Sarajevo, 17. oktobar 2014.
Rezultati rada Tribunala i njegov značaj u procesu postkonfliktnog oporavka postali su integralni dio predavanja o međunarodnom humanitarnom pravu, koje je profesor Islam Zulović održao za učenike Pete gimnazije u Sarajevu, u okviru nastavnog predmeta Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava. Vješto kombinujući dugogodišnje iskustvo predavača sa znanjem usvojenim na prošlonedjeljnoj radionici o MKSJ-u, organizovanoj za profesore srednjih škola iz Kantona Sarajevo, profesor Zulović je učenicima gimnazije približio do sada za njih prilično apstraktan pojam pravde za žrtve i važnosti suđenja za ratne zločine.
Na samom početku interaktivne prezentacije profesor Zulović je pozvao prisutne učenike da se podsjete na prethodno stečena znanja o Ženevskim i Haškim konvencijama, koje je upotpunio informacijama o genocidu i zločinima protiv čovječnosti da bi zaokružio registar teških povreda međunarodnog humanitarnog prava koje se nalaze u okviru mandata Haškog tribunala.
Kroz veoma živu dvosatnu diskusiju učenici Pete gimnazije su jasno uočavali vezu između rada Tribunala i ratnih zločina u Sarajevu, za koja je pred Tribunalom izrečena prva kazna doživotnog zatvora, u predmetu Stanislava Galića, za djela nasilja čiji je prevashodni cilj širenje terora među civilnim stanovništvom. Pored uloge svjedoka-žrtava, gimnazijalci su istakli veliku važnost i sudskih vještaka u procesu utvrđivanja istine kao što je to bio slučaj nakon granatiranja sarajevske tržnice Markale. Na pitanje predavača o svrsi suđenja za ratne zločine, jedna učenica trećeg razreda je jasno odgovorila da je to „dokumentovanje povreda humanitarnog prava i satisfakcija za žrtve počinjenih zločina“.
Govoreći o važnosti toga da mladi budu upoznati s ratnom prošlošću i suđenjima za ratne zločine, učenica Nasiha Nuhanović je rekla: „Jako je bitno da osobe moje dobi, koje nisu morale trpjeti težinu rata i zločine koji su počinjeni, saznaju šta se desilo, a još bitnije da budu svjesni da ipak ima neke doza pravde. Nijedan zločin ne bi smio proći nekažnjeno, nijedno kršenje ljudskih prava zanemareno“.
Na kraju prezentacije je profesor Zulović pozvao predstavnika MKSJ-a u BiH, Almira Alića, da sa učenicima podijeli iskustva Outreach programa MKSJ-a u radu s mladima i potrebi njihovog aktivnog angažmana u procesu suočavanja s prošlošću.
Podržavajući cjelokupan projekat, Vedad Karić, učenik trećeg razreda gimnazije, je upravo istakao važnost informisanja mladih o ovakvim temama „jer se o njima ne govori dovoljno u školama“.
Današnja prezentacija je prva u nizu predavanja o MKSJ-u koja profesor Zulović planira održati pred učenicima Pete gimnazije i Gimnazije Dobrinja u Sarajevu.
Emina Čuhara, treći razred, Peta Gimnazija u Sarajevu:
„Prije ovog časa sam znala da se ratnim zločincima sudi, ali nisam znala toliko važnih informacija. Posebno mi je drago što je, po prvi put u istoriji čovječanstva, suđeno za silovanje žena u ratu. Meni kao djevojci to puno znači jer su većinom silovane djevojke mojih godina i ne mogu zamisliti da se tako nešto meni desi".
Segmedina Bjelošević, treći razred, Peta Gimnazija u Sarajevu:
„Meni se jako svidjela prezentacija. Veoma je poučna i zanimljiva. Mislim da treba što više pričati o ovome kako bi se riješio dio problema među narodima. Teško je govoriti o genocidu i ratovima, ali u ovoj prezentaciji se to nije baš osjetilo, što mi se mnogo sviđa“.
Hana Zeba, treći razred, Peta Gimnazija u Sarajevu:
„Bilo je jako korisno doznati neke detalje o suđenjima i krivičnim postupcima, jer u suštini takvih informacija je nedovoljno. Neke stvari sam i od prije znala, ali površno i nejasno. Interaktivnost prezentacije mi se posebno dopala, jer smo tako i mi bili aktivno uključeni“.