Posljednje u seriji od četiri predavanja o naslijeđu MKSJ-a održano je 16. novembra 2017. na kampusu Leidenskog univerziteta u Haagu. Ovo predavanje, pod nazivom “Kako su radila Sudska vijeća MKSJ-a: Uvid 'iza kulisa' u prvostepene i žalbene postupke”, pružilo je jedinstvenu priliku da se čuje perspektiva “insajdera” od zaposlenih u Sudskim vijećima MKSJ-a i da se sazna više o njihovim ličnim iskustvima tokom godina njihovog rada.
Nakon uvodnog govora profesora Carstena Stahna, direktora studijskog programa Grotius centra za međunarodne pravne studije, predsjednik MKSJ-a, Carmel Agius, održao je uvodno izlaganje. Predsjednik je govorio o svom iskustvu tokom više od 16 godina kao sudija MKSJ-a, pomenuvši svoje osećanje da je “bio dio nečega novog i uzbudljivog” i objasnivši glavne aspekte rada Sudskih vijeća. Predsjednik Agius je takođe istakao aspekt timskog rada koji je jedinstven za Sudska vijeća MKSJ-a za razliku od nacionalnih pravosudnih sistema, objasnivši da je “u Sudskim vijećima, naš glavni zadatak da sastavljamo nacrte presuda i odluka, a to je veoma intenzivno i često ograničeno vremenskim rokovima. To je disciplina koja zahtjeva timski rad, koordinaciju, drugarstvo, planiranje vremena, pažnju za detalje, i, naravno, izuzetno pravno i analitičko znanje”.
Moderator ovog skupa bio je g. Jonas Nilsson, viši pravni savjetnik Pretresnog vijeća I MKSJ, a u njemu su učestvovali još g. Amir Čengić i gđa. Valérie Gabard, pravni savjetnici Žalbenog vijeća MKSJ-a, g. Christopher Lentz, pravni savjetnik u Kabinetu predsjednika MKSJ-a, i dr Rosalynd Roberts, pravna savjetnica u Pretresnom vijeću I. Prije predstavljanja glavnih tema diskusije, g. Nilsson je napomenuo da zaposleni u Sudskim vijećima rijetko imaju priliku da javno govore o prirodi svog posla, s obzirom na povjerljivost sudskog vijećanja.
Gospođa Gabard je govorila o dužini postupaka vođenih pred MKSJ-om i kritikama s tim u vezi, priznavši da su “sudije bile prve koji su izrazili zabrinutost” u vezi s tim pitanjem i da su “tokom godina primjenjeni brojni mehanizmi kako bi se obezbijedilo da kompleksnost predmeta vođenih pred MKSJ-a ne ide na uštrb ekspeditivnosti ”. Dr Roberts je objasnila da pionirski rad MKSJ u praksi zavođenja dokaznih predmeta predstavlja “naslijeđe samo po sebi” koje drugi sudovi i međunarodni sudovi trebaju uzeti u obzir. Gospodin Čengić je predstavio opšti proces pisanja presuda pretresnih vijeća i procesuiranja dokaza, ističući da svako vijeće ima drugačije metode rada, ali da je potrebno da se proces sastavljanja presude započne što je prije moguće, s obzirom na kompleksnost i prirodu međunarodnih krivičnih suđenja. Na kraju, g. Lentz je istakao važnost toga da se obezbijedi da sažeci presuda Međunarodnog suda koji se čitaju u sudnici budu lako razumljivi širokom spektru zainteresovane publike, i kako Sudska vijeća stoga “imaju važnu ulogu u komuniciranju rada Međunarodnog suda široj javnosti ”.
Serijal predavanja o naslijeđu MKSJ-a organizovan je u saradnji s Grotius centrom za međunarodne pravne studije i svako predavanje donosi priču o drugom organu Međunarodnog suda i o odbrani. Ovaj serijal predavanja predstavlja dio niza skupova o naslijeđu i završnih skupova pod nazivom Dijalozi o naslijeđu MKSJ.
