukovaru i nakon njih, i Miroljub VUJOVIĆ i Stanko VUJANOVIĆ, kao komandanti TO-a, bili su podređeni Miletu MRKŠIĆU.

  22. Miroslav RADIĆ je bio komandir jedne čete u sastavu 1. bataljona 1. gmtbr. Tokom operacija u Vukovaru i nakon njih, jedinica Miroslava RADIĆA se sastojala od snaga JNA te pripadnika TO-a i dobrovoljačkih i paravojnih jedinica pomenutih u paragrafu 7 ove optužnice. Tokom operacija u Vukovaru i nakon njih, i Miroljub VUJOVIĆ i Stanko VUJANOVIĆ, kao komandanti TO-a, bili su podređeni Miroslavu RADIĆU.

  23. Veselin ŠLJIVANČANIN je bio oficir za bezbednost u 1. gmtbr i u OG Jug, a u tom svojstvu je imao de facto komandu nad bataljonom vojne policije podređenom 1. gmtbr. Veselin ŠLJIVANČANIN je imao de jure nadležnost nad srpskim snagama, uključujući pripadnike JNA, TO-a, dobrovoljačkih i paravojnih jedinica navedenih u paragrafu 7 ove optužnice, koje su direktno učestvovale u operaciji evakuisanja vukovarske bolnice.

  24. Mile MRKŠIĆ, Miroslav RADIĆ i Veselin ŠLJIVANČANIN imali su i de jure i de facto ovlašćenja nad snagama pod njihovom komandom.

  25. Mile MRKŠIĆ, Miroslav RADIĆ i Veselin ŠLJIVANČANIN bili su obavešteni o tome da određene srpske snage, među kojima su bili pripadnici JNA, TO-a, te dobrovoljačkih i paravojnih jedinica, nesrbima zarobljenim u Vukovaru prete ili su već zaista i počeli da im nanose zlo, tako da je svaki od optuženih znao ili je bilo razloga da zna da se njegovi podređeni spremaju počiniti krivična dela za koja tereti ova optužnica ili su to već učinili, a oni nisu preduzeli potrebne mere da takva dela spreče ili da kazne njihove počinioce.

  26. 20. Mile MRKŠIĆ, Miroslav RADIĆ i Veselin ŠLJIVANČANIN bili su obavezni da se pridržavaju zakona i propisa kao što su “Zakon o opštenarodnoj odbrani” (1982), “Zakon o službi u oružanim snagama” (1985) i “Propisi o primeni pravila međunarodnog ratnog prava u oružanim snagama SFRJ” (1988). Tim propisima bile su uređene dužnosti i odgovornosti oficira JNA, njihov položaj u komandnom lancu, i oni su oficire i njihove podređene obavezivali da se pridržavaju ratnog prava.

  27. OPŠTI NAVODI:

  28. Sve vreme na koje se odnosi ova optužnica na teritoriji bivše Jugoslavije postojalo je stanje oružanog sukoba. Sve radnje i propusti za koje se tereti u ovoj optužnici bili su usko povezani sa stanjem oružanog sukoba.

  29. Sve vreme na koje se odnosi ova optužnica Mile MRKŠIĆ, Miroslav RADIĆ i Veselin ŠLJIVANČANIN bili su dužni da se pridržavaju zakona i običaja koji uređuju način vođenja oružanih sukoba.

  30. Sve radnje i propusti koji se terete kao zločini protiv čovečnosti bili su deo rasprostranjenog i sistematskog napada na civilno, hrvatsko i drugo nesrpsko stanovništvo velikih delova Hrvatske, uključujući opštinu Vukovar.

  31. ČINJENICE:

  32. Vukovar je grad u istočnoj Slavoniji na obalama reke Dunav koja je na tom mestu predstavlja granicu između Hrvatske i Srbije. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, opština Vukovar, koja je obuhvatala grad i okolna sela, imala je 84.189 stanovnika, od čega 36.910 Hrvata (43,8%), 31.445 Srba (37,4%), 1.375 Mađara (1,6%), 6.124 onih koji su se izjasnili kao Jugosloveni (7,3%) i 8.335 (9,9%) ostalih ili neopredeljenih.

  33. U avgustu 1991. JNA je preduzela operacije usmerene protiv naselja u istočnoj Slavoniji, da bi ih na kraju JNA i druge srpske snage i zauzele. Hrvatsko i drugo nesrpsko stanovništvo tih područja oterano je pod pretnjom sile. Krajem avgusta grad Vukovar se našao pod opsadom JNA. Do sredine oktobra 1991. srpske snage su zauzele sva naselja u istočnoj Slavoniji sa većinskim hrvatskim stanovništvom izuzev Vukovara. Nesrbi su bili podvrgnuti surovom okupacionom režimu koji se sastojao od progona, ubistava, mučenja i drugih dela nasilja. Na kraju je gotovo celokupno nesrpsko stanovništvo u okupiranim područjima pobijeno ili isterano.

  34. Tokom opsade Vukovara, Miroslav RADIĆ je održavao redovne sastanke s drugim članovima udruženog zločinačkog poduhvata na svojem komandnom mestu na posedu Stanka VUJANOVIĆA u Novoj ulici 81, svrha kojih je bilo planiranje vojnih operacija u Vukovaru.

  35. Opsada Vukovara trajala je do 18. novembra 1991. godine, kada je grad pao u ruke srpskih snaga. Tokom tri meseca opsade, JNA je granatiranjem uglavnom razorila grad, a stotine ljudi su poginule. Nakon što su srpske snage okupirale grad, srpske snage su likvidirale još stotine nesrba. Ogromna većina stanovništva nesrpske nacionalnosti oterana je iz grada tokom nekoliko dana nakon pada Vukovara.

  36. OPTUŽBE

    TAČKA 1
    (PROGONI)

  37. Poslednjih dana opsade Vukovara, nekoliko stotina ljudi se sklonilo u vukovarskoj bolnici koja se nalazi nedaleko od centra grada, verujući da će bolnica biti evakuisana u prisustvu međunarodnih posmatrača. Tako je bilo dogovoreno u Zagrebu, na pregovorima između JNA i hrvatskih vlasti 18. novembra 1991. godine. Na osnovu tog zagrebačkog sporazuma, JNA je bila odgovorna za evakuaciju vukovarske bolnice koju su trebale da nadgledaju razne međunarodne organizacije.

  38. Popodne 19. novembra 1991. jedinice JNA pod komandom optuženog Mileta MRKŠIĆA preuzele su kontrolu nad vukovarskom bolnicom. Iz bolnice nije pružan nikakav otpor.

  39. Dana 19. novembra 1991. komanda JNA naredila je Miletu MRKŠIĆU da evakuiše vukovarsku bolnicu u skladu sa sporazumom postignutim u Zagrebu 18. novembra 1991. Mile MRKŠIĆ je nakon toga preneo ovlašćenje za tu evakuaciju na Veselina ŠLJIVANČANINA.

  40. Najmanje od početka operacije evakuacije, Mile MRKŠIĆ, Veselin ŠLJIVANČANIN i Miroslav RADIĆ su znali ili je bilo razloga da znaju da radikalni elemenati u srpskim snagama, koje su se sastojale od vojnika JNA, TO-a te dobrovoljačkih i paravojnih jedinica, predstavljaju ozbiljnu pretnju bezbednosti pacijenata i ostalih ljudi evakuisanih iz bolnice, kao i za želju tih elemenata u srpskim snagama za osvetom nad evakuisanim ljudima. U novembru 1991, pre pada Vukovara, Miroslav RADIĆ je, zajedno sa Stankom VUJANOVIĆEM i drugima bio prisutan kada je Vojislav ŠEŠELJ došao u kuću Stanka VUJANOVIĆA i javno izjavio da "nijedan ustaša ne sme živ da izađe iz Vukovara". Uveče 19. novembra 1991. do Mileta MRKŠIĆA i Veselina ŠLJIVANČANINA su stigle prijave da neki pripadnici TO-a, dobrovoljačkih i paravojnih jedinica muče i ubijaju nesrpske zarobljenike držane u "Veleprometu".

  41. Rano ujutro 20. novembra 1991. Veselin ŠLJIVANČANIN je bolničarima i lekarima naredio da se okupe na sastanak. On je bolničko osoblje zadržavao na tom sastanku, dok su snage JNA za to vrijeme žurno odvodile iz bolnice oko četiri stotine nesrba. Među odvedenima je bilo pacijenata-ranjenika, bolničkog osoblja, rodbine bolničkog osoblja, bivših branitelja grada, hrvatskih političkih aktivista, novinara i drugih civila.

  42. Oko tri stotine tih Hrvata i drugih nesrba vojnici JNA su ukrcali u autobuse i pritvorili ih pod stražom JNA. Miroslav RADIĆ i Veselin ŠLJIVANČANIN lično su učestvovali u selekciji zatočenika koji će biti ukrcani u autobuse. Kasnije istog jutra autobusi su izašli iz kruga bolnice i odvezli se u pravcu kasarne JNA na južnoj strani Vukovara.

  43. Tamo su srpske snage držale zatočenike zatvorene u autobusima oko dva sata. Za vreme dok su se autobusi nalazili u krugu vojnog objekta, srpske snage, koje su se sastojale od pripadnika TO-a te dobrovoljačkih i paravojnih jedinica, ušle su u krug tog vojnog objekta i počele da ponižavaju zatočenike i prete im, da bi zatim neke zatočenike izvele iz autobusa i tukle ih u prisustvu vojnika JNA. Po naređenju Veselina ŠLJIVANČANINA, Miroslav RADIĆ je oko petnaest zatočenika izveo iz autobusa i vratio ih u vukovarsku bolnicu, po svemu sudeći zato što su to muškarci iz redova bolničkog osoblja ili s njima u rodu.

  44. Nakon približno dva sata, koliko su autobusi bili zadržani u kasarni JNA, JNA je zatočenike, pod stražom pripadnika JNA, prevezla na poljoprivredno dobro Ovčara. Tamo su srpske snage, koje su se sastojale od vojnika JNA, TO-a te dobrovoljačkih i paravojnih jedinica, zatočenike izvele iz autobusa i prisilile ih da trče kroz špalir vojnika koji su te muškarce, kako su prolazili između njih, tukli. Te srpske snage nastavile su da tuku i fizički napadaju zatočenike i kada su se zatočenici nalazili u zgradi na poljoprivrednom dobru.

  45. Približno sedam zatočenika je izdvojeno i vraćeno u Vukovar na intervenciju nekih prisutnih Srba. Vojnici JNA popisali su lične podatke preostalih muškaraca i dveju žena.

  46. Posle toga, srpske snage, koje su se sastojale od vojnika JNA, TO-a te dobrovoljačkih i paravojnih jedinica, podelile su zatočenike u grupe od deset do dvadeset osoba. Te grupe su zatim, jednu po jednu, ukrcavali u jedan kamion i odvozili u pravcu Grabova, do jedne jaruge obrasle šumom otprilike jedan kilometar jugoistočno od Ovčare. Na vrhu te jaruge, oko 900 metara od puta Ovčara-Grabovo, te srpske snage su zatočenike iskrcale iz kamiona.

  47. Na tom mestu, te srpske snage su okupljene na severnoj strani lokaliteta. Te snage su zatim lišile života najmanje dvesta šezdeset i sedam Hrvata i drugih nesrba iz vukovarske bolnice. Nakon ubijanja, te srpske snage su leševe žrtava buldožerom zakopale u masovnu grobnicu na istoj lokaciji.

  48. Sutradan rano izjutra, Miroslav RADIĆ, Stanko VUJANOVIĆ i drugi sastali su se u kući Stanka VUJANOVIĆA u Novoj ulici 81 u Vukovaru, gde su razgovarali o masakru koji se prethodne noći desio na Ovčari. Mile MRKŠIĆ i Miroslav RADIĆ nisu preduzeli potrebne i razumne mere da kazne svoje podređene, počinioce masakra na Ovčari, nego su upravo pokušali da sakriju i zataje te zločine.

  49. Od 18. novembra 1991, ili približno od tog datuma, do 21. novembra 1991, Mile MRKŠIĆ, Miroslav RADIĆ i Veselin ŠLJIVANČANIN, delujući individualno ili u dogovoru sa drugim poznatim i nepoznatim članovima udruženog zločinačkog poduhvata, planirali su, podsticali, naredili, izvršili ili na druge načine pomogli i podržali planiranje, pripremu ili izvršenje progona Hrvata i drugih nesrba koji su se nakon pada Vukovara nalazili u vukovarskoj bolnici.

  50. Ti progoni imali su političku, rasnu ili versku osnovu, a uključivali su sledeće:

  51. a) Istrebljenje ili ubistvo približno dvesta pedeset i pet Hrvata i drugih nesrba, uključujući žene i starce.

    b) Okrutno ili nečovečno postupanje sa Hrvatima i drugim nesrbima, uključujući mučenje, batinanje, seksualno nasilje i psihičko zlostavljanje.

    c) Hotimično uskraćivanje potrebne lekarske pomoći bolesnim i ranjenim Hrvatima i drugim nesrbima.

  52. Ovim radnjama i propustima Mile MRKŠIĆ, Miroslav RADIĆ i Veselin ŠLJIVANČANIN počinili su:

  53. Tačka 1: Progone na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi, ZLOČIN PROTIV ČOVEČNOSTI, kažnjiv po članovima 5(h), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    TAČKE od 2 do 4
    (ISTREBLJENJE i UBISTVO)

  54. Od 18. novembra 1991, ili približno od tog datuma, do 21. novembra 1991, Mile MRKŠIĆ, Miroslav RADIĆ i Veselin ŠLJIVANČANIN, delujući individualno ili u dogovoru sa drugim poznatim i nepoznatim članovima udruženog zločinačkog poduhvata, planirali su, podsticali, naredili, izvršili ili na druge načine pomogli i podržali planiranje, pripremu ili izvršenje istrebljivanja i ubistva Hrvata i drugih nesrba koji su se nakon pada Vukovara nalazili u vukovarskoj bolnici.

  55. U večernjim satima 20/21. novembra 1991, najmanje dvesta pedeset i pet Hrvata i drugih nesrba je u grupama od 10 do 20 odvedeno na jedno mesto jugoistočno od poljoprivrednog dobra Ovčara, gde su ih srpske snage, koje su se sastojale od pripadnika JNA i TO-a te dobrovoljačkih i paravojnih jedinica, pogubile. Imena žrtava navedena su u Prilogu ove optužnice.

  56. Ovim radnjama i propustima Mile MRKŠIĆ, Miroslav RADIĆ i Veselin ŠLJIVANČANIN počinili su:

  57. Tačka 2: Istrebljenje, ZLOČIN PROTIV ČOVEČNOSTI kažnjiv po članovima 5(b), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 3: Ubistvo, ZLOČIN PROTIV ČOVEČNOSTI kažnjiv po članovima 5(a), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 4: Ubistvo, KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA sankcionisano zajedničkim članom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949, kažnjivo po članovima 3, te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    TAČKE od 5 do 8
    (ZATVARANJE, MUČENJE, NEHUMANA DELA,
    i OKRUTNO POSTUPANJE)

  58. Od 18. novembra 1991. ili približno od tog datuma, do 21. novembra 1991, Mile MRKŠIĆ, Miroslav RADIĆ i Veselin ŠLJIVANČANIN, delujući individualno ili u dogovoru sa drugim poznatim i nepoznatim članovima udruženog zločinačkog poduhvata, planirali su, podsticali, naredili, počinili ili na druge načine pomogli i podržali zatvaranje na poljoprivrednom dobru Ovčara približno trista Hrvata i drugih nesrba koji su se nakon pada Vukovara nalazili u vukovarskoj bolnici. Uslovi u tom objektu zatočenja bili su surovi i karakterisani nehumanim postupanjem i konstantnim fizičkim i psihičkim napadima. Nakon prvog premlaćivanja ispred zgrade poljoprivrednog dobra, srpske snage su još nekoliko časova nastavile da tuku i napadaju na zatočenike, tako teško da su dva muškarca podlegla batinama. Seksualno je napastvovana najmanje jedna zatočenica.

  59. Među zatočenicima je bilo žena, starijih muškaraca i pacijenata vukovarske bolnice koji su bili bolesni ili ranjeni. Ti pacijenti nakon odvođenja iz vukovarske bolnice nisu dobili nikakvu lekarsku pomoć za svoje bolesti ili povrede. Ovo se odnosi i na vreme koje su ti zatočenici proveli u autobusima u kasarni JNA, kao i na njihovo zatočeništvo na poljoprivrednom dobru Ovčara.

  60. Ovim radnjama i propustima Mile MRKŠIĆ, Miroslav RADIĆ i Veselin ŠLJIVANČANIN počinili su:

  61. Tačka 5: Mučenje, ZLOČIN PROTIV ČOVEČNOSTI kažnjiv po članu 5(f), te članovima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 6: Nehumana dela, ZLOČIN PROTIV ČOVEČNOSTI kažnjiv po članu 5(i), te članovima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 7: Mučenje, KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA sankcionisano zajedničkim članom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949, kažnjivo po članu 3, te članovima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    Tačka 8: Okrutno postupanje, KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA sankcionisano zajedničkim članom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949, kažnjivo po članu 3, te članovima 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

    Dana 26. avgusta 2004.
    U Hagu,
    Holandija

    /potpis/
    Carla del Ponte,
    tužilac

    [pečat Tužilaštva]


PRILOG

PRILOG

ŽRTVE S POLJOPRIVREDNOG DOBRA OVČARA
(IZ VUKOVARSKE BOLNICE)

DATUM LOKALITET ŽRTVE GODINA ROĐENJA / POL
20. novembar 1991. OVČARA ADŽAGA, Jozo
AHMETOVIĆ, Ismet-Ivo
ANDRIJANIĆ, Vinko
+ANIĆ-ANTIĆ, Jadranko
ARNOLD, Krešimir
ASAĐANIN, Ilija
BABIĆ, Dražen
BAINRAUCH, Ivan
BAJNRAUH, Tomislav
+BAKETA, Goran
BALAŠ, Stjepan
BALOG, Dragutin
BALOG, Josip
BALOG, Zvonko
BALVANAC, Đuro
BANOŽIĆ, Boris
BARANJAJI, Pero
BARBARIĆ, Branko
BARBIR, Lovro
BARIĆ, Đuka
+BARIČEVIĆ, Željko
BARIŠIĆ, Franjo
BARTA, Anđelko-Ivan
+BATARELO, Josip
BATARELO, Željko
BAUMGERTNER, Tomislav
BEGČEVIĆ, Marko
BEGOV, Željko
BINGULA, Stjepan
BJELANOVIĆ, Ringo
+BLAŠKOVIĆ, Miroslav
BLAŽEVIĆ, Zlatko
+BODROŽIĆ, Ante
BOSAK, Marko
BOSANAC, Dragutin
BOSANAC, Tomislav
1949/MUŠKI
1968/MUŠKI
1953/MUŠKI
1959/MUŠKI
1958/MUŠKI
1952/MUŠKI
1966/MUŠKI
1956/MUŠKI
1938/MUŠKI
1960/MUŠKI
1956/MUŠKI
1974/MUŠKI
1928/MUŠKI
1958/MUŠKI
1952/MUŠKI
1967/MUŠKI
1968/MUŠKI
1967/MUŠKI
1935/MUŠKI
1950/MUŠKI
1965/MUŠKI
1946/MUŠKI
1967/MUŠKI
1947/MUŠKI
1955/MUŠKI
1973/MUŠKI
1968/MUŠKI
1958/MUŠKI
1958/MUŠKI
1970/MUŠKI
1959/MUŠKI
1964/MUŠKI
1953/MUŠKI
1967/MUŠKI
1919/MUŠKI
1941/MUŠKI

+ Nestale osobe čiji posmrtni ostaci još nisu identifikovani.

PRILOG

ŽRTVE S POLJOPRIVREDNOG DOBRA OVČARA
(IZ VUKOVARSKE BOLNICE)

(nastavak)

DATUM LOKALITET ŽRTVE GODINA ROĐENJA / POL
20. novembar 1991. OVČARA +BOŽAK, Ivan
BRAČIĆ, Zvonimir
+ BRADARIĆ, Josip
BRAJDIĆ, Josip
BUKVIĆ, Đorđe
BUOVAC, Ivan
+ BUŽIĆ, Zvonko
CRNJAC, Ivan
+ ČALETA, Zvonimir
+ ČOLAK, Ivica
+ ČUPIĆ, Mladen
ČUPIĆ, Stanoja (srpski)
DALIĆ, Tihomir
DOLIŠNI, Ivica
+ DOŠEN, Ivan
+ DOŠEN, Martin
+ DOŠEN, Tadija
DRAGUN, Josip
DUVNJAK, Stanko
ĐUĐAR, Saša
ĐUKIĆ, Vladimir
EBNER, Vinko-Đuro
FIRI, Ivan
+ FITUŠ, Karlo
FRIŠČIĆ, Dragutin
FURUNDŽIJA, Petar
GAJDA, Robert
GALIĆ, Milenko
GALIĆ, Vedran
GARVANOVIĆ, Borislav
+ GAŠPAR, Zorislav
GAVRIĆ, Dragan
GLAVAŠEVIĆ, Siniša
+ GOJANI, Jozo
GOLAC, Krunoslav
GRAF, Branislav
GRANIĆ, Dragan
+ GREJZA, Milan
1958/MUŠKI
1970/MUŠKI
1949/MUŠKI
1950/MUŠKI
1966/MUŠKI
1966/MUŠKI
1955/MUŠKI
1966/MUŠKI
1953/MUŠKI
1965/MUŠKI
1967/MUŠKI
1953/MUŠKI
1966/MUŠKI
1960/MUŠKI
1958/MUŠKI
1952/MUŠKI
1950/MUŠKI
1962/MUŠKI
1959/MUŠKI
1968/MUŠKI
1948/MUŠKI
1961/MUŠKI
1915/MUŠKI
1964/MUŠKI
1958/MUŠKI
1949/MUŠKI
1966/MUŠKI
1965/MUŠKI
1973/MUŠKI
1954/MUŠKI
1971/MUŠKI
1956/MUŠKI
1960/MUŠKI
1966/MUŠKI
1959/MUŠKI
1955/MUŠKI
1960/MUŠKI
1959/MUŠKI

PRILOG

ŽRTVE S POLJOPRIVREDNOG DOBRA OVČARA
(IZ VUKOVARSKE BOLNICE)

(nastavak)

DATUM LOKALITET ŽRTVE GODINA ROĐENJA / POL
20. novembar 1991. OVČARA GRUBER, Zoran
GUDELJ, Drago
+ HEGEDUŠ, Tomislav
HEGEDUŠIĆ, Mario
HERCEG, Željko
HERMAN, Ivan
HERMAN, Stjepan
HLEVNJAK, Nedeljko
HOLJEVAC, Nikica
+HORVAT, Ivica
HORVAT, Viktor
HUSNJAK, Nedjeljko
ILEŠ, Zvonko
IMBRIŠIĆ, Ivica
+ IVAN, Zlatko
IVEZIĆ, Aleksander
JAJALO, Marko
JAKUBOVSKI, Martin
JALŠOVEC, Ljubomir
JAMBOR, Tomo
JANIĆ, Mihael
+ JANJIĆ, Borislav
JANTOL, Boris
JARABEK, Zlatko
JEZIDŽIĆ, Ivica
JOVAN, Zvonimir
JOVANOVIĆ, Branko
JOVANOVIĆ, Oliver
+ JULARIĆ, Goran
JURELA, Damir
JURELA, Željko
JURENDIĆ, Drago
JURIŠIĆ, Marko-Josip
JURIŠIĆ, Pavao
JURIŠIĆ, Željko
1969/MUŠKI
1940/MUŠKI
1953/MUŠKI
1972/MUŠKI
1962/MUŠKI
1969/MUŠKI
1955/MUŠKI
1964/MUŠKI
1955/MUŠKI
1958/MUŠKI
1949/MUŠKI
1969/MUŠKI
1941/MUŠKI
1958/MUŠKI
1955/MUŠKI
1950/MUŠKI
1957/MUŠKI
1971/MUŠKI
1957/MUŠKI
1966/MUŠKI
1939/MUŠKI
1956/MUŠKI
1959/MUŠKI
1956/MUŠKI
1957/MUŠKI
1967/MUŠKI
1955/MUŠKI
1972/MUŠKI
1971/MUŠKI
1969/MUŠKI
1956/MUŠKI
1966/MUŠKI
1946/MUŠKI
1966/MUŠKI
1963/MUŠKI

PRILOG

ŽRTVE S POLJOPRIVREDNOG DOBRA OVČARA

(IZ VUKOVARSKE BOLNICE)

(nastavak)

DATUM LOKALITET ŽRTVE GODINA ROĐENJA / POL
20. novembar 1991. OVČARA KAČIĆ, Igor
KAPUSTIĆ, Josip
KELAVA, Krešimir
+ KIRALJ, Damir
KIRALJ, Damir
KITIĆ, Goran
KNEŽIĆ, Đuro
KOLAK, Tomislav
KOLAK, Vladimir
+ KOLOGRANIĆ, Duško
KOMORSKI, Ivan
+ KOSTENAC, Bono
KOSTOVIĆ, Borislav
KOŠIR, Božidar
KOVAČ, Ivan
+ KOVAČ, Mladen
KOVAČEVIĆ, Zoran
+ KOVAČIĆ, Damir
KOŽUL, Josip
KRAJINOVIĆ, Ivan
KRAJINOVIĆ, Zlatko
KRASIĆ, Ivan
KREZO, Ivica
KRISTIČEVIĆ, Kazimir
+ KRIŽAN, Drago
+ KRUNEŠ, Branimir
LENĐEL, Tomislav LENĐEL, Zlatko
+ LEROTIĆ, Zvonimir
LESIĆ, Tomislav
LET, Mihajlo
LILI, Dragutin
LJUBAS, Hrvoje
+ LONČAR, Tihomir LOVRIĆ, Joko
+LOVRIĆ, Jozo
LUCIĆ, Marko
+ LUKENDA, Branko
LUKIĆ, Mato
1975/MUŠKI
1965/MUŠKI
1953/MUŠKI
1964/MUŠKI
1959/MUŠKI
1966/MUŠKI
1937/MUŠKI
1962/MUŠKI
1966/MUŠKI
1950/MUŠKI
1952/MUŠKI
1942/MUŠKI
1962/MUŠKI
1957/MUŠKI
1953/MUŠKI
1958/MUŠKI
1962/MUŠKI
1970/MUŠKI
1968/MUŠKI
1966/MUŠKI
1969/MUŠKI
1964/MUŠKI
1963/MUŠKI
1959/MUŠKI
1957/MUŠKI
1966/MUŠKI
1957/MUŠKI
1949/MUŠKI
1960/MUŠKI
1950/MUŠKI
1956/MUŠKI
1951/MUŠKI
1971/MUŠKI
1955/MUŠKI
1968/MUŠKI
1953/MUŠKI
1954/MUŠKI
1961/MUŠKI
1963/MUŠKI

PRILOG

ŽRTVE S POLJOPRIVREDNOG DOBRA OVČARA
(IZ VUKOVARSKE BOLNICE)

(nastavak)

DATUM LOKALITET ŽRTVE GODINA ROĐENJA / POL
20. novembar 1991. OVČARA + MAGDIĆ, Mile
MAGOČ-MAMIĆ, Predrag
+ MAJIĆ, Robert
MAJOR, Željko
+ MANDIĆ, Marko
MARIČIĆ, Zdenko
+ MARIJANOVIĆ, Martin
MARKOBAŠIĆ, Ružica
+ MAŽAR, Ivan
MEĐEŠI, Andrija
MEĐEŠI, Zoran
+ MERIĆ, Ohran
MIHOVIĆ, Tomislav
+ MIKLETIĆ, Josip
MIKULIĆ, Zdravko
MIKULIĆ, Zvonko
MILIĆ, Slavko
+ MILJAK, Zvonimir
MIŠIĆ, Ivan
MLINARIĆ, Mile
MOKOŠ, Andrija
MOLNAR, Saša
MUTVAR, Antun
NAĐ, Darko
NAĐ, Franjo
NEJAŠMIĆ, Ivan
+ NICOLLIER, Jean Michael
OMEROVIĆ, Mufat
+ OREŠKI, Ivan
OREŠKI, Vladislav
PAPP, Tomislav
PATARIĆ, Željko
PAVLIĆ, Slobodan
PAVLOVIĆ, Zlatko
PERAK, Mato
PERKO, Aleksandar
PERKOVIĆ, Damir
PERKOVIĆ, Josip
PETROVIĆ, Stjepan
1953/MUŠKI
1965/MUŠKI
1971/MUŠKI
1960/MUŠKI
1953/MUŠKI
1956/MUŠKI
1959/MUŠKI
1959/ŽENSKI
1934/MUŠKI
1936/MUŠKI
1964/MUŠKI
1956/MUŠKI
1963MUŠKI
1952/MUŠKI
1961/MUŠKI
1969/MUŠKI
1955/MUŠKI
1950/MUŠKI
1968/MUŠKI
1966/MUŠKI
1955/MUŠKI
1965/MUŠKI
1969/MUŠKI
1965/MUŠKI
1935/MUŠKI
1958/MUŠKI
1966/MUŠKI
1963/MUŠKI
1950/MUŠKI
1967/MUŠKI
1963/MUŠKI
1959/MUŠKI
1965/MUŠKI
1965/MUŠKI
1961/MUŠKI
1967/MUŠKI
1965/MUŠKI
1963/MUŠKI
1949/MUŠKI

PRILOG

ŽRTVE S POLJOPRIVREDNOG DOBRA OVČARA
(IZ VUKOVARSKE BOLNICE)

(nastavak)

DATUM LOKALITET ŽRTVE GODINA ROĐENJA / POL
20. novembar 1991. OVČARA PINTER, Nikola
PLAVŠIĆ, Ivan-Zvonimir
PODHORSKI, Janja
POLHERT, Damir
POLOVINA, Branimir
POSAVEC, Stanko
POLJAK, Vjekoslav
PRAVDIĆ, Tomo
+ PRPIĆ, Tomislav
PUCAR, Dmitar
RADAČIĆ, Ivan
RAGUŽ, Ivan
RAŠIĆ, Milan
RATKOVIĆ, Krešimir
RIBIČIĆ, Marko
RIMAC, Salvador
ROHAČEK, Karlo
ROHAČEK, Željko
+ SAITI, Ćeman
+ SAMARDŽIĆ, Damjan
+ SAVANOVIĆ, Tihomir
+ SENČIĆ, Ivan
+ SOTINAC, Stipan
SPUDIĆ, Pavao
STANIĆ, Marko
STANIĆ, Željko
STEFANKO, Petar
STOJANOVIĆ, Ivan
STUBIČAR, Ljubomir
+ ŠAJTOVIĆ, Davor
+ ŠAJTOVIĆ, Martin
ŠARIK, Stjepan
ŠAŠKIN, Sead
ŠIMUNIĆ, Pero
ŠINDILJ, Vjekoslav
ŠRENK, Đuro
ŠTEFULJ, Dražen
+ TABAČEK, Antun
TADIĆ, Tadija
TARLE, Dujo
1940/MUŠKI
1939/MUŠKI
1931/ŽENSKI
1962/MUŠKI
1950/MUŠKI
1952/MUŠKI
1951/MUŠKI
1934 /MUŠKI
1959/MUŠKI
1949/MUŠKI
1955/MUŠKI
1955/MUŠKI
1954/MUŠKI
1968/MUŠKI
1951/MUŠKI
1960/MUŠKI
1942/MUŠKI
1971/MUŠKI
1960/MUŠKI
1946/MUŠKI
1964/MUŠKI
1964/MUŠKI
1939/MUŠKI
1965/MUŠKI
1958/MUŠKI
1968/MUŠKI
1942/MUŠKI
1949/MUŠKI
1954/MUŠKI
1961/MUŠKI
1928/MUŠKI
1955/MUŠKI
1960/MUŠKI
1943/MUŠKI
1971/MUŠKI
1943/MUŠKI
1963/MUŠKI
1958/MUŠKI
1959/MUŠKI
1950/MUŠKI

PRILOG

ŽRTVE POLJOPRIVREDNOG DOBRA OVČARA
(IZ VUKOVARSKE BOLNICE)

(nastavak)

DATUM LOKALITET ŽRTVE GODINA ROĐENJA / POL
20. novembar 1991. OVČARA TEREK, Antun
TIŠLJARIĆ, Darko
TIVANOVAC, Ivica TOMAŠIĆ, Tihomir
TORDINAC, Željko
TOT, Tomislav
TRALJIĆ, Tihomir
TURK, Miroslav
TURK, Petar
TUSTONJIĆ, Dane
+ TUŠKAN, Dražen
UŠAK, Branko
VAGENHOFER, Mirko
VARENICA, Zvonko
VARGA, Vladimir
VASIĆ, Mikajlo
VEBER, Siniša
VIDOŠ, Goran
VIRGES, Antun
VLAHO, Mate
VLAHO, Miroslav
VOLODER, Zlatan
+ VON BASINGER, Harllan
VUJEVIĆ, Zlatko
VUKOJEVIĆ, Slaven
VUKOVIĆ, Rudolf
VUKOVIĆ, Vladimir
VUKOVIĆ, Zdravko
VULIĆ, Ivan
+ VULIĆ, Vid
+ VULIĆ, Zvonko
ZERA, Mihajlo
ZELJKO, Josip
ŽERAVICA, Dominik
+ ŽIVKOVIĆ, Damir
+ ŽIVKOVIĆ, Goran
ŽUGEC, Borislav
1940/MUŠKI
1971/MUŠKI
1963/MUŠKI
1963/MUŠKI
1961/MUŠKI
1967/MUŠKI
1967/MUŠKI
1950/MUŠKI
1947/MUŠKI
1959/MUŠKI
1966/MUŠKI
1958/MUŠKI
1937/MUŠKI
1957/MUŠKI
1944/MUŠKI
1963/MUŠKI
1969/MUŠKI
1960/MUŠKI
1953/MUŠKI
1959/MUŠKI
1967/MUŠKI
1960/MUŠKI
1971/MUŠKI
1951/MUŠKI
1970/MUŠKI
1961/MUŠKI
1957/MUŠKI
1967/MUŠKI
1946/MUŠKI
1941/MUŠKI
1971/MUŠKI
1955/MUŠKI
1953/MUŠKI
1959/MUŠKI
1970/MUŠKI
1969/MUŠKI
1963/MUŠKI