| Saopštenje za javnost |
ŽALBENO VIJEĆE
|
| (Isključivo za medije. Nije službeni dokument.) |
|
Haag, 17. mart 2009.
NJ/MOW/1308t
Žalbeno vijeće Momčilu Krajišniku izreklo kaznu od 20 godina zatvora
 |
| Momčilo Krajišnik |
Žalbeno vijeće je danas Momčilu Krajišniku izreklo kaznu od 20 godina zatvora, potvrdivši ranije nalaze o krivici protiv bivšeg člana rukovodstva bosanskih Srba za deportacije, prisilno premještanje i progon nesrpskih civila tokom sukoba u Bosni i Hercegovini.
Ranije osuđujuće presude Pretresnog vijeća za ubistvo, istrebljenje i progon, s izuzetkom deportacija i prisilnog premješanja, ukinute su presudom Žalbenog vijeća.
Pretresno vijeće je 27. septembra 2006. godine Krajišnika proglasilo krivim za progon, istrebljenje, ubistvo, deportacije i prisilno premještanje nesrpskih civila tokom sukoba od 1992. do 1995. godine. Proglašeno je da nije kriv po optužbama za genocid i saučesništvo u genocidu. Krajišniku je izrečena kazna od 27 godina zatvora.
Pretresno vijeće je zaključilo da je Krajišnik učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je imao za cilj da izmijeni nacionalni sastav stanovništva na područjima pod kontrolom republike bosanskih Srba tako što će počinjenjem raznih krivičnih djela drastično smanjiti zastupljenost nesrba u tom stanovništvu. “Vijeće je konstatovalo da je postojala rukovodstvena komponenta udruženog zločinačkog poduhvata, smještena u glavnom gradu republike bosanskih Srba na Palama, u kojoj su bili Krajišnik, Radovan Karadžić i drugi vođe bosanskih Srba; lokalna komponenta tog udruženog zločinačkog poduhvata nalazila se u opštinama republike bosanskih Srba i održavala je tijesne veze s rukovodstvom na Palama”.
Žalbe su uložili tužilaštvo, optuženi – uključujući i dodatne pravne argumente koje su podnijeli Alan i Nathan Dershowitz, branioci po pitanju udruženog zločinačkog poduhvata i amicus curiae.
Žalbeno vijeće je odbacilo argumente optuženog i amicus curiae da je Pretresno vijeće povrijedilo Krajišnikovo pravo na pravično suđenje.
Međutim, dijelovi trećeg, četvrtog i sedmog osnova za žalbu amicus curiae su usvojeni. Žalbeno vijeće je prihvatilo da Pretresno vijeće nije konkretno navelo koji od lokalnih političara, vojnika, zapovjednika policije i vođa paravojnih jedinica su bili članovi udruženog zločinačkog poduhvata. Stoga, nije bilo moguće utvrditi van razumne sumnje da je između njih i Krajišnika postojao zajednički cilj.
Žalbeno vijeće je potvrdilo zaključak Pretresnog vijeća da je “Krajišnik dijelio namjeru da se počine prvobitni zločini deportacije, prisilnog premještanja i progona, zasnovani na tim krivičnim djelima od početka postojanja UZP-a”. Međutim, u odnosu na dodate zločine ubistva, istrebljenja i progona (osim onih zasnovanih na deportacijama i prisilnom premještanju) Žalbeno vijeće je zaključilo da Pretresno vijeće nije identifikovalo kada su ta djela postala dio zajedničkog cilja udruženog zločinačkog poduhvata.
Pretresno vijeće je zaključilo da su ta krivična djela dodata udruženom zločinačkom poduhvatu nakon što su vodeći članovi udruženog zločinačkog poduhvata s njima upoznati, ali nisu preduzeli nikakve efikasne mjere da bi spriječili njihovo počinjenje, nastavivši ustrajati na provedbi zajedničkog cilja, i time stekli namjeru za počinjenje tih dodatih krivičnih djela.
“Međutim, Žalbeno vijeće primjećuje da je Pretresno vijeće iznijelo tek vrlo oskudne, ako uopšte ikakve, zaključke o tim uslovima,” stoji u presudi. “Ne može se očekivati ni od Žalbenog vijeća ni od optuženog da spekulira o značenju zaključaka Pretresnog vijeća, ili o njihovom nepostojanju, u vezi s tako ključnim obilježjem Krajišnikove individualne krivične odgovornosti kao što je opseg zajedničkog cilja udruženog zločinačkog poduhvata”.
Vijeće je stoga ukinulo osuđujuće presude Krajišniku za dodata djela ubistva, istrebljenja i progona s izuzetkom radnji u osnovi djela deportacije i prisilnog premještanja.
Žalbeno vijeće je takođe zaključilo da Pretresno vijeće u mnogim prilikama nije uspjelo da pronađe vezu između počinilaca prvobitnih krivičnih djela deportacije, prisilnog premještanja i progona zasnovanih na tim krivičnim djelima i članova udruženog zločinačkog poduhvata.
Žalbeno vijeće je odbacilo većinu argumenata branilaca po pitanju udruženog zločinačkog poduhvata, ali je uvažilo argumente u odnosu na identitet članova poduhvata, Krajišnikovu odgovornost za dodate zločine i nepostojanje zaključaka o vezi između fizičkih počinilaca i članova poduhvata za neke od prvobitnih krivičnih djela.
Argumenti koje je podnijelo tužilaštvo i ostatak argumenata optuženog i amicus curiae su odbačeni u cijelosti, od čega je deseta osnova za žalbu amicus curiae o kumulativnim osuđujućim presudama odbačena većinom glasova, uz protivno mišljenje sudije Güneya.
Iako Žalbeno vijeće napominje da je većina osuđujućih presuda Momčilu Krajišniku preinačena, zaključilo je da težina krivičnih djela progona, deportacije i prisilnog premještanja “zahtjeva ozbiljnu i proporcionalnu kaznu”.
Optužnica protiv Krajišnika podignuta je 25. februara 2000. godine. Uhapšen je i prebačen na Međunarodni sud 3. aprila 2000. godine. U kaznu će mu biti uračunato vrijeme koje je već proveo u pritvoru.
Od svog osnivanja prije 15 godina Međunarodni sud je podigao optužnice protiv 161 lica za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Postupci protiv 117 lica su okončani. Dok su postupci u toku za 42 optužena, samo dvojica optuženih je i dalje u bjekstvu i očekuje se njihovo hapšenje – Ratko Mladić i Goran Hadžić.
*****
Sažetak presude:
http://www.icty.org/x/cases/krajisnik/acjug/bcs/090317_summary.pdf
Podaci o ovom predmetu dostupni su na: http://www.icty.org/x/cases/krajisnik/cis/bcs/cis_krajisnik_BCS.pdf
Postupke u sudnicama možete pratiti na internet stranici Međunarodnog suda na: www.icty.org
*****
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju
Za više informacija stupite u kontakt s našom Službom za medije/komunikacije
Tel.: +31-70-512-5343; 512-5356 Fax: +31-70-512-5355 - Elektronska pošta: press [at] icty.org