Website o naslijeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju

Od zatvaranja MKSJ-a 31. decembra 2017., Mehanizam održava ovaj website u okviru svoje misije očuvanja i promovisanja naslijeđa međunarodnih krivičnih sudova UN-a.

 Posjetite website Mehanizma.

Milorad Kronojelac uhapšen na osnovu zapečaćene optužnice i prebačen na Međunarodni sud

Press Release . Communiqué de presse . Saopštenje
za javnost

(Isključivo za medije. Nije službeni dokument.)
REGISTRY
GREFFE
SEKRETARIJAT

CC/PIU/324-t

Den Haag, 15. juni 1998.


MILORAD KRONOJELAC UHAPŠEN NA OSNOVU ZAPEČAĆENE OPTUŽNICE I PREBAČEN NA MEĐUNARODNI SUD


Prvo stupanje optuženog pred Sud održaće se 18. juna 1998. u 9:30 sati


Nakon što je u ponedjeljak, 15. juna 1998., uhapšen u Foči (jugoistočni dio Bosne) od strane pripadnika snaga SFOR-a, Milorad KRNOJELAC je predat Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), pritvoren i prebačen u Pritvorsku jedinicu MKSJ-a.


Milorad KRNOJELAC se tereti u optužnici koju je tužilac podnio 6. juna 1997., a sudija Vohrah potvrdio 17. juna 1997.


Istoga dana, na zahtjev tužioca, sudija Vohrah je takođe naložio da se optužnica protiv Milorada KRNOJELCA ne objelodanjuje “sve dok ne bude uručena optuženom”.


Sljedeći zakonski korak je ročište na kojem će od optuženog biti zatraženo da se izjasni o krivici po svakoj od tačaka kojima se tereti.


Prvo stupanje optuženog pred Sud održaće se u četvrtak 18. juna 1998. u 9:30, pred Pretresnim vijećem II, koje čine sudija Cassese (predsjedavajući), sudija May i sudija Mumba.


Opšti podaci o optuženom


Prema navodima optužnice, Milorad KRNOJELAC, poznat i kao Mićo, rođen je 25. jula 1940. u selu Birotići, kod Foče.


Prije rata bio je nastavnik. U Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) imao je čin kapetana I klase.


Od aprila 1992. do barem augusta 1993., Milorad KRNOJELAC je bio upravnik KP Doma, glavnog zatočeničkog logora za Muslimane i nesrpske civile, muškarce, iz Foče i okolnih sela.


Opšti podaci o zatočeničkom logoru KP Dom


Kazneno-popravni dom u Foči (KP Dom) bio je jedan od najvećih zatvora u bivšoj Jugoslaviji.


Prema navodima optužnice, sredinom aprila 1992., “srpske civilne i vojne vlasti” počele su koristiti KP Dom kao glavno mjesto pritvora Muslimana i nesrba, muškaraca, koje su skupljale i hapsile srpske vojne snage (vojne snage koje su uključivale bosanske Srbe kao i građane srpskog porijekla iz drugih dijelova bivše Jugoslavije) čim su preuzele kontrolu nad dijelovima Foče. …/…


U optužnici se dalje navodi: “Zbog neprekidnih hapšenja zatvor je tokom prvih mjeseci bio pretrpan, s tim da se broj zatočenika popeo čak na više od 760. Tokom ostatka 1992. broj zatočenika u prosjeku se kretao oko 600. Većina zatočenika razmijenjena je ili puštena tokom 1992. i 1993, ali je KP Dom i dalje korišten kao zatočenički objekat do 5. oktobra 1994.


Većina, ako ne i svi zatočenici, bili su civili koji nisu bili optuženi ni za kakav zločin, uglavnom muškarci Muslimani starosti od 16 do 80 godina, uključujući i mentalno zaostale, hendikepirane i teško bolesne osobe. Zatvorski kompleks bio je okružen tri metra visokim zidom, s bodljikavom žicom na vrhu, te osmatračnicama sa mitraljezima. Unutrašnji krug bio je miniran. Vojnici i zatvorski stražari posmatrali su zatočenike sa osmatračnica i redovno patrolirali kompleksom. Zatočenici su bili smješteni u četverospratnici koja se sastojala od zatvoreničkih ćelija i samica veličine 3 x 3 metra…


Opšti podaci o navodnim zločinima


Milorad KRNOJELAC se tereti kako na osnovu lične krivične odgovornosti, tako i na osnovu krivične odgovornosti nadređenog za djela svojih podređenih za:


Progon: u optužnici se navodi da je “Milorad KRNOJELAC proganjao Muslimane i druge muškarce nesrbe tako što ih je podvrgavao dugom i rutinskom zatvaranju i zatočeništvu, učestalom mučenju i premlaćivanju, bezbrojnim ubistvima, dugom i čestom prisilnom radu, i nečovječnim uslovima u zatočeničom objektu KP Dom. [Takođe] je pomagao pri deportaciji ili protjerivanju većine muškaraca Muslimana i nesrba iz opštine Foča.”


Mučenja i premlaćivanja: u šest tačaka optužnice opisuje se kako su zatočenici podvrgavani premlaćivanjima i postupcima mučenja prilikom dolaska, tokom zatočeništva, na putu prema kantini i od kantine, za vrijeme obroka, i za vrijeme isljeđivanja.


Hotimično lišavanje života: u optužnici se navodi da je nepoznati broj mučenih i premlaćivanih zatočenika tokom isljeđivanja “umro u tim incidentima. Neki od onih koji su preživjeli premlaćivanje ustrijeljeni su ili su u samicama podlegli povredama.” Premlaćivanja i mučenja uzrokovala su smrt najmanje 29 zatočenika.


Protivpravno zatočenje u nečovječnim uslovima: prema navodima optužnice “uslovi u KP Domu bili su surovi… karakterisalo ih je nečovječno postupanje, prenatrpanost, izgladnjivanje, prisilni rad, kao i neprekidno fizičko i mentalno zlostavljanje… Budući da su živjeli u neprekidnom strahu, neki zatočenici postali su suicidalni dok su drugi postali potpuno indiferentni prema onom što im se može dogoditi…”


Porobljavanje: Među zatočenicima, osnovana je radna grupa od najmanje 70 zatočenika – majstora koji su prisiljavani da rade u logoru i izvan njega, uključujući i linije fronta. Zatočenicima taj rad nije bio plaćen i nisu radili dobrovoljno. Na rad su prisiljavani čak i bolesni i povrijeđeni zatočenici. Oni zatočenici koji bi odbili da rade zatvarani su u samice.


Opšti podaci o optužbama


Milorad KRNOJELAC se tereti po 7 tačaka za zločine protiv čovječnosti (progon, mučenje, nečovječna djela, ubistvo, zatočenje, porobljavanj), 6 tačaka za teške povrede Ženevskih konvencija (mučenje, namjerno nanošenje povreda tijelu zdravlju, namjerno ubijanje, protivpravno pritvaranje civila, namjerno nanošenje velike patnje, nečovječno postupanje) i po 5 tačaka za kršenja zakona i običaja ratovanja (okrutno postupanje, ubistvo, robovanje).