|
Den
Haag, 26. oujka 2001.
JL/P.I.S./580-t
DRUGI INFORMATIVNI
SEMINAR ZA DIPLOMATE ODRAN NA MKSJ-u
U srijedu, 23. oujka 2001. godine,
predstavnici u diplomatskim misijama u Nizozemskoj prisustvovali su informativni
seminar za diplomate odran u sjeditu Međunarodnog krivičnog
suda za bivu Jugoslaviju (MKSJ).
Cilj ovog informativnog seminara, koji
je organiziran na inicijativu predsjednika Suda, suca Claude Jorda, bio
je pozvati drave članica Ujedinjenih naroda da nominiraju kandidate
za izbor sudaca ad litem. Da bi se odrali ovi izbori, potrebne
su 54 prijave, a predsjednik MKSJ-a bi elio imati to je vie
moguće kandidata.
Formiranje grupe dodatnih sudaca, to
su suci MKSJ-a predloili prole godine, Vijeće sigurnosti
odobrilo je 30. studenoga 2000. rezolucijom br. 1329. Ova rezolucija,
kojom se također omogućava povećanje sastava albenog
vijeća MKSJ-a i Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu za dva
suca, ima za cilj "omogućiti Međunarodnim sudovima za
bivu Jugoslaviju i Ruandu da zaključe svoje djelovanje to
je moguće ranije."
SAETAK OBRAĆANJA
U svojoj dobrodolici, sudac Claude
Jorda je naglasio vanost rezolucije br. 1329 i rekao sljedeće:
"Provedba mehanizma uključivanja
sudaca ad litem, koja treba da počne u srpnju ove godine, od
najveće je vanosti za budućnost Međunarodnog suda. Upotreba
sudaca ad litem uz druge reforme pokrenute tokom posljednjih 18
mjeseci - od provedbe preporuka sadranih u izvjeću ekspertne
grupe Ujedinjenih naroda, pa do poboljanja predraspravnog postupka
- omogućit će Međunarodnom sudu da izvri svoju zadaću
mnogo ranije nego to se očekuje. Ovo ne samo da će biti vano
u smislu utjecaja koji rad Suda ima na Balkanu, nego će također
utediti značajna sredstva Ujedinjenim narodima. Stoga vas molimo
da svojim vladama prenesete potrebu da to je moguće vie
drava nominiraju kandidate za dolazeće izbore sudaca ad litem."
Tajnik Međunarodnog suda g. Hans Holthuis
izloio je potom način i uvjete slube sudaca ad litem:
"Iako će suci ad litem
imati isti status i opća prava i povlastice kakva imaju stalni suci
MKSJ-a, MKSR-a, Međunarodnog suda pravde i Tribunala za pravo mora,
bile su potrebne stanovite izmjene s obzirom na privremenost njihove slube
i različite periode tokom kojih će suci ad litem obavljati
sudačku dunost."
Na koncu je g. Stephane Bourgon, predstojnik
predsjednikova ureda izloio diplomatima detaljan pregled postupka
kojim drave članice nominiraju suce ad litem, način
njihova biranja na Generalnoj skuptini Ujedinjenih naroda i njihova
izbora i raspoređivanja u raspravna vijeća. Bourgon je potom objasnio
da je cilj angairanja sudaca ad litem da se poveća broj
suđenja i presuda na Sudu i da će zbog toga njihov rad biti gotovo
isključivo usredotočen na suđenja. Potvrdio je da će suci
ad litem biti raspoređeni u raspravna vijeća zajedno sa
stalnim sucima i da će, po dolasku na Sud, imati obuku o Statutu i
Pravilniku o postupku i dokazima, kao i dosadanjoj sudskoj praksi
Tribunala.
SUCI AD LITEM
Sastav Vijeća
Novi sastav Vijeća, kako
je izloeno u prilogu rezolucije br. 1329, biti će kako slijedi:
1. Sudska vijeća se sastoje od esnaest
stalnih nezavisnih sudaca, koji moraju biti dravljani različitih
drava, i odjednom najvie devet nezavisnih sudaca ad litem,
imenovanih u skladu s člankom 13 ter, stavak 2 Statuta, koji moraju
biti dravljani različitih drava.
2. Svako raspravno vijeće sastoji
se od tri stalna suca i najvie est sudaca ad litem odjednom.
Svako raspravno vijeće kojem su dodijeljeni suci ad litem moe
se podijeliti u sekcije od po tri suca među kojima će biti i stalni
suci i suci ad litem. Sekcija raspravnog vijeća ima iste one
ovlasti i odgovornosti koje Statut daje raspravnom vijeću i donosi
presudu u skladu s istim pravilima.
3. Sedam stalnih sudaca
su članovi albenog vijeća. albeno vijeće za svaki
albeni predmet sastoji se od pet njegovih članova.
*****
|
