Website o naslijeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju

Od zatvaranja MKSJ-a 31. decembra 2017., Mehanizam održava ovaj website u okviru svoje misije očuvanja i promovisanja naslijeđa međunarodnih krivičnih sudova UN-a.

 Posjetite website Mehanizma.

Presuda Pretresnog vijeća u predmetu Prlić i drugi biće izrečena 29. maja 2013.

PRETRESNO VIJEĆE
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
(Isključivo za medije. Nije zvaničan dokument.)
Haag, 15. april 2013.
VE/CS/PR1557t

Presuda Pretresnog vijeća u predmetu Prlić i drugi biće izrečena 29. maja 2013.

Izricanje presude Pretresnog vijeća u predmetu kojim su obuhvaćena šestorica visokih funkcionera entiteta bosanskih Hrvata za vrijeme rata, Herceg-Bosne, zakazano je za 29. maj 2013. u 10:00 sati.

Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić terete se za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine uključujući, između ostalog, ubistvo, silovanje, seksualno zlostavljanje, uništavanje imovine, zatvaranje, deportaciju i prisilno premiještanje počinjeno nad bosanskim Muslimanima i drugim nehrvatima od 1992. do 1994. godine.

Oni se terete za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je imao za cilj političko i vojno podjarmljivanje, trajno uklanjanje i etničko čišćenje bosanskih Muslimana i ostalih nehrvata koji su živjeli na onim dijelovima teritorije Republike Bosne i Hercegovine za koje se tvrdilo da pripadaju takozvanoj Hrvatskoj Zajednici (a kasnije Republici) Herceg-Bosni, i pripajanje tih teritorija kao dijela “Velike Hrvatske”. Optužnica se odnosi na zločine počinjene u opštinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vareš.

Šestorica optuženih obavljali su najviše političke i vojne funkcije u vodstvu Herceg-Bosne tokom perioda na koji se odnosi optužnica. Prema optužnici, kao predsjednik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), i kasnije predsjednik vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Jadranko Prlić je bio jedan od najmoćnijih funkcionera u vlastima bosanskih Hrvata u vrijeme na koje se optužnica odnosi. Bruno Stojić je bio načelnik Odjela obrane HVO-a. Prema optužnici, Slobodan Praljak je istovremeno obavljao funkciju visokog časnika Hrvatske vojske, pomoćnika ministra obrane i višegpredstavnika Ministarstva obrane Hrvatske pri vladi i oružanim snagama HVO-a i kasnije komandanta Glavnog stožera, i imao istaknutu ulogu u obezbijeđivanju naoružanja i municije za snage HVO-a i, te direktno ili indirektno komandovao snagama HVO-a i njegovim operacijama u BiH. U optužnici se navodi da je, kao načelnik Glavnog stožera HVO-a i kasnije kao zamjenik vrhovnog zapovjednika snaga HVO-a, Milivoj Petković de jure i/ili de facto rukovodio i komandovao oružanim snagama Herceg-Bosne/HVO-a, dok je Valentin Ćorić, kao načelnik Uprave vojne policije, imao ključnu ulogu u uspostavljanju, rukovođenju i operacijama Vojne policije HVO-a. Berislav Pušić je bio načelnik Službe za razmjenu zarobljenika i drugih osoba i predsjednik komisije zadužene za sve zatvore i zatočeničke objekte HVO-a.

Pretresno vijeće je razmatralo dokaze o većem broju krivičnih djela koje je naveo tužilac. Ova djela uključuju primjenu sile, zastrašivanje i teror provođenjem masovnih hapšenja bosanskih Muslimana koji su nakon toga bili ubijeni, premlaćivani, seksualno napadani i na druge načine zlostavljani. Tokom napada na muslimanske gradove, sela i naselja vršeno je sistematsko granatiranje i snajpersko djelovanje po civilima. Imovina muslimanskih civila je uništavana da bi se obezbijedlo da ne dođe do povratka stanovništva. Otvarani su zatočenički objekti u kojima su zatočavani bosanski Muslimani, među kojima su bili žene, djeca i starije osobe. Oni su često držani u užasnim uslovima i uskraćivane su im osnovne ljudske potrepštine, kao što su odgovarajuća ishrana, voda i zdravstvena njega. Mnogi zatočenici su bili prisiljeni na fizički rad ili na prikupljanje leševa u opasnim borbenim situacijama.

Prvobitna optužnica protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića potvrđena je 4. marta 2004. i objelodanjena 2. aprila 2004. Sva šestorica optuženih su se predali 5. aprila 2004. Tokom prvog stupanja pred sud 6. aprila 2004., svi su se izjasnili da nisu krivi ni po jednoj od optužbi.

Suđenje je počelo 26. aprila 2006. Tužilaštvo je završilo izvođenje svojih dokaza 24. januara 2008. nakon što je pozvalo 145 svjedoka. Izvođenje dokaza odbrane je počelo 5. maja 2008. i zvanično završeno 17. maja 2010. nakon što je pozvan 61 svjedok. Završne riječi su su iznošene od 7. februara do 2. marta 2011. Ukupan broj sudskih dana je 465.

Od svog osnivanja Međunarodni sud je podigao optužnice za ozbiljne povrede humanitarnog prava počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine protiv 161 lica. Okončani su postupci protiv 136 lica. Trenutno su u toku postupci protiv 25 optuženih.


Podaci o predmetu

Izricanje presude Pretresnog vijeća biće prenošeno uživo na websiteu Međunarodnog suda.

S portparolom Sekretarijata i sudskih veća, Magdalenom Spalińskom, možete stupiti u kontakt na +31 (0)6 5127 1242 ili +31(0)70 512 5066 i na adresi spalinska [at] un.org">spalinska [at] un.org

Za dodatne informacije stupite u kontakt sa Službom za medije na +31 (70) 512-8752 ili 512-5343 ili 512-5356.