Ukupno osam predmeta koji se odnose na trinaest optuženih protiv kojih je MKSJ podigao optužnice proslijeđeno je sudovima u bivšoj Jugoslaviji, uglavnom Bosni i Hercegovini.
Postoje dvije glavne kategorije predmeta koje MKSJ prosljeđuje domaćim sudovima na području bivše Jugoslavije:
- veliki broj dosjea u predmetima u kojima se u istragama Tužilaštva Međunarodnog suda došlo do različitih faza, ali te istrage nisu dovele do toga da MKSJ podigne optužnice.
- mali broj predmeta u kojima je Međunarodni sud podigao optužnice protiv imenovanih osumnjičenih.
Tužilaštvo MKSJ-a prosljeđuje istražne materijale domaćim vlastima
Od osnivanja MKSJ-a 1993. godine, Tužilaštvo Međunarodnog suda je otvorilo istrage i prikupilo dokaze protiv mnogih osoba osumnjičenih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Kasnije, davanje prioriteta nekim predmetima u odnosu na druge dovelo je do toga da su neke istrage obustavljene.
Kao posljedica toga, nakon što je Tužilaštvo MKSJ-a podiglo posljednje optužnice krajem 2004. godine u skladu s rokom prihvaćenim u okviru strategije okončanja rada MKSJ-a, u njegovom posjedu su ostali brojni nepotpuni dosjei koji sadrže dokaze protiv osumnjičenih pojedinaca.
Tužilaštvo Međunarodnog suda takve predmete prosljeđuje domaćim tužilaštvima. Na nadležnim nacionalnim pravosudnim organima leži odgovornost da takve istrage privedu kraju na osnovu dokaza dobivenih od MKSJ-a i podignu optužnice gdje je to prikladno.
Pred Vijećem za prosljeđivanje nema dodatnih zahtjeva za prebacivanje optužnica MKSJ-a (Pravilo 11bis)
Ukupno osam predmeta koji se odnose na trinaest optuženih protiv kojih je MKSJ podigao optužnice proslijeđeno je sudovima u bivšoj Jugoslaviji, uglavnom Bosni i Hercegovini. Na osnovu optužnice MKSJ-a i propratnih dokaza koje je pružilo Tužilaštvo MKSJ-a, u ovim predmetima se vode suđenja u skladu sa domaćim zakonima relevantne države.
Pred Vijećem za prosljeđivanje, sastavljenim od troje sudija koji razmatraju zahtjeve za prosljeđivanje koje podnosi tužilac Međunarodnog suda, trenutno se ne razmatraju novi zahtjevi.
U prvim godinama postojanja Međunarodnog suda, Tužilaštvo MKSJ-a je istražilo na desetine počinilaca nižeg i srednjeg ranga kao dio takozvane 'strategije podizanja optužnica po principu piramide' koja je imala za cilj da istražitelje vremenom vodi prema vrhu komandnog lanca do osumnjičenih na najvišem nivou.
Kada je 2003. godine Savjet bezbjednosti usvojio strategiju okončanja rada MKSJ-a, mnogim optuženim na nižem nivou protiv kojih je MKSJ ranije podigao optužnice već je suđeno u Haagu. Drugi su, međutim, tek bili uhapšeni ili se dobrovoljno predali i postupci protiv njih su se nalazili u predpretresnoj fazi. Savjet bezbjednosti je uputio Međunarodni sud da takve osobe prebaci domaćim pravosuđima, jer nije bilo obavezno da se njihova suđenja vode pred jednim međunarodnim sudom, koji je trebao iskoristiti svoja sredstva za suđenje najvišim vođama koji se sumnjiče da su najodgovorniji za zločine u nadležnosti Međunarodnog suda.
U skladu s tim su napravljene izmjene i dopune Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ, koje su omogućile Vijeću za prosljeđivanje da odluči da li predmet protiv određenog optuženog treba prebaciti nekom od domaćih sudova. Sudije u obzir uzimaju težinu navedenih zločina i nivo odgovornosti optuženog, kao i da li relevantna država može zadovoljiti međunarodne standarde ljudskih prava i pravičnog suđenja.
>> Pogledajte tabelu sa statusom svih do sada podnetih zahteva za prosleđivanje