|
Hag, 21. novembra 2000.
JD/P.I.S./541-t
Kompletan tekst govora
predsjednika Jorda-e Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, 21. novembra
2000. u Njujorku.
GOVOR NJEGOVE EKSELENCIJE
SUDIJE CLAUDE JORDA-E, PREDSJEDNIKA MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG SUDA ZA BIVŠU
JUGOSLAVIJU,
SAVJETU BEZBJEDNOSTI
UJEDINJENIH NACIJA
Gospodine predsjedniče,
ekselencije, stalni predstavnici pri Ujedinjenim nacijama i članovi Savjeta
bezbjednosti,
Velika mi je čast što
vam se mogu obratiti povodom stanja na Sudu, i to po drugi put za manje
od pet mjeseci. Želio bih vam se duboko zahvaliti na zanimanju koje ste
pokazali za rad koji mi obavljamo u Hagu.
Smatram da je prisustvo
sudije Pillay-a, predsjednika Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu i
tužioca Carle Del Ponte ispunjeno simbolikom i posebnim značajem. Po prvi
put se nas troje, kao predstavnici Međunarodnih krivičnih sudova koji
su osnovani više od 50 godina nakon Nirnberga, zajedno pojavljujemo pred
vama kako bi podnijeli izvještaje o svom radu. Naši izvještaji bi vam
trebali dati pregled sudskih aktivnosti
oba Suda, koje, ne moram ponavljati, se ne mogu odvojiti od tužiočeve
politike krivičnog gonjenja.
Juče sam članovima
Generalne skupštine predstavio godišnji izvještaj Suda. Danas bih želio
naglasiti dvije tačke izvještaja koje se meni čine posebno važnim. Ukoliko
želimo izvršiti svoju misiju za kratko vrijeme i osigurati da se u potpunosti
realizuju reforme koje su uz vašu pomoć započete prošlog juna, moramo
preduzeti i druge, interne inicijative. Kao i moji prethodnici, naglasiću
značaj saradnje svih država za izvršavanje našeg mandata.
Reforma rada Suda i njegove organizacione
strukture
Prošlog juna smo vam moje
kolege i ja predstavili nacrt reforme rada Suda i njegove organizacione
strukture. Smatrali smo da, ukoliko se ništa ne promjeni, nećemo moći
izvršiti svoj mandat prije 2016. (ne računajući vrijeme potrebno da se
završe žalbeni postupci), što je za više od 15 godina. Želimo vam skrenuti
pažnju na činjenicu da ovakvo stanje stvari može ugroziti ostvarenje naše
misije koja je, ne moram vas podsjećati,
privremena i mora omogućiti trajni povratak miru na Balkanu. Takođe smo
naglasili rizik ugrožavanja osnovnog prava optuženih da im se sudi bez
nepotrebnog odugovlačenja. To je rizik koji se već potvrdio količinom
vremena koje optuženi trenutno provode
u pritvoru. Na kraju, naglasili smo troškove koje takva situacija nanosi
Ujedinjenim nacijama. Kao još bitnije, naglasili smo opasnost koju to
predstavlja za kredibilitet međunarodne pravde kredibilitet koji je,
mogu li vas podsjetiti, više nego neophodan
u ovom trenutku kada države trebaju ratifikovati međunarodni ugovor kojim
se uspostavlja budući Međunarodni krivični sud.
Kako bi smo poboljšali
situaciju, tj. kako bi smo izvršili svoj mandat 2007., a ne 2016. predložili
smo vam rješenje koje je pragmatično i fleksibilno, jer se može prilagoditi
budućim potrebama Suda, naročito onim koje diktiraju buduća hapšenja i
optužnice. Prednost ovog rješenja je i u tome da su troškovi na duže vrijeme
manji. Kao što znate, to rješenje se sastoji
u formiranju grupe ad litem
sudija iz država članica koji bi bili zaduženi da po potrebi odlučuju
u određenim predmetima.
Povrh toga, uz ovu
mjeru, predložili smo i ubrzanje predpretresne faze tako što bi veći dio
odgovornosti za njeno sprovođenje pao na kvalifikovane pravne stručnjake,
što bi sudijama dalo mogućnost da svo svoje vrijeme posvete samom vođenju
pretresa. Mi već radimo na primjeni ove druge mjere.
Prilikom mog obraćanja
vama prošlog juna, jasno sam izrazio svoju želju da se reforme brzo preduzmu
i u tom cilju predložio blisku saradnju Suda. Posebno sam vam zahvalan
što ste tako brzo uspostavili radnu grupu kako bi razmotrili naše prijedloge
i što ste primili predstavnike Suda. Grupa se nekoliko puta sastala i
već se čini da je moguće postići
koncenzus. Ne treba ni reći da bi naš rad bio znatno olakšan ukoliko bi
se ove reforme kompletno izvršile do 2001. godine.
Ipak, kao što sam podvukao
juče pred Generalnom skupštinom, moje kolege i ja smo svjesni da ova rješenja
neće biti u potpunosti djelotvorna ako ne budu izvršene i druge, ovaj
put unutarnje, reforme za koje neće biti potrebno da aktivirate bilo kakva
dodatna sredstva. U tom smislu, mi se krećemo u sljedećim novim pravcima.
Prvo, moramo dopuniti pravila za raspolaganje dokazima i njihovo
izvođenje, kako bismo ih učinili efektivnijima, a zatim ojačati kontrolu
sudija nad odvijanjem pretresa
s ciljem ubrzavanja suđenja optuženima uz, naravno, dužno poštivanje pravičnosti,
ali takođe sa sviješću o potrebi da
se izbjegnu sve taktike koje za cilj imaju opstrukciju. Za nekoliko sedmica
ja ću mojim kolegama, Tužiocu i sekretaru
Suda, takođe predložiti daljnje mjere koje će
omogućiti organima Suda da usklade
svoje dugoročne prioritete vezane za suđenja i da bolje sarađuju u cilju
njihovog ostvarivanja u najkraćem mogućem vremenu.
Da bi ove reforme bile potpuno djelotvorne,
potrebno je da svaki organ Suda, a posebno Sekretarijat i Administracija,
koordinirano teže njihovom provođenju, stalno imajući na umu potrebu da
se našim sredstvima raspolaže bolje, to jest isključivo u interesu pravde.
Meni je poznato da ste vi uvjereni u potrebu za ovim reformama.
Sada prelazim na drugu tačku.
2. Saradnja država u hapšenju optuženih
i prikupljanju dokaza.
Situacija u kojoj se nalazi Međunarodni
sud se značajno popravila kada su u pitanju hapšenja i dobavljanje dokaza.
Od 65 optuženih, 38 ih se sada nalazi u pritvoru u Hagu. Njih trinaest
su uhapšeni tokom protekle godine. Značajan broj dokumenata je takođe
predat Sudu.
Ovaj napredak je najprije rezultat poboljšane
saradnje svih država članica UN-a koje, preko međunarodnih organizacija,
tačnije SFOR-a i KFOR-a, bolje sarađuju u ostvarenju našeg mandata. On
takođe proizilazi iz povećanog stepena saradnje Bosne i Hercegovine i,
odnedavno, Republike Hrvatske. Kao
što znate, Sud nema policiju koja bi
provodila njegove odluke i, kao takav, mora biti u stanju da se osloni
na nepokolebljivu podršku država članica Međunarodne zajednice.
Politički preokreti koji su se nedavno
dogodili na Balkanu su, u tom smislu, razlog za novu nadu. Dolazak demokratskih
snaga u Hrvatskoj pokazuje spremnost hrvatskog naroda da ostavi teška
vremena kroz koja je prošao iza sebe. Slično tome, povratak demokratije
u Saveznoj Republici Jugoslaviji i njena reintegracija u zajednicu nacija
svjedoče
o riješenosti jugoslovenskog naroda da raskine sa ratnim godinama iz nedavne
prošlosti.
Ovo su veliki događaji zbog kojih smo
svi zadovoljni i koji su omogućili da se nadamo da će balkanske države
u potpunosti poštivati svoje međunarodne obaveze i bolje sarađivati u
ostvarenju naše misije.
Ipak, nemojmo zaboraviti da su najviši
politički i vojni dužnosnici koje je Sud optužio još uvijek na slobodi.
Upravo ovi optuženici, visoki vojni i politički čelnici, moraju najprije
odgovarati za svoja djela pred međunarodnim sudom koji je garant mira
i sigurnosti čovječanstva, jer prvenstveno oni ugrožavaju međunarodni
javni red, čiji smo mi jedan od čuvara.
Stoga apelujem na Savjet bazbjednosti
da iskoristi sav svoj uticaj nad državama članicama UN-a, a naročito nad
državama nasljednicama bivše Jugoslavije, da uhapse i dovedu pred Sud
optuženike koji se nalaze na njihovim teritorijama. Imperativno je se
to učini brzo, jer nacionalizam u svom najzagriženijem obliku još uvijek
živi i još bi mogao dovesti u pitanje
zahtjevnu i ponekad bolnu provedbu pravde, bez koje ne može biti korjenitog
i dugotrajnog mira na Balkanu.
Kao i moji prethodnici, neću oklijevati
da vas obavijestim o svim ozbiljnim propustima svake države koja ne ispuni
obavezu da sarađuje sa Sudom. Niti
ću propustiti da vas izvijestim o svim
mjerama koje države provedu kako bi ispravile takav nedostatak saradnje.
Krajnje sam vam zahvalan za podršku
koju ste nam neumorno pružali i toplo se zahvaljujem na pažnji.
*****
|
