1. Kako se imenuju branioci?
2. Šta je Udruženje branilaca?
3. Kako se formira tim odbrane?
4. Koje su mogućnosti na raspolaganju braniocima na Međunarodnom sudu?
5. Može li neki branilac zastupati dva ili više klijenata pred Međunarodnim sudom?
Osumnjičeni i optuženi koji sami snose troškove svoje odbrane imaju pravo izabrati vlastitog branioca. Takvom privatno angažovanom advokatu biće dozvoljeno da zastupa optuženog ukoliko zadovoljava osnovne uslove iz pravila 44 Pravilnika o postupku i dokazima. Međutim, osumnjičeni ili optuženi slabog imovinskog stanja može da traži od sekretara Međunarodnog suda da mu dodijeli branioca o trošku Međunarodnog suda da ga zastupa pred Sudom. U tom slučaju, osumnjičeni ili optuženi može odabrati advokata sa spiska kvalifikovanih advokata koji vodi sekretar Suda, a Međunarodni sud će snositi troškove odbrane.
2. Šta je Udruženje branilaca?
Udruženje branilaca koji postupaju pred MKSJ je nezavisno profesionalno udruženje advokata odbrane registrovano u skladu s nizozemskim zakonima. Ono nije organ Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Međutim, to je jedina organizacija branilaca koju priznaje sekretar Međunarodnog suda u skladu s pravilom 44 Pravilnika o postupku i dokazima, i branioci koji žele postupati pred MKSJ-om moraju biti redovni članovi ovog Udruženje. Na stranici Udruženja branilaca možete naći više informacija o tom udruženju: http://adc-icty.org/
3. Kako se formira tim odbrane?
Ukoliko optuženi već nema kvalifikovanog branioca, uobičajeno je da mu Sekretarijat, za potrebe prvog stupanja pred Sud, dodijeli dežurnog branioca. To je privremeno imenovanje čija je svrha da se zaštite prava optuženog, a naročito pravo na branioca, sve dok optuženi ne dobije stalnog branioca, bilo da ga sam angažuje ili mu ga dodjeli sekretar Suda. Nakon što optuženi slabog izabere branioca, u slučaju da je slabog imovinskog stanja on Sekretarijatu podnosi formalni zahtjev za dodjelu branioca. Ako optuženi nije slabog imovinskog stanja, on Sekretarijatu podnosi formalni zahtjev za dodjelu branioca zajedno sa izjavom o svom imovinskom stanju, u kojoj navodi sva sredstva koja se nalaze u posjedu optuženog i članova zajedničkog domaćinstva, kao i sve eventualne dugove. Ako optuženi nije slabog imovinskog stanja, on Sekretarijatu dostavlja formalnu punomoć za svog branioca. Sekretarijat će tada preispitati kvalifikacije branioca i utvrditi da li postoji prepreka za njegovo imenovanje. Kada je glavni branilac izabran, on, u dogovoru s optuženim, ima pravo izabrati ostatak tima odbrane. Shodno tome, ako je optuženi slabog imovinskog stanja, glavni branilac može od Sekretarijata zatražiti da mu dodijeli subranioca (koji takođe mora ispunjavati uslove iz pravila 45) i pomoćno osoblje. Uopšteno uzevši, tim odbrane obično čine glavni branilac, subranilac, jedan ili više istražitelja i jedan ili više pravnih pomoćnika i referent. Samo glavni branilac i subranilac imaju ovlašćenje da u ime optuženog dostavljaju podneske Sudu.
4. Koje su mogućnosti na raspolaganju braniocima na Međunarodnom sudu?
Honorar branioca sadrži dio za kancelarijske i administrativne troškove. Stoga je obaveza svakog branioca da ustanovi svoju kancelariju i opremi je računarima, telefaksima, sekretaricama, itd. Međutim, kako bi im se olakšale pripreme dok prisustvuju pretresu Sekretarijat je braniocima dodelio kancelariju i prostor za sastanke u prostorijama Suda. U prostorijama odbrane se nalazi nekoliko računara, telefoni, uređaj za fotokopiranje i telefaks. Branioci, osim toga, imaku pristup biblioteci MSKJ-a i raznim IT uslugama, uključujući i IT mreži odbrane na kojoj mogu pohranjivati dokumente odbrane, te pristup sudskoj bazi podataka, uključujući i daljinski pristup tim sredstvima. Udruženje branilaca koji postupaju pred Međunarodnim sudom takođe je dobilo kancelariju u glavnoj zgradi Međunarodnog suda.
5. Može li neki branilac zastupati dva ili više klijenata pred Međunarodnim sudom?
Ako se dvojici optuženih sudi istovremeno u istom predmetu, prema članu 16(A) Uputstva za dodjelu branioca, svaki od optuženih ima pravo tražiti da mu se dodijeli poseban branilac. Čak i ako oba optužena pristanu da ih istovremeno zastupa isti branilac, Sekretarijat im vjerovatno neće odobriti taj zahtjev jer bi ukupne obaveze branioca vjerovatno uticale na njegovu sposobnost da ih djelotvorno zastupa. Osim toga, moguće je da u slučaju dvojice optuženih postoji sukob interesa ili da su strategije odbrane dvojice optuženih takve da bi u nekoj fazi postupka mogle dovesti do sukoba interesa. Iz tih razloga, član 16 (G) Uputstva zabranjuje da isti branilac zastupa više od jednog osumnjičenog ili optuženog, osim ukoliko se sekretar ne uvjeri da interesi ni jednog ni drugog optuženog neće biti ugroženi takvim imenovanjem.
Slično tome, ako se neki optuženi tereti po istoj ili blisko povezanoj optužnici kao i drugi optuženi kome se već sudilo, Sekretarijat prvo mora razmotriti postoji li vjerovatnoća da će doći do sukoba interesa ako obojicu zastupa isti branilac. U tom slučaju, oba optužena moraju potpisati izjavu u kojoj kažu da su potpuno upoznati s postojanjem mogućeg sukoba interesa, i da, bez obzira na to, pristaju da im se dodijeli taj branilac. Sekretar može utvrditi da je sukob interesa isuviše velik i nemože biti zanemaren. U tom slučaju, sekretar može odbiti zahtjev za imenovanje određenog branioca i uputiti optuženog da izaberu drugog branioca sa spiska branilaca sastavlljenog u skladu s pravilom 44. Takva odluka sekretara podliježe preispitivanju.