Presuda Žalbenog vijeća u predmetu Jelisić biće izrečena 5. jula 2001.

Hag, 3. jula 2001.

XT/P.I.S./599-t

PRESUDA ŽALBENOG
VIJEĆA U PREDMETU JELISIĆ

BIĆE IZREČENA 5. JULA 2001.

U četvrtak 5. jula 2001. u 10:00 sati, u Sudnici 3, Žalbeno vijeće
Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u kojem
zasjedaju sudije Shahabuddeen (predsjedavajući), Vohrah, Nieto-Navia,
Wald i Pocar, izreći će svoju presudu u predmetu Tužilac
protiv Gorana Jelisića.

OPTUŽNICA (Brčko)

Činjenični navodi

U izmijenjenoj optužnici potvrđenoj
19. oktobra 1998. kaže se da su srpske snage, od približno 30.
aprila 1992., borile za kontrolu u Brčkom, gradu i opštini u Bosni
i Hercegovini. Srpske snage, uz pomoć srpskih lokalnih vlasti, protjerale
su hrvatsko i muslimansko stanovništvo iz njihovih domova, držale
ih u kolektivnim centrima gdje su mnogi ubijeni, tučeni i na druge
načine zlostavljani. Mnoge žene, djeca i starci bili su zatočeni
u obližnjem selu Brezovo Polje.

Od približno 7. maja 1992. do početka
jula 1992. srpske snage su u logor Luka zatočile stotine muškaraca,
Muslimana i Hrvata, i nekoliko žena, u neljudskim uslovima i pod oružanom
stražom, gdje su ih sistematski ubijali.

Gotovo svakodnevno u navedenom periodu,
optuženi su, često uz pomoć logorskih stražara, ulazili
u glavni hangar u Luci gde je bila zatvorena većina zatočenika,
odabirali zatočenike za saslušanja, tukli ih, i često u njih
pucali i ubijali ih.

Tačke optužnice

Optužnica tereti Gorana Jelisića
po osnovu pojedinačne krivične odgovornosti (član 7(1) Statuta
Međunarodnog suda) za:

genocid
(član 4 Statuta Međunarodnog suda - ubijanje pripadnika jedne
grupe),

kršenje
ratnih zakona i običaja (član 3 statuta - ubistva; surovo postupanje;
pljačka),

zločine
protiv čovječnosti (član 5 statuta - ubistva; nečovječni
postupci).

PROCEDURALNI KONTEKST

Goran Jelisić je uhapšen od
strane snaga SFOR-a 22. januara 1998. i prebačen na Međunarodni
sud istoga dana. Optuženi je 26. januara po prvi pojavio pred sudom
kada se izjasnio da se ne osjeća krivim po nijednoj tački optužnice.
Na naknadnom prvom pojavljivanju održanom 29. oktobra 1998., Goran
Jelisić se izjasnio krivim po svim tačkama optužnice osim
one koja ga je teretila za genocid.

ODLUKE PRETRESNOG VIJEĆA

Presuda

Pretresno vijeće I, u sastavu sudija
Jorda (predsjedavajući), sudije Riad i Rodrigues je 19. oktobra 1999.
donijelo usmenu presudu po tački optužnice za genocid i po tačkama
za koje se Goran Jelisić izjasnio krivim. Pretresno vijeće je
utvrdilo da je potvrdna izjava o krivici data "dobrovoljno",
da "nije dvosmislena" i "da postoje dovoljne činjenične
osnove za postojanje krivičnog dela i učestvovanje optuženog
u istom" …". S tim u vezi, proglasilo je optuženog krivim
po 31 od 32 tačke optužnice, tj. za zločine protiv čovječnosti
i kršenja zakona i običaja ratovanja.

Međutim, Pretresno vijeće je
donijelo oslobađajuću presudu po tački za genocid, jedinoj
po kojoj se Goran Jelisić izjasnio da nije kriv, smatrajući da
tužilac nije uspio dokazati izvan svake razumne sumnje da je Goran
Jelisić djelovao sa potrebnim umišljajem da se u cijelosti ili
djelimično uništi neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska
grupa kao takva.

Kazna

Pretresno vijeće je 14. decembra
1999. donijelo pismenu odluku po svim tačkama optužnice i osudilo
optuženog na 40 godina zatvora, što je tada bila najveća kazna
koju je izreklo Pretresno vijeće Međunarodnog suda, po tačkama
za koje se Goran Jelisić izjasnio krivim.

ŽALBA

Tužilaštvo
je 21. oktobra 1999. podnijelo najavu o žalbi protiv oslobađajuće
presude za genocid. Goran Jelisić je 26. oktobra 1999. podnio najavu
protiužalbe. Odbrana Gorana Jelisića je 15. decembra 2000. podnijela
najavu o žalbi na pismenu presudu i kaznu. Žalbeno vijeće
je 21. marta 2000. godine odlučilo da osoba oslobođena optužbi
nema pravo da se žali na oslobađajuću presudu.

*****