Hag, 29. novembra 2000.
CC/P.I.S./543-t
PRVI INFORMATIVNI SEMINAR
ZA DIPLOMATE ODRŽAN
NA MKSJ-u DOBIO POZITIVNE
OCJENE
U srijedu, 29. novembra, više od pedeset
ambasadora prisustvovalo je informativnom seminaru za diplomate održanom
u sjedištu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
Organiziran na inicijativu Presjednika
Suda, uz podršku tužioca i sekretara, cilj ovog informativnog seminara
bio je da se članovima diplomatskog kora pruže najnovije informacije o
aktivnostima organa Suda, da ih se obavijesti o izazovima sa kojima se
Sud suočava, i da im se naglasi važnost koju saradnja država članica UN-a
sa Sudom ima za njegov uspješan rad.
NEKAŽNJIVOST
SE MORA ISKORIJENITI
"Bez intenizvne saradnje
zemalja koje vi predstavljate, Sud
neće biti u stanju ostvariti svoj zadatak u najkraćem mogućem vremenu,
i to će uticati na kredibilitet Suda i iznevjeriti nade pobuđene njegovim
osnivanjem," izjavio je predsjednik
Suda, sudija Claude Jorda.
Prikupljanje dokaza, hapšenje
optuženih osoba i podrška reformama koje su predložile sudije (pogledati
saopštenje za javnost br. 512 od 20. juna 2000.), glavna su područja saradnje
koja je naglasio predsjednik Suda. Predsjednik Jorda je rekao da je saradnja
na međunarodnom planu od presudnog
značaja za sadašnji uspjeh Suda: "Da pokaže da međunarodna pravda može
funkcionirati, i da iskorijeni nekažnjivost, bez obzira na stepen odgovornosti."
MILOŠEVIĆU SE MORA SUDITI
U HAGU
Tužilac, gđa Carla Del Ponte,
rekla je ambasadorima da je rad njenog
ureda na Kosovu završen i da je ekshumacija "oko
4.000 tijela ili dijelova tijela
dala odličnu sliku razmjera zločina i
načina na koji su počinjeni."
Ona je takođe podsjetila
prisutne na pitanja pokrenuta tokom njene nedavne posjete New Yorku (pogledati
saopštenje za javnost br. 542 od 24. Novembra 2000.): proširenje mandata
MKSJ-a kako bi bili uključeni i zločini protiv čovječnosti navodno počinjeni
nakon okončanja sukoba na Kosovu; potrebu da su zamrzne novčana imovina
optuženih lica i mogućnost da se ova
sredstva "stave na raspolaganje žrtvama";
i manji broj hapšenja optuženih. Zaključila je ponovivši da se "prije
ili kasnije, Miloševiću mora suditi pred Međunarodnim sudom" i zatražila
od ambasadora "podršku njihovih
vlada".
SPECIFIČNI ZAHTJEVI
Na kraju, zamjenik sekretara,
g. Jean-Jacques Heintz, iznio je detaljan pregled dosadašnjih sudskih
postupaka: 17 izrečenih presuda od kojih je pet izvršeno; u toku je pet
suđenja dvanaestorici optuženih; devet predmeta su u pretpretresnoj fazi
a odnose se na petnaest optuženih. On je posebno naveo da treba uzeti
u obzir i manje poznate podatke kako bi se dobila tačnija slika o intenzitetu
sudskih aktivnosti: od 1. januara, pretresna vijeća i sudije, individualno,
izdali su 183 odluke i 452 naloga, a broj
rasprava, pravnih podnesaka i transkripata je udvostručen.
Zamjenik sekretara Suda
je takođe rekao da Sekretarijat treba podršku država članica UN-a u područjima
od presudne važnosti kao što su provođenje presuda i relokacija svjedoka.
Gospodin Heintz je izričito tražio finansijsku pomoć za nastavak rada
Outreach Programme-a (čija je namjena da rad Suda približi stanovništvu
bivše Jugoslavije) i uspostavljanje satelitske veze između Međunarodnog
krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog krivičnog
suda za Ruandu.
Nakon ovih izlaganja, ambasadori
su imali priliku postavljati pitanja predsjedniku, tužiocu i zamjeniku
sekretara. Ovaj dijalog nastavljen je u prisnijoj atmosferi tokom prijema
kojim je zaključen ovaj informativni seminar.
*****
|
