Goran Jelisić osuđen na 40 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine

Hag, 14. decembar 1999.

JL/P.I.S./454-t

GORAN JELISIĆ OSUĐEN NA 40 GODINA ZATVORA ZA ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI I RATNE ZLOČINE

Danas, u utorak 14. decembra 1999., Pretresno vijeće I (u sastavu: predsjedavajući sudija Claude Jorda, sudija Fouad Riad i sudija Almiro Rodrigues) objavilo je svoju presudu s obrazloženjem u predmetu Goran Jelisić, te izreklo kaznu optuženom.

Jelisić je osuđen na 40 godina zatvora, što je najteža kazna koju je do sada izreklo neko od pretresnih vijeća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Dana 19. oktobra 1999., kada je izreklo svoju usmenu presudu u tom predmetu, Pretresno vijeće je proglasilo Gorana Jelisića krivim po 31 od ukupno 32 tačke po kojima se teretio u optužnici. Jelisić se 29. oktobra 1998. izjasnio da je kriv po tim tačkama. Pretresno vijeće je istovremeno oslobodilo Jelisića krivice po tački optužnice za genocid, jedine tačke po kojoj se optuženi izjasnio da nije kriv.

Zločini za koje je proglašen krivim, tj. 15 tačaka za zločine protiv čovječnosti i 16 tačaka za kršenja zakona i običaja ratovanja, odnose se na ubistvo 13 osoba, premlaćivanje 4 osobe i pljačkanje privatne imovine na području Brčkog, u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Herzegovine, u maju 1992.

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA PO OPTUŽBI ZA GENOCID

U svojoj pismenoj presudi, koja je objavljena danas, Pretresno vijeće je izjavilo da se uvjerilo da je materijalni elemenat genocida, odnosno ubistvo pripadnika grupe, uspostavljen van svake razumne sumnje. Međutim, u pogledu traženog elementa svijesti, ili posebne namjere da se “uništi, u cjelini ili djelimično, neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa”, Pretresno vijeće je izjavilo da on nije dokazan van svake razumne sumnje.

Prema mišljenju Pretresnog vijeća, da bi se utvrdila Jelisićeva namjera da počini genocid, tužilac je morao dokazati da je 1) Jelisić bio izvršilac, učesnik u “sveobuhvatnom” projektu genocida, ili da je 2) lično počinio genocid. Pretresno vijeće je, međutim, smatralo da nijedno od to dvoje nije dokazano.

U pogledu prve mogućnosti, Pretresno vijeće se nije uvjerilo da je sveobuhvatni genocid, odnosno genocid na cijelom području Brčkog, dokazan van svake razumne sumnje. Vijeće je ipak naglasilo da takav nalaz ni na koji način ne negira da je takav genocid mogao biti počinjen na ovom području, već samo da se sud u to nije uvjerio.

U pogledu druge mogućnosti, Pretresno vijeće je zaključilo sljedeće:

Jelisićeve izjave i postupci ne mogu se interpretirati kao izraz posebne genocidne namjere u smislu člana 4 Statuta. Prema mišljenju vijeća, Jelisićevo ponašanje “osim što je bilo gnusno i diskriminatorno, bilo je i oportunističko i nedoslijedno”. Međutim, “Pretresno vijeće smatra da postupci Gorana Jelisića ne predstavljaju fizičke manifestacije osobe sa jasnom namjerom da uništi neku grupu kao takvu.”

IZRICANJE KAZNE ZA ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI

U vezi sa zločinima protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, koje je Jelisić priznao, Pretresno vijeće je, u svojoj pismenoj presudi, prvo naglasilo “da okolnosti pod kojima su ti zločini koji se pripisuju optuženom počinjeni čine te zločine posebno gnusnim”. Pretresno vijeće je takođe naglasilo stepen organizacije i koordinacije kriminalnih aktivnosti na području Brčkog, insistirajući da su mogle biti počinjene isključivo uz svesrdnu podršku učesnika kao što je Goran Jelisić.

U sažetku presude koju je danas u sudnici pročitao predsjedavajući sudija Claude Jorda, Pretresno vijeće izjavljuje sljedeće:

“Jedan od zadataka Međunarodnog krivičnog suda je da doprinese ponovnom uspostavljanju mira u bivšoj Jugoslaviji. Da bi se to postiglo, prioritet suda je da identifikuje i krivično goni glavne političke i vojne funkcionere odgovorne za zvjerstva počinjena od 1991. na toj teritoriji. Međutim, kada je to potrebno, Sud takođe mora podsjetiti da iako se zločini počinjeni tokom oružanih sukoba mogu konkretnije više pripisati jednom ili drugom od tih funkcionera, isti ne bi mogli postići svoje ciljeve bez direktne ili indirektne svesrdne pomoći ili doprinosa pojedinaca kao što ste vi, Gorane Jelisiću”.

U pogledu olakšavajućih okolnosti, Pretresno vijeće je u obzir uzelo Jelisićevu starosnu dob, činjenicu da nije prethodno kažnjavan, da je otac jednog djeteta i da se izjasnio da je kriv po 31 tački optužnice. Pretresno vijeće je, međutim, umanjilo težinu njegovog potvrdnog izjašnjavanja o krivici zbog toga što Jelisić nije iskazao iskreno žaljenje. Pretresno vijeće je smatralo da su olakšavajuće okolnosti nadmašene otežavajućim faktorima.

U pogledu otežavajućih okolnosti, Pretresno vijeće je naglasilo Jelisićev “prezriv stav prema (njegovim) žrtvama, (njegov) entuzijazam za činjenje zločina, nečovječnost zločina i opasnu prirodu koja je vidljiva iz (njegovog) ponašanja”.

Pretresno vijeće je izreklo jedinstvenu kaznu smatrajući da, iako su zločini okvalifikovani i kao zločin protiv čovječnosti i kao ratni zločini, da su i jendi i drugi dio jedinstvenog skupa krivičnih djela.