| SAOPŠTENJE ZA JAVNOST |
VIJEĆA
|
| (Isključivo za medije. Nije zvaničan dokument.) |
Haag, 11. jul 1996.
CC/PIO/099t
Pretresno vijeće izdalo međunarodne naloge za hapšenje Karadžića i Mladića i ukorilo Jugoslaviju i Republiku Srpsku zbog toga što nisu uhapšeni
Odlukom se Tužilaštvo poziva da podigne dodatne optužbe za genocid i naglašava individualna odgovornost Karadžića i Mladića
Pretresno vijeće I Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju danas je jednoglasno ponovo potvrdilo dvije optužnice protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića i izdalo međunarodne naloge za njihovo hapšenje.
Međunarodni nalozi za hapšenje biće poslati svim državama i, ako to bude potrebno, međunarodnim Implementacijskim snagama (IFOR). Sve države će od tog momenta imati pravnu obavezu da uhapse optužene ukoliko se oni nalaze u njihovoj nadležnosti.
Pretresno vijeće je takođe optužilo Saveznu Republiku Jugoslaviju i Republiku Srpsku za nesaradnju s Međunarodnim sudom.
Pretresno vijeće I pripisalo je činjenicu da Karadžić i Mladić nisu uhapšeni "odbijanju Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) i vlasti bosanskih Srba na Palama koja je postala Republika Srpska da sarađuju s Međunarodnim sudom".
Pretresno vijeće je posebno napomenulo da to što Republika Srpska nije uhapsila ovu dvojicu optuženih predstavlja kršenje obaveza koje je u njeno ime preuzela Savezna Republika Jugoslavija tokom Dejtonskog mirovnog sporazuma. "Savezna Republika Jugoslavija je preuzela obavezu da će obezbijediti da Republika Srpska u potpunosti sarađuje s Međunarodnim sudom". Kao jamac Republike Srpske, Savezna Republika Jugoslavija je odgovorna za to što ovaj entitet ne ispunjava svoje obaveze.
Pretresno vijeće je predsjedniku Međunarodnog suda povjerilo zadatak da obavijesti Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija o tome da Savezna Republika Jugoslavija i Republika Srpska ne ispunjavaju svoje pravne obaveze.
Osnova za dodatne optužbe za genocid
Pretresno vijeće je svojom odlukom pozvalo Tužilaštvo Međunarodnog suda da razmotri mogućnost podizanja dodatnih optužbi protiv optuženih za genocid.
Prema Pretresnom vijeću, optuženi su pokazali genocidnu namjeru ne samo uspostavljanjem i vođenjem zatočeničkih logora, već i "drugim metodama etničkog čišćenja na koje ukazuje Tužilaštvo, poput, između ostalih, deportacija, granatiranja i opsade gradova".
"Osim toga, određeni metodi korišćeni u sprovođenju projekta 'etničkog čišćenja' ukazuju na kvalifikovanu namjeru. To objašnjava ogromne razmjere posljedica uništavanja: broj žrtava koje su odabrane zbog svoje pripadnosti određenoj grupi vodi ka zaključku da je namjera da se uništi grupa, barem djelomično, bila prisutna".
Pretresno vijeće je zaključilo da su "pojedina djela podnesena na pregled mogla biti planirana ili naređena s genocidnom namjerom i obuhvaćena su klasifikacijom genocida. Ova namjera proizlazi iz govora ili projekata kojima su utemeljena i opravdana ta djela, iz ogromnih razmjera njihovih destruktivnih posljedica i njihove specifične prirode, koja je imala za cilj da potkopa ono što se smatra temeljima određene grupe. Nacionalne skupine u Bosni, bosanski Hrvati, i posebno bosanski Muslimani, bili su žrtve tih djela"
Vijeće je, stoga, pozvalo Tužilaštvo "da razmotri proširivanje obima karakterizacije genocida u svjetlu djela koja su obuhvaćena prvobitnom optužnicom".
Individualna krivična odgovornost optuženih
Vijeće je dalje zaključilo da optuženi, osim odgovornosti nadređenog, snose i ličnu odgovornost za genocid i druge zločine za koje se terete.
Pretresno vijeće je napomenulo da se "dokazi i svjedočenja koji su predočeni svi slažu u pokazivanju da su Radovan Karadžić i Ratko Mladić ne samo bili obavješteni o zločinima koji su navodno počinjeni pod njihovom nadležnošću, već i da su, konkretno, koristili svoja ovlašćenja kako bi planirali, poticali, naređivali ili na drugi način pomagali i podržavali u planiranju, pripremi i izvršenju navedenih zločina".
Prema Pretresnom vijeću, "činjenice koje je iznio tužilac u prilog optužnici, dopuštaju zaključak da su djela za koja se optuženi terete počinjena u skladu s političkim programom uz institucionalnu i vojnu organizaciju".
Pretresno vijeće je detaljno opisalo uloge koje su Karadžić i Mladić imali u donošenju ključnih odluka.
Vijeće je zaključilo da je "centralna uloga Radovana Karadžića u političkim i vojnim pripremama za srpsko preuzimanje kontrole u Bosni i Hercegovini jasno vidljiva. Svi dokazi i svjedočenja koje je podnijelo Tužilaštvo pokazuju da je od jula 1990. godine Radovan Karadžić bio neprikosnoveni vođa bosanskih Srba. Njegova djela i izjave pokazuju da ne samo što je znao šta čine njemu podređeni, već, posebno, da je on podržavao njihova djela, da je od prvog momenta učestvovao u planiranju izvršenja 'etničkog čišćenja' u Bosni i Hercegovina i da je on sam bio u poziciji da naređuje operacije bosanskih Srba koje su dovele do počinjenja protivpravnih djela"
Kao načelnik Generalštaba vojske bosanskih Srba, "Ratko Mladić je imao potpunu kontrolu nad svojim generalima i (. . .) često je lično bio uključen u operativne odluke raznih korpusa, u toj mjeri da je čak mijenjao odluke zapovjednika i donosio taktičke odluke umjesto njih. Njegova moć je dosezala i do političkog nivoa (. . .)". Pretresno vijeće je zaključilo da su "njegova obaviještenost i uloga u optužnici dovoljno dokazani u ovoj fazi postupka".
*****
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju
Za više informacija stupite u kontakt s našom Službom za medije/komunikacije
Tel.: +31-70-512-8752; 512-5343; 512-5356 Fax: +31-70-512-5355 - Email: press [at] icty.org