MKSJ izdao optužnicu protiv Mirka Norca za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja

Den Haag, 25. svibnja 2004.
JP/P.I.S./851-t

MKSJ IZDAO OPTUŽNICU PROTIV MIRKA NORCA ZA ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI I KRŠENJA ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA

U četvrtak, 20. svibnja 2004., sudija Liu Daqun potvrdio je optužnicu protiv Mirka Norca.

Optuženi

Prema navodima optužnice, Mirko Norac je rođen 19. rujna 1967. u mjestu Otok, općina Sinj, Republika Hrvatska. U kolovozu 1990., Mirko Norac je stupio u službu Ministarstva unutrašnjih poslova. U rujnu iste godine, pridružio se antiterorističkoj postojbi Lučko. Imenovan je zapovjednikom 118. brigade Hrvatske vojske (HV).

U studenom 1992., Mirko Norac je imenovan zapovjednikom 6. gardijske brigade HV-a. Šesta gardijska brigada je poslije preimenovana u 9. motorizovanu gardijsku brigadu. Mirko Norac je bio zapovjednik 9. motorizovane gardijske brigade tokom hrvatske vojne akcije “Medački džep”. Tokom akcije imenovan je zapovjednikom Sektora 1 – bojne postrojbe ustrojene s ciljem provođenja te akcije.

Godine 1994., Mirko Norac je promaknut u čin brigadira i imenovan zapovjednikom Operativne zone Gospić. Na tom položaju je ostao do 25. rujna 1995., kada je promaknut u čin general majora. Dana 15. ožujka 1996., Mirko Norac je imenovan zapovjednikom Zbornog područja Knin. Povukao se iz HV-a 29. rujna 2000.

Individualna i krivična odgovornost nadređenog

Prema navodima optužnice, Mirko Norac je individualno odgovoran za zločine za koje ga tereti ova optužnica, temeljem članka 7 (1) Statuta Međunarodnog suda. Mirko Norac je također, ili alternativno, krivično odgovoran u svojstvu nadređenog za djela svojih podređenih, temeljem članka 7 (3) Statuta Međunarodnog suda. U optužnici se navodi da je prirodom svoje visoke funkcije Mirko Norac “…imao moć, ovlasti i dužnost da sprečava i kažnjava teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena tokom akcije ‘Medački džep’”.

Činjenice

Prema navodima optužnice, medački džep se prostirao oko pet kilometara u širinu i šest kilometara u dužinu, a nalazio se u sklopu samoproglašene “Republike Srpske Krajine”. Prije napada je u tom području živjelo oko 400 civila Srba.

Optužnica navodi da je hrvatski napad na medački džep otpočeo 9. rujna 1993. Nakon borbi koje su trajale oko dva dana, hrvatske snage, uključujući 9. gardijsku brigadu kojom je zapovjedao Mirko Norac, uspostavile su nadzor nad Divoselom, Čitlukom i dijelom Počitelja, nakon čega je hrvatska strana zaustavila napredovanje. U optužnici se navodi da je kao rezultat hrvatske vojne akcije “… medački džep postao potpuno nepodesan za stanovanje. Sela u medačkom džepu su u potpunosti uništena, čime je srpsko civilno stanovništvo ostalo bez domova i sredstava za život”.

Podaci o optužbama

Prema navodima optužnice, “prije i tokom hrvatske vojne akcije u medačkom džepu od 9. rujna do 17. rujna 1993. ili do približno tog datuma, Mirko Norac, djelujući kao pojedinac i/ili u dogovoru s drugima, uključujući Janka Bobetka i Rahima Ademija, planirao je, poticao, naredio, počinio ili na druge načine pomogao i podržao planiranje, pripremu ili izvršenje progonâ srpskih civila iz medačkog džepa na rasnoj, političkoj i vjerskoj osnovi”.

U optužnici se navodi da je krivično djelo progona počinjeno na sljedeći način:

“protupravnim lišavanjem života srpskih civila i zarobljenih i/ili ranjenih vojnika iz medačkog džepa.” “okrutnim i nečovječnim postupanjem sa srpskim civilima i zarobljenim i/ili ranjenim vojnicima iz medačkog džepa putem, među ostalim, nanošenja teških tjelesnih ozljeda vatrenim oružjem, ubodima, odsijecanjem prstiju, teškim premlaćivanjem, paljenjem tijela cigaretama, gaženjem tijela, vezanjem tijela za automobil i povlačenjem niz cestu, osakaćivanjem i drugim oblicima zlostavljanja.” “teroriziranjem uglavnom srpskog civilnog stanovništva medačkog džepa putem, među ostalim, sakaćenja i oskrvnuća tijela Boje PJEVAĆ, javnog lišavanja života Boje VUJNOVIĆ, tako što je živa zapaljena uz istodobne poruge, izricanjem namjere da se pobiju svi civili, pisanjem rasističkih natpisa po zgradama, ostavljanjem zlokobnih i prijetećih poruka na jednoj uništenoj zgradi, a posljedica svega toga bila je da je civilno stanovništvo bilo prisiljeno ostaviti svoje domove i imovinu i trajno napustiti to područje.” “uništavanjem osobne imovine srpskih civila u medačkom džepu. Dana 9. rujna 1993. ili nakon tog datuma, hrvatske snage u tom području sustavno su uništile ukupno oko 164 kuće i 148 drugih zgrada.”. “sustavnim pljačkanjem imovine srpskih civila za vrijeme i nakon vojne akcije u medačkom džepu koje su vršili elementi hrvatskih snaga u sprezi sa civilima, Hrvatima.”

Optužbe

U optužnici se Mirko Norac tereti temeljem individualne krivične odgovornosti (članak 7 (1) Statuta) i krivične odgovornosti u svojstvu nadređenog za djela svojih podređenih (članak 7 (3) Statuta) po:

dvije točke za zločine protiv čovječnosti (članak 5 Statuta – progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo i tri točke za kršenja zakona i običaja ratovanja (članak 3 Statuta – ubojstvo; pljačkanje javne ili privatne imovine; bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela).

Integralan tekst optužnice: http://www.icty.org/case/ademi/4#ind