| SAOPŠTENJE ZA JAVNOST |
SEKRETARIJAT
|
| (Isključivo za medije. Nije zvaničan dokument.) |
Haag, 2. oktobar 1996.
CC/PIO/0110t
Predmet Čelebići, najnovije informacije 5. dio: Odbijen Delalićev zahtjev za privremeno puštanje na slobodu
Odlukom donesenom 25. septembra 1996. godine Pretresno vijeće II odbacilo je zahtjev Zejnila Delelića, jednog od četvorice optuženih u predmetu Čelebići, za privremeno puštanje na slobodu.
Pretresno vijeće je zaključilo da "optuženi nije opravdao zahtjev za privremeno puštanje na slobodu u skladu s potpravilom 65(B)" Pravilnika o postupku i dokazima.
Pretresno vijeće je napomenulo da, u sladu s pravilom 65 (B), prije nego što privremeno puštanje na slobodu može biti odobreno, moraju biti zadovoljena četiri kriterijuma, od kojih se tri tiču merituma, a jedan je proceduralne prirode. "Oni su po prirodi povezani, a teret dokazivanja leži na odbrani. Prema tome, odbrana mora utvrditi da postoje izuzetne okolnosti, da će se optuženi pojaviti na suđenju, te da, ako bude pušten na slobodu, neće predstavljati opasnost ni za jednu žrtvu, svjedoka ili neko drugo lice. Pored toga, mora se saslušati zemlja domaćin. Ukoliko bilo koji od ovih uslova nije zadovoljen, Pretresno vijeće nije ovlašteno da odobri privremeno puštanje na slobodu, te optuženi mora ostati u pritvoru".
U ovom slučaju, Nizozemska je odgovorila na obavještenje sekretara zemlji domaćinu. "Iako nije dala definitivan stav o mogućnosti da optuženi ostane u Nizozemskoj, zemlja domaćin je saslušana, čime se ispunio proceduralni kriterijum (. . .)."
Pretresno vijeće je nakon toga razmotrilo kriterijume koji se tiču merituma.
Izuzetne okolnosti
Iako je priznalo da se po međunarodnim standardima pritvor prije suđenja smatra izuzetkom prije nego pravilom, Vijeće je napomenulo da težina zločina nad kojima ima nadležnost i jedinstvene okolnosti u kojima Međunarodni sud radi opravdavaju stavljanje tereta na optuženog da dokaže postojanje izuzetnih okolnosti.
"Prilikom određivanja da li je optuženi pokazao da postoje izuzetne okolnosti, Pretresno vijeće će nastojati da utvrdi da li postoji osnovana sumnja da je optuženi počinio zločin ili zločine za koje se tereti, njegovu navodnu ulogu u navedenom zločinu ili zločinima, i vrijeme koje je proveo u pritvoru. (. . .) Za određivanje pritvora samo na osnovu postojanja razumne sumnje postoje zakonske osnove(. . .) Ovo se, naročito, odnosi na teška krivična djela".
Postojanje osnovane sumnje pretpostavlja postojanje činjenica ili podataka koji bi zadovoljili objektivnog posmatrača da je lice o kome se radi, možda počinilo krivično djelo', stoji u odluci Vijeća, koje je citiralo odluku Evropskog suda za ljudska prava.
"Ova analiza se jednako može primijeniti na teške zločine koji su predmet nadležnosti Međunarodnog suda. (. . ) Međutim, osnovana sumnja u vrijeme hapšenja, nije dovoljna za hapšenje. Da bi pritvor za optuženog imao zakonsku osnovu, Pretresno vijeće mora o tome raspraviti kako bi bilo sigurno da postoje razlozi koji opravdavaju pritvor. (. . .) Pretresno vijeće će letimično sagledati (. . .) težinu predmeta Tužilaštva prilikom utvrđivanja odsustva osnovane sumnje kod optuženog. To utvrđivanje će obuhvatiti dodatne dokaze o "neoborivim činjenicama" koje je podnio optuženi".
Nakon što je razmotrilo dokaze u skladu s gorenavedenim, Pretresno vijeće je zaključilo da "optuženi nije dokazao odsustvo osnovane sumnje".
Razmatrajući da li postoje izuzetne okolnosti koje opravdavaju privremeno puštanje optuženog na slobodu, Pretresno vijeće će takođe uzeti u obzir navodnu ulogu koju je optuženi imao u navedenom zločinu ili zločinima. "Kao opšte pravilo, što je veća uloga optuženog (. . .), teže će mu biti da opravda zahtjev za privremeno puštanje na slobodu".
Vijeće je zaključilo da "u svjetlu ove uloge u zločinima za koje se optuženi tereti, taj element ne potkrepljuje zaključak da postoje izuzetne okolnosti koje bi bile dovoljne da opravdaju puštanje optuženog na slobodu".
Pretresno vijeće će takođe uzeti u obzir dužinu pritvora optuženog. "Pretpretresni pritvor se ne može produžiti duže od razumnog vremenskog roka". Međutim, prilikom odlučivanja šta predstavlja razuman vremenski rok, Pretresno vijeće će odlučivati na osnovu pojedinačnih okolnosti u datom predmetu. Vijeće je zaključilo da u slučaju Delalića, "Pretresno vijeće ne smatra da četiri mjeseca provedena u pritvoru čine izuzetne okolnosti (. . .)". Vijeće je dodalo da "što se tiče dodatnih argumenata koje je odbrana ponudila, kao što su obaveze koje optuženi ima prema svojoj porodici i poslu, Pretresno vijeće ih ne smatra izuzetnim".
Rizik od bjekstva
U vezi s drugim kriterijumom koji se tiče merituma, Pretresno vijeće je zaključilo da "uprkos dokazima koje je pružila odbrana, Pretresno vijeće nije ubijeđeno da će se optuženi, ukoliko bude pušten na slobodu, pojaviti na suđenju". Prihvatajući iskrenost garancija Bosne i Hercegovine da će osigurati dostupnost optuženog, Vijeće je napomenulo da "su prevagnule teškoće vezane za implementaciju ove garancije".
Opasnost za žrtve i svjedoke
Napominjući da je vidljiva velika netrpeljivost između optuženog i pojedinih žrtava i svjedoka, Pretresno vijeće je zaključilo da, "iako nije uvjereno da bi optuženi predstavljao opasnost za bilo koju žrtvu, svjedoka ili drugo lice, nije sasvim ubijeđeno da ne bi". U svakom slučaju "odbrana nije dokazala postojanje izuzetnih okolnosti, niti da ne postoji rizik od bjekstva, oslobađa Pretresno vijeće obaveze da donese konačnu odluku po tom pitanju".
*****
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju
Za više informacija stupite u kontakt s našom Službom za medije/komunikacije
Tel.: +31-70-512-8752; 512-5343; 512-5356 Fax: +31-70-512-5355 - Email: press [at] icty.org