Više osoba optuženih pred Međunarodnim sudom izjasnilo se krivim po optužbama da su tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji neposredno počinile konkretne zločine ili da su odgovorne za njih. U gotovo svim takvim slučajevima, utvrđene su jasne činjenice o počinjenim zločinima, istina o događajima je objelodanjena javnosti, a patnja žrtava priznata.
Izjave date u prilogu potvrdnog izjašnjavanja o krivici često sadrže informacije ili dokaze koji su prethodno bili nepoznati zajednicama ili porodicama žrtava. U nekim slučajevima, optuženi koji se izjasne krivim pojašnjavaju određene događaje time što svjedoče protiv svojih saučesnika.
Detaljnije
Većina potvrdnih izjašnjavanja o krivici popraćena je izjavama u kojima optuženi iskazuju svoje kajanje. U tim izjavama oni često izražavaju nadu da će njihovo kajanje doprinijeti pomirenju među narodima bivše Jugoslavije.
Od prvog potvrdnog izjašnjavanja o krivici pred Međunarodnim sudom 1996. godine, ukupno 20 lica se izjasnilo krivim za određene zločine.
Goran Jelisić je priznao krivicu za neke dijelove optužnice protiv njega. Međutim, nije dao nikakvu izjavu i nije bilo sporazuma o potvrdnom izjašnjavanju o krivici.
“... sve žrtve... Imaju povjerenja da će se pronaći pravi uzroci onoga što se desilo, da će ljudi smoći hrabrosti, i žrtve isto tako, da ispričaju ono što se desilo. A i oni koji su to uradili da to kažu da bismo mogli krenuti u neku budućnost, da imamo bazu za nastavak života, zajedničkog življenja.”
Teufika Ibrahimefendić, svedokinja u procesu protiv Radislava Krstića, 27. jul 2000. godine.
U skladu sa pravilima Međunarodnog suda, optuženi može sklopiti sporazum o izjašnjavanju o krivici u kojem priznaje svoju krivicu po svim ili nekim optužbama. Takav sporazum dogovaraju tužilaštvo i optuženi. Pretresno vijeće ne učestvuje u pregovorima o sporazumu, ali ga mora prihvatiti da bi taj sporazum stupio na snagu.
Da bi izjašnjavanje o krivici bilo prihvaćeno, pretresno vijeće se mora uvjeriti da je ono dato dobrovoljno, upućeno i da nije dvosmisleno, te da činjenice ukazuju na odgovornost optuženog za zločin ili za zločine za koje se on tereti. U slučaju kada se optuženi potvrdno izjasni o krivici samo po određenim optužbama, tužilaštvo može povući druge optužbe i zatražiti od pretresnog vijeća da se optužnica u skladu s tim izmijeni.
Potvrdnim izjašnjavanjem o krivici suđenje postaje nepotrebno, te slijedi rasprava o kazni i samo izricanje kazne. U sklopu sporazuma o izjašnjavanju o krivici, obje strane u postupku mogu zatražiti konkretnu kaznu ili raspon kazne. Međutim, takve preporuke Tužilaštva i odbrane nisu obavezujuće za pretresno vijeće i ono ima diskreciono pravo da odredi kaznu.
S obzirom na kontroverze u vezi s potvrdnim izjašnjavanjem o krivici, važno je istaći njegove prednosti. Iz perspektive Tužilaštva, potvrdno izjašnjavanje o krivici je važno sredstvo uštede vremena i sredstava što je naročito važno s obzirom na finansijska i vremenska ograničenjima s kojima se Međunarodni sud suočava. Potvrdno izjašnjavanje o krivici smatra se i dragocjenim sredstvom spora jer može uključivati svjedočenje optuženog protiv pojedinaca višeg ranga, čime se osigurava izricanje osuđujućih presuda najvažnijim počiniocima. Potvrdno izjašnjavanje o krivici, isto tako, može da poštedi svjedoke katkad stresnog iskustva svjedočenja pred sudom.
Obično, vijeće potvrdno izjašnjavanje o krivici smatra olakšavajućom okolnošću koja vodi ka smanjenju kazne koju bi osuđena osoba inače dobila. Međutim, prilikom utvrđivanja težine faktora koji utiču na kaznu, pretresno vijeće uvijek vodi računa o tome da izrečena kazna mora biti srazmjerna težini krivičnog djela, patnji nanesenoj žrtvama i stepenu odgovornosti počinioca.
* Goran Jelisić je priznao krivicu za neke dijelove optužnice protiv njega. Međutim, nije dao nikakvu izjavu i nije bilo sporazuma o potvrdnom izjašnjavanju o krivici.
Video snimci i izjave priznanja krivice:
Milan Babić
"Republika Srpska Krajina"
Predrag Banovic
"Logori Omarska i Keraterm"
Miroslav Bralo
"Lašvanska dolina"
Ranko Češić
"Brčko"
Miroslav Deronjić
"Glogova"
Damir Došen
"Logor Keraterm"
Dražen Erdemovič
"Farma u Pilici"
Miodrag Jokić
"Dubrovnik"
Dragan Kolundžija
"Logor Keraterm"
Darko Mrđa
"Planina Vlašić"
Dragan Nikolić
"Logor Sušica"
Momir Nikolić
"Srebrenica"
Dragan Obrenović
"Srebrenica"
Biljana Plavšić
"Bosna i Hercegovina"
Ivica Rajić
"Stupni Do"
Duško Sikirica
"Logor Keraterm"
Milan Simić
"Bosanski Šamac"
Stevan Todorović
"Bosanski Šamac"
Dragan Zelenović
"Foča"