Press Release . Communiqué de presse . Saopštenje za javnost (Isključivo za medije. Nije službeni dokument.) |
|||
|
|||
Den Haag, 24. februar 2005. OBJELODANJENE OPTUŽBE PROTIV RASIMA DELIĆA Danas, 24. februara 2005., Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) objelodanio je detaljne optužbe protiv Rasima Delića. Optužnicu protiv Delića potvrdio je sudija Carmel Agius 16. februara 2005. Prema Optužnici, Rasim Delić, kao komandant Glavnog štaba Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) snosi individualnu krivičnu odgovornost za djela ili propuste svojih podređenih u skladu s članom 7(3) Statuta Međunarodnog suda. To znači da je Delić odgovoran za zločine navedene u Optužnici ako je znao ili imao razloga znati da će ih njegovi podređeni počiniti, a nije poduzeo nužne i razumne mjere da ih spriječi ili da kazni svoje podređene za počinjnenje tih zločina. Konkretno, Rasim Delić se, na osnovu odgovornosti nadređenog ili zapovjedne odgovornosti tereti u: četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (član 3 – ubistvo, okrutno postupanje, silovanje, okrutno postupanje). U Optužnici se, između ostalog, navodi sljedeće: "Dana 8. juna 1993., kada je Rasim DELIĆ stupio na dužnost komandanta Glavnog štaba, jedinice 3. korpusa ABiH, uključujući 306. brdsku brigadu, 7. muslimansku brdsku brigadu i mudžahedine, izvršile su napad na selo Maline u općini Travnik. Nakon predaje HVO, pripadnici vojne policije 306. brdske brigade ABiH zarobili su preko 200 civila, bosanskih Hrvata, i vojnika HVO i naredili im da pješice krenu prema Mehurićima, selu udaljenom nekoliko kilometara od Malina. Dok se ova kolona približavala selu Poljanice, nekoliko stotina metara od Mehurića, jedna grupa od desetak mudžahedina i lokalnih vojnika, bosanskih Muslimana, pristigla je iz pravca Mehurića i naredila koloni da se zaustavi. Oko 35-40 bosanskih Hrvata i vojnika HVO koji su se predali izvedeno je iz kolone, nakon čega im je naređeno da krenu natrag u pravcu Malina. Ubrzo nakon toga, ova grupa naišla je na jednu manju grupu ljudi koji su takođe zarobljeni u Malinama, pa su te dvije grupe zajedno nastavile put prema Malinama. Kada je grupa stigla na raskrsnicu koja vodi put sela Bikoši, naređeno im je da skrenu prema tom selu, gdje im je, po dolasku, naređeno da se postroje. Mudžahedini su zatim neselektivno otvorili vatru na ovu grupu, a neke od onih koji su preživjeli početnu pucnjavu likvidirali su pucnjem u glavu". U Optužnici se navodi da je "Rasim Delić bio obaviješten o ubistvima i ranjavanjima u selu Maline/Bikoši, a ipak nije preduzeo odgovarajuće mjere da kazni počinioce". U Optužnici se također, između ostalog, navodi sljedeće: "U ranim satima 21. jula 1995., jedinica ‘El Mudžahid’ iz sastava 3. korpusa ABiH izvršila je napad na Krčevine u općini Zavidovići. Vojnici VRS zarobljeni su i odvedeni u selo Livade. Dvojicu zarobljenih vojnika VRS, Momira MITROVIĆA i Predraga KNEŽEVIĆA, pripadnici ABiH su ubili i odrubili im glave. Zarobljenike u Livadama su svakodnevno tukli, a 23. jula 1995. odveli su ih u logor Kamenica. Logor Kamenica nalazio se u dolini rijeke Gostovići, oko 10 kilometara južno od Zavidovića. U krugu tog logora nalazila se zgrada koja je 1995. korištena kao objekat u kom su držani zarobljeni pripadnici VRS. Ovim zatočeničkim objektom upravljali su vojnici ABiH iz ‘El Mudžahida’. Dana 24. jula 1995., jednom zarobljenom pripadniku VRS po imenu Gojko VUJIČIĆ odrubili su glavu i primorali sve druge zarobljenike u logoru Kamenica da tu odsječenu glavu poljube, nakon čega su je okačili o jednu kuku na zidu prostorije u kojoj su držani zarobljenici. Zarobljenike VRS koji su držani u logoru Kamenica mučili su i tukli; neki od njih su bili podvrgavani elektro-šokovima, dok su drugima nanošeni strašni bolovi tako što su im na noge stavljana gumena crijeva pod visokim pritiskom". U Optužnici se nadalje navodi: "Dana 10. septembra 1995., nakon kombinovanog napada koji je odobrio Štab Vrhovne komande, a pod komandom 2. i 3. korpusa ABIH, jedinice i dijelovi jedinica 21. divizije, 22. divizije i 25. divizije 2. korpusa, te jedinice i dijelovi jedinica 35. divizije i 37. divizije 3. korpusa izvele su vojnu operaciju protiv snaga VRS koje su branile Vozuću, na isturenom dijelu planine Ozren, i probile linije koje je držao VRS, nakon čega je ABiH zaposjela teritoriju koju je prije toga držao VRS. Dana 11. septembra 1995., oko 60 vojnika VRS zarobljeno je zajedno s civilima koji su ostali nakon zauzimanja Vozuće, uključujući tri ženske osobe. Zarobljena grupa je nakratko odvedena u Kesten, općina Zavidovići, a nakon toga prebačena u logor Kamenicu. Izuzev navedene tri osobe ženskog pola, svi od približno 60 vojnika VRS koji su zarobljeni u Vozući i nakon toga odvedeni u Kesten a zatim u Kamenicu, nestali su i prepostavlja se da više nisu među živima". U Optužnici se nadalje navodi: "Tri žene, Slobodanka Radovanović, Bogdana Simić i Milija Jovanović zarobljene su tokom napada na Vozuću i 11. septembra 1995. odvedene u logor Kamenica. Ove žene, koje su držane odvojeno od muških zarobljenika, tukli su i šutirali, udarali metalnim polugama i kundacima od pušaka i podvrgavali seksualnom zlostavljanju, uključujući silovanje. Dotične tri žene boravile su u logoru Kamenica dvije noći, a zatim su prebačene u Zenicu, gdje su držane do 15. novembra 1995., kada su puštene na slobodu". U Optužnici se navodi da je Rasim Delić bio "obaviješten o tome da su vojnici ABiH iz jedinice ‘El Mudžahid’ imali sklonost ka vršenju krivičnih djela, naročito zločina nad zarobljenim civilima, i da je jedinica ‘El Mudžahid’ djelovala u logoru Kamenica. Međutim, Rasim Delić nije preduzeo odgovarajuće mjere da spriječi gorenavedena krivična djela koja su počinjena u logoru". Datum i vrijeme prvog stupanja Rasima Delića pred Sud biće objavljeno u dogledno vrijeme, nakon što bude prebačen u pritvor MKSJ-a u Den Haagu. Integralni tekst Optužnice na bosanskom/hrvatskom/srpskom: http://www.icty.org/case/delic/4#ind
|
Website o naslijeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju
Od zatvaranja MKSJ-a 31. decembra 2017., Mehanizam održava ovaj website u okviru svoje misije očuvanja i promovisanja naslijeđa međunarodnih krivičnih sudova UN-a.