> Spisak izvještaja o strategiji okončanja rada Međunarodnog suda
MKSJ je osnovan 1993. godine kao privremena institucija, ustanovljena s konkretnim ciljem da istraži zločine počinjene u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije i izvrši krivični progon odgovornih za te zločine. To je učinjeno u vrijeme kada to nacionalni pravosudni sistemi u bivšoj Jugoslaviji nisu mogli ili nisu bili spremni sami učiniti.
Godine 2003., deset godina nakon osnivanja, Međunarodni sud je radio punim kapacitetima a razni nacionalni pravosudni sistemi u regiji pokazivali su, neki više neki manje, namjeru da povećaju svoju sposobnost za postupanje u predmetima vezanim za ratne zločine. Sudije Međunarodnog suda su, shodno tome, inicirale osmišljavanje plana, koji je postao poznat kao "strategija okončanja rada". Cilj te strategije je osigurati da Međunarodni sud uspješno i pravodobno okonča svoju misiju, u saradnji s nacionalnim pravosudnim sistemima u bivšoj Jugoslaviji.
Plan u tri faze
Ovaj plan u tri faze je podržao Savjet bezbjednosti UN-a rezolucijama 1503 i 1534,. Preme njemu je bilo predviđeno okončanje svih istraga do kraja 2004. godine, okončanje svih prvostupanjskih suđenja do kraja 2008., i okončanje cjelokupnog rada u 2010. godini.
Prvi rok je uspješno ispunjen s okončanjem svih istraga do 31. decembra 2004.
Zbog kasnog hapšenja preostalih optuženih koji su bili u bjekstvu – od kojih je poslijednji, Goran Hadžić uhapšen 20. jula 2011. – te same kompliciranosti određenih predmeta, prvobitne procjene su izmijenjene kako bi se osigurali najviši standardi proceduralne pravičnosti. Osim toga, zdravstveno stanje pritvorenika ponekad može prouzrokovati odlaganja u radu Međunarodnog suda.
Proslijeđivanje predmeta i pomoć nacionalnim pravosudnim sistemima
Kako bi ostvario te rezultate, MKSJ se usredsredio na najviše vođe za koje se sumnja da su odgovorni za zločine u nadležnosti Međunarodnog suda. Sud je proslijedio predmete koji se odnose na optužene srednjeg i nižeg ranga nadležnim nacionalnim sudskim vlastima. Nacionalni tužioci i sudovi mogu pokretati postupke i bez učešća MKSJ.
Ta strategija okončanja se dosad pokazala vrlo važnim katalizatorom jačanja nadležnih nacionalnih sudskih vlasti u bivšoj Jugoslaviji. Uz podsticanje Savjeta bezbjednosti UN-a i podršku međunarodne zajednice, u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj ustanovljeni su specijalizirani mehanizmi za krivično gonjenje i suđenja u vezi s ratnim zločinima. MKSJ pruža stručne savjete u vezi s reformom relevantnog zakonodavstva, posebno u oblastima kao što su komandna odgovornost i zaštita svjedoka.
Svojim učešćem u raznim programima za obuku i studijskim posjetima, MKSJ dijeli svoja stručna znanja s pravnicima i drugim profesionalcima u bivšoj Jugoslaviji. Dostavljanjem dokaznog materijala, kao i stvaranjem elektronskih datoteka i arhiva dostupnih nacionalnim ustanovama, Međunarodni sud će osigurati djelotvornu tranziciju između jednog međunarodnog suda i nacionalnih sudskih vlasti.
Mehanizm za međunarodne krivične sudove
• za nastavak ka “jurisdikcija, prava, obaveze i osnovne funkcije” MKSJ-a
• za održavanje naslijeđa Međunarodnog suda.