|
Den
Haag, 26. srpnja 2001.
GB/P.I.S./606-t
IZJAVA
TUŽITELJICE U SVEZI S PREDMETIMA GOTOVINA I ADEMI
Nakon
dobrovoljne predaje optuženog Rahima Ademija 25. srpnja, tužiteljica MKSJ-a
Carla Del Ponte poduzela je korake da se odpečati optužnica protiv
još jednog optuženika, koji se također tereti za zločine navodno
počinjene u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine, naime protiv Ante
Gotovine, umirovljenog generala Hrvatske vojske.
Ante
Gotovina je optužen za zločine protiv čovječnosti i za kršenja
zakona i običaja ratovanja, za koje se u optužnici tvrdi da su počinjeni
za vrijeme i nakon vojne ofanzive koju su hrvatske snage započele
4. kolovoza 1995. kako bi operacijom "Oluja" vratile područje
Krajine.
Optužnicu
protiv Ante Gotovine potvrdio je 8. lipnja 2001. sudac Fouad Riad i tom
prilikom izdao nalog da se optužnica ne objelodani sve dok ne bude uručena
optuženiku. Hrvatskoj vladi je nakon toga dostavljen nalog za uhićenje,
međutim, s obzirom na izvještaje da optuženik već zna za postojanje
optužnice, tužiteljica je podnijela zahtjev sucu Riadu da izda nalog kojim
bi se ukinuo raniji nalog za neobjavljivanje optužnice.
Tužiteljica
od hrvatske vlade očekuje da odmah poduzme korake kako bi uhitila
optuženika.
Predmet
Rahima Ademija je sada pred Raspravnim vijećem. Na suđenju će
se utvrditi da li dokazni materijali potvrđuju izvan razumne sumnje
da je Rahim Adem kriv za zločine za koje se tereti u optužnici, a
koji su navodno počinjeni u rujnu 1993. na području Hrvatske poznatom
kao Medački džep.
Tužiteljica
je svjesna činjenice da su optužnice protiv Ante Gotovine i Rahima
Ademija izazvale žestoke rasprave u Hrvatskoj o ulozi Međunarodnog
suda u svezi s "Domovinskim ratom", kako se ovi oružani sukobi
nazivaju u Hrvatskoj.
Vijeće
sigurnosti Ujedinjenih naroda, koje je Statutom osnovalo Međunarodni
sud, ograničilo je njegovu nadležnost na teška kršenja međunarodnog
humanitarnog prava za koja se sumnja da su ih pojedinci počinili na
teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. Međunarodni sud nema nadležnost
da procjenjuje ima li neka država zakonsko pravo da u određenim okolnostima
koristi silu kako bi postigla svoje ciljeve, stoga ni tužiteljica s time
u vezi ne zauzima nikakav stav.
Bitno
je znati da i u oružanom sukobu koji nije protupravan pojedinac ipak može
počiniti teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, kao što
su ratni zločini i zločini protiv čovječnosti.
*****
|
