|
Hag, 21. februar 2003.
JDH/P.I.S./731-t
SASTANAK RADNE GRUPE UREDA VISOKOG PREDSTAVNIKA
I MEĐUNARODNOG SUDA O USPOSTAVLJANJU BOSANSKOHERCEGOVAČKIH
INSTITUCIJA ZA KRIVIČNO GONJENJE RATNIH ZLOČINA
Danas, u petak 21. februara 2003., predsjednik Međunarodnog krivičnog
suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), sudija Claude Jorda, i viši zamjenik
visokog predstavnika i šef Odjela za za vladavinu prava pri Uredu visokog
predstavnika (OHR), ambasador Bernard Fassier, potpisali su u Hagu zajedničke
zaključke o uspostavljanju institucija za procesuiranje ratnih zločina
u Bosni i Hercegovini.
Ovim je završena dvodnevna konferencija tokom koje je uspješno nastavljen
rad sa sastanka radne grupe održanog u Sarajevu u januaru ove godine (vidjeti
Saopštenje za javnost 723).
Cilj tog sastanka, na kojem su centralna tema bili finansijski preduslovi
neophodni u procesu osposobljavanja institucija u Bosni i Hercegovini
za istrage ratnih zločina i procesuiranje tih predmeta, bio je da
pruži međunarodnoj zajednici jasnu osnovu za određivanje najboljeg
načina za nastavak procesa oko kojeg su se sporazumjeli MKSJ i OHR.
OHR će u martu organizovati informativni sastanak na kojem će
zainteresovanim ambasadama i međunarodnim organizacijama predstaviti
zajednički projekat OHR-a i MKSJ-a. Ured visokog predstavnika i MKSJ
će zajednički predstaviti svoje zaključke na narednom sastanku
Vijeća za implementaciju mira u Briselu, koji je planiran za 28.
mart 2003. godine. Ovi zaključci će takođe biti predstavljeni
Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija što je ranije moguće.
Današnji zaključci će biti i dio razgovora koji se odvijaju
između OHR-a i bosanskohercegovačkih vlasti o uspostavljanju
Suda Bosne i Hercegovine i Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
ZAJEDNIČKI ZAKLJUČCI
Radna grupa OHR-a i MKSJ-a je razmatrala institucionalne i pravne okvire,
tehničke i logističke preduslove, vrstu i broj predmeta i mogući
finansijski teret uspostavljanja odgovarajućih institucija Bosne
i Hercegovine. Zaključci radne grupe pokazuju sljedeće:
Najpogodnija ustanova za procesuiranje ratnih zločina u BiH
bi u prvoj fazi bilo specijalizovano vijeće sa tri odjela u okviru
nedavno uspotavljenog Suda Bosne i Hercegovine. Ovo vijeće će
biti bosanskohercegovačka ustanova koja će postupati u skladu
sa zakonima Bosne i Hercegovine. Ipak, u prvom periodu bi trebala
postojati privremena međunarodna komponenta u sudijskom sastavu,
sudskoj organizaciji i tužilaštvu.
Tužilaštvo BiH mora imati u svom sastavu i odjel za ratne zločine;
pored toga, zbog problema koji još uvije ne postoje u BiH, mora postojati
efikasna podrška istragama ratnih zločina i hapšenju osumnjičenih.
Specijalizovano vijeće Suda BiH će imati nadležnost nad
tri vrste ratnih zločina: predmetima koje će tom vijeću
upućivati MKSJ u skladu sa pravilom 11 bis Pravilnika
o postupku i dokazima (oko 15 optuženih); predmetima u kojima Tužilaštvo
MKSJ-a još nije podiglo optužnice te će ih prebaciti u BiH (oko
45 osumnjičenih); i predmeti prema "Pravilima puta"
koji se nalaze pred lokalnim sudovima, ali koje bi zbog osjetljivosti
trebalo suditi na nivou državnog suda.
Koristiće se postojeći zakoni BiH. U radu na posebnim pravilima
o postupku za vijeće za ratne zločine Suda BiH, kao i pri
u pregledu važećeg Zakona o krivičnom postupku BiH, uvažavaće
se iskustvo MKSJ-a.
Uspostavljanje specijalizovanog vijeća za ratne zločine
u okviru Suda BiH zahtijeva renoviranje dodatnih prostorija, kao i
adekvatnih mjera sigurnosti.
Kreiranje pritvorske jedinice na državnom nivou je preduslov ne samo
za rad budućeg specijalizovanog vijeća za ratne zločine
Suda BiH, već i za rad njegovih drugih vijeća.
Program za zaštitu svjedoka, kao i program za zaštitu sudija i tužilaca
se takođe mora razraditi.
OHR i MKSJ smatraju da je osposobljavanje BiH da efikasno vodi suđenja
za ratne zločine element od suštinske važnosti za uspostavljanje
vladavine prava i osnova za proces pomirenja, čime se stvaraju neophodni
uslove za uspostavljanje trajnog mira u BiH.
*****
|
